OTVORENA PRVA FITNESS.com.hr TRGOVINA U ZAGREBU // KLIK ZA DETALJE!
.

Njezino veličanstvo - pizza!

Image

Originalna pizza je nastala u Italiji kao sirotinjska hrana. Seljaci su imali svoje brašno, rajčice, sir i ostale potrepštine i od toga pravili razne vrste, ovisno od toga što su u tom trenutku imali kod kuće. Tijesto je bilo puno deblje nego što je danas, jer se išlo na to da ljudi ne budu gladni. S vremenom se ovo mijenja pa tako nastaju i nove vrste pizza. Ipak talijanske pizze koje se prave po selima se ne mogu usporediti sa serijskim koje se prave u pizzerijama.

Evo jedne zanimljivosti kako je nastala Pizza Margherita: Talijanska kraljica Margherita, prilikom posjete Napulju 1879.godine, zaželjela je probati tamošnji specijalitet: pizzu. U njenu čast, pizzaiolo je napravio pizzu u bojama talijanske zastave: zelena boja-origano, bijela-mozzarella i crvena-rajčica. Tako je i ostalo ime pizza Margherita.

Zašto je pizza "zdrava hrana"?

Svaka hrana je dvosjekli mač, a znanstvenici upozoravaju kako, više nego o namirnicama, zdrava prehrana ovisi o načinu pripreme te količini hrane. Pizza može biti masna, krcata ugljikohidratima i "čepiti" krvne žile. No može biti i obrok koji objedinjuje neophodne namirnice, vitamine i minerale. Tijesto od integralnog brašna bogato je antioksidansima, koji štite krvotok. Umak od rajčice obiluje beta-karotenom, likopenom i vitaminom C. Stavite li na njega mozzarellu, pizza će sadržavati i kalcij.

Znanstvenici Centra za farmakologiju u Milanu su zaključili da jedenje jedne ili dvije pizze tjedno drastično smanjuje pojavljivanje nekih vrsta raka. Proučavajući 8 000 redovitih konzumenata pizze, oni su zaključili da je rizik od raka jednjaka kod njih smanjen za 59% a raka debelog crijeva za 26%. "Znali smo da umak od rajčice kod nekih oblika raka djeluje preventivno, ali nismo znali da cijela pizza ima takav učinak", rekao je istraživač Silvano Gallus.

Ukoliko pri izradi pizze zakaže vaša kreativnost, evo namirnica čijim ćete kombinacijama, uz dodatak začina i bilja biti uvijek originalni:

  • tradicionalni dodaci: rajčica, sir (gorgonzola, parmezan, mozzarella), vrhnje, šunka, gljive šparoge, patlidžani, brokula, čili papričice, paprike, špinat, masline, artičoke, ananas, tuna, piletina, škampi, panceta, pršut, kulen, kobasice, jaja, meso, srdele, inćuni i plodovi mora.

A sama priprema je jednostavna: razvaljajte tijesto, premažite ga rajčicom i dalje redajte što god vam volja. Imajte uvijek na umu da iako je gušt jesti junk food da je ipak bolje birati zdrave namirnice kako bi iz ovakvog obroka izvukli što hranjivije sastojke.

Kako je iz zdrave postala nezdrava hrana?

Šteta je što većina ljudi nije jela pizzu, a da nije pomislila odmah na nezdravu hranu punu masnoće kakva se reklamira na televiziji. Šteta je i što mnogi ne znaju da u Italiji postoje zakoni koji definiraju kakva pizza treba biti, kontrolirajući tip brašna koji se koristi te rajčice, mozzarelle, maslinovog ulja, maslina i origana. Takva pizza je izuzetno zdrava i ukusna. Fast foodovi u Americi gdje su se nezdrave pizze mogle kupiti gotovo na samoj ulici, zatvoreni su i zabranjeni. Ali to nije riješilo problem jer su sanitarne inspekcije zahtijevale od proizvođača da koriste svježe namirnice. Pizzerije su međutim odabrale jeftine, masne i nezdrave namirnice poput konzervirane rajčice, masnih kobasica i zaleđenih morskih plodova. Takva pizza je puna kalorija, masnoća i nezdravih sastojaka. I vrlo neukusna.

A zašto je pizza "loša"?

Sadrži velike količine masti. Velike količine zasićenih masnoća, natrija i kalorija. Komad pizze sadrži oko 300 kalorija. Tako da ako planirate pojesti cijelu pizzu, to je više kalorija nego što trebate za cijeli dan (cca 2000-2500). A iz toga slijedi da se od nje jako brzo debljamo. Od zasićenih masnoća javlja se kolesterol, što za sobom povlači začepljenje žila.

Pizza kakvu vjerojatno još niste vidjeli – u kornetu

Rossano Boscolo ime je kuhara koji je 2002. izmislio novu formu za pizzu - pizzu u kornetu. Ideju je potom razvijao te je, nakon dugotrajnih istraživanja kako kulinarskih tako i na području sa-me tehnologije koja se koristi u izradi takvih pizza, pokrenuo KonoPizzu, tvrtku u sklopu koje se koncept pizze u kornetu širi Italijom i ostatkom svijeta. Odmah nakon osnutka tvrtke i njene prezentacije u Milanu 2003. godine, ideja je doživjela instant uspjeh, a tvrtka širi svoje poslovanje velikom brzinom. Sama ideja koliko zvuči jednostavno toliko je i revolucionarna. Naime, radi se o tome da se tijesto za pizzu oblikuje u kornet, puni se klasičnim sastojcima (mozzarella, gljive, šunka, masline, artičoke…) i potom se peče u specijalnim pećima.

Pizza je pečena za samo 3 minute, i spremna je za konzumaciju. A upravo je razlika u načinu konzumacije ono revolucionarno u ovoj ideji. Oblik korneta omogućuje potrošaču da pizzu jede bez pribora, u hodu, baš kao što bi jeo sendvič, hamburger ili neku drugu hranu iz fast food kolekcije. Dakle, pizza u kornetu je prvenstveno zamišljena kao hrana za "u hodu". Njen novitet nije u okusu, budući da se kao vrste pizze u kornetu pojavljuju identične vrste kao i kod običnih pizza (margherita, capricciosa, vegetarijanska i sl.), već u formi.

I za kraj, kao i u svemu može se sve, ali paziti kako, kad i koliko. Treba naći zlatnu sredinu. Pizza štiti srce, ali to ne znači da je treba jesti često ili cijelu. Pizza ima povrće, da ali i hrpu kalorija koje nisu iz povrća. Pizza je ukusna, ali složit ćemo se da ima i ukusnijih i zdravijih jela. Čovjek treba uživati u malim stvarima, ali ako pretjera više to nije užitak! Dobar tek.

Objavljeno 18.02.2008.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!