Folati i folna kiselina - razlika i rizici od dugotrajnog unosa
Prehrana

Folati i folna kiselina - razlika i rizici od dugotrajnog unosa

Folati i folna kiselina su dva pojma koji se vrlo često izjednačavaju, pa ih i mnogi stručnjaci koriste u istom značenju, iako postoji značajna razlika među njima. Folati i folna kiselina su često pojmovi kojima se naziva vitamin B9 koji je vitamin B-kompleksa, topiv u vodi, a čija je funkcija vezana uz sintezu DNK i konverziju nekih aminokiselina.

Folat je oblik koji se nalazi prvenstveno u hrani i u ljudskom organizmu, i to u 90% slučajeva u formi 5-methiltetrahidrofolata (5-MTHF), a folna kiselina je osnovni sastojak dodataka prehrani koji služe kao nadopuna unosa vitamina B9. 

folna kiselina

Zanimljiv je podatak da se apsorpcija folne kiseline iz dodataka prehrani prosječno 1,7 puta veća nego folata iz hrane. Naime, kuhanjem i dužim stajanjem se većina ovog vitamina iz hrane uništava, pa je nužna suplementacija ovog vitamina. Preporuke kažu da su potreba prosječne odrasle osobe 400 µg na dan, a kod trudnica i dojilja 600 µg/dan i 500 µg/dan, dok unos ovog vitamina hranom ne dostiže ni polovicu tih vrijednosti.

Razlika između folata i folne kiseline

Folat je opći naziv za skupinu B vitamina topivih u vodi, poznatih i po nazivu B9. Folna kiselina se odnosi na oksidiranu sintetiziranu komponentu koja se koristi u dodacima prehrani i u obogaćivanju hrane, gdje se pojam folat odnosi na različite derivate tetrahidrofolata prirodno pronađenih u hrani. Naime, upravo je tetrahidrofolat (THF) forma folata koja može sudjelovati u glavnim metaboličkim ciklusima folata.

Za razliku od prirodnih folata koji se metaboliziraju u formu THF u sluznici tankog crijeva, folna kiselina doživljava primarnu redukciju i metilaciju u jetri gdje se pretvorba u THF oblik zahtijeva enzim dihidrofolat reduktazu. Niska aktivnost ovog enzima u ljudskoj jetri, kombinirana s visokim unosom folne kiseline, može biti uzrok neprirodnih razina nemetabolizirane folne kiseline koja ulazi u krvotok.

Više studija potvrdilo je prisutnost nemetabolizirane folne kiseline u krvi nakon unosa suplemenata folne kiseline ili njime pojačane hrane.

folna kiselina

Za otkriće folne kiseline zaslužni su Wills i suradnici koji su 1931. godine istraživali uzroke i mogućnosti liječenja megaloblastične anemije kod trudnica. Folna kiselina je svoju kemijsku sintezu doživjela 1943. godine nakon čega se počela koristiti kao dodatak prehrani. Obogaćivanje hrane ovom kiselinom postalo je obavezno 1998. godine kad je studijama utvrđen pozitivan učinak koji folna kiselina ima na žene u periodu začeća, trudnice u početnoj fazi trudnoće i zaštitu fetusa od defekta neuralne cijevi (NTD).

Rizici kod dugotrajnog unosa folne kiseline

Iako je broj fetusa s dijagnosticiranim NTD-om značajno opao od pojave suplementacije folne kiseline i njime pojačane hrane, postoji značajna briga oko sigurnosti redovnog unosa ove kiseline u obliku suplementa ili unutar hrane i pića. Naime, najveći rizik kod stalnog unosa folne kiseline povezan je s razvojem nekih vrsta karcinoma.

Studija je potvrdila da je kod bolesnika s ishemijskom bolesti srca u Norveškoj, gdje se folna kiselina ne dodaje u hranu, liječenje bolesti ovom kiselinom i vitaminom B12 bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja karcinoma i porastom smrtnosti. U SAD-u, Kanadi i Čileu potvrđen je značajno veći rizik od karcinoma debelog crijeva kod osoba koje su bile pod redovnom suplementacijom folnom kiselinom. Također, utvrđeno je da dnevna suplementacija s 1mg folne kiseline značajno povećava rizik od razvoja karcinoma prostate.

Znanstvenici su utvrdili da se stalno izlaganje hrani obogaćenoj folnom kiselinom te redovna suplementacija ovim vitaminom povećava rizik od razvoja karcinoma. Povišene razine folne kiseline u krvi potiču rast neoplazme koja može potaknuti razvoj karcinoma. Prisutnost nemetabolizirane folne kiseline povezana je sa smanjenom citotoksičnošću (otrovnost nekih tvari za stanicu, posebno onih koje onemogućuju njezinu diobu, što se koristi za uništavanje stanica karcinoma), što znači da prisutnost nemetabolizirane folne kiseline u krvotoku potiče postojanje malignih stanica i onemogućava njihovo usporavanje.

folna kiselina prah

Također, povećan unos folne kiseline može otežati prepoznavanje deficijencije vitamina B12 te izazvati pogoršanje funkcija centralnog živčanog sustava, posebno kod starijih ljudi. Provedena studija potvrđuje da redovan unos od 400 mikrograma folne kiseline značajno utječe na ubrzan pad kognitivnih sposobnosti, neko kod osoba koje nisu uzimale ovaj dodatak prehrani. Također, druga studija je potvrdila značajno povećan broj oboljelih od anemije i manjak vitamina B12 kod osoba koje redovito uzimaju folnu kiselinu.

Najbolji izbor: folati iz prirodnih izvora

Unatoč visokim rizicima od redovnog unosa folne kiseline, potvrđeno je da dovoljan unos folata konzumacijom namirnica koji su njime bogati ima značajne pozitivne učinke na zdravlje. Folati pomažu razvoju crvenih krvnih zrnaca, snižavaju razinu homocisteina u krvi i podržavaju rad centralnog živčanog sustava. Zbog pozitivnih učinaka na zdravlje fetusa i novorođenčeta, suplementacija folnom kiselinom je preporučljiva ženama koje planiraju trudnoću i trudnicama.

povrce na stolu

Stoga, u redovnu prehranu uključite namirnice koje su dobar izvor folata, a među kojima su rimska salata, špinat, šparoge, repa, peršin, smeđa gorušica, brokula, cvjetača, raštika, cikla i leća. Osim toga, među najboljim izvorima ovog vitamina su i teleća i pileća jetra.

Kod kupnje folne kiseline u obliku dodatka prehrani, pazite na deklaraciji piše: 5-methiltetrahidrofolat ili 5-MTHF, a ne samo "folna kiselina", no svakako se radije oslonite na unos ovog vitamina isključivo iz hrane, a tek u kraćim periodima iz dodataka prehrani, a nikako u dužem vremenskom periodu.

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
  • Vitaminski suplementi - koliko su zaista korisni? x 13
    Među prepunim policama različitih proizvođača nameće se gotovo prevelik izbor vitaminskih suplemenata čije bi uzimanje moralo biti pod liječničkim nadzorom. Pretjerana upotreba određenih vitamina i mi...
  • Kukuruz - za hranu, lijek i grickanje x 109
    Danas je kukuruz vrlo rasprostranjena namirnica. Obiluje prehrambenim vlaknima koja snižavaju povišene razine kolesterola, folnom kiselinom što čuva krvožilni sustav, vitaminom B1 važnim za dobar rad ...
  • Limun - izvor zdravlja i ljepote x 23
    Limun je poznat kao "lijek za sve", jer su i njegov sok i korica bogati izvori antioksidansa poput vitamina C i flavonoida koji stanice štite od starenja, infekcija i mnogih zdravstvenih problema, a o...
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 30.11.2015
Piše:
Zorana Jagodić