Proljeće donosi vjetar, kišu i promjenu temperature, stvari koje mogu izazvati fizički i psihički stres. "Obratite pažnju na sedam energetskih supstanci“, savjetuje doktor Zilke Hofman, nutricionist iz Rendzburga u Njemačkoj.

Jačanje otpornosti

Inulin : Ova biljna supstanca je ugljikohidrat slatkastog okusa, manje kaloričan od šećera, zbog čega se često koristi kao zamjena za šećer. Inulin u nepromjenjenom obliku stiže do debelog crijeva, gdje ishranjuje bifidus bakterije važne za imunitet i time potiče njihovo razmnožavanje.

To je veoma važno zato što zdrav obrambeni sistem počinje u trbuhu: oko 80 % obrambenih reakcija odvija se u crijevima. Dobre bakterije stvaraju zaštitnu barijeru koja uništava izazivače bolesti.

Nalazi se u : artičokama, bijelom i crvenom luku i šparogama.

Snažno srce

Magnezij : Riječ je o jednoj od najvažnijih mineralnih supstanci koja jača srce. Magnezij je neophodan za prenošenje živčanih impulsa i kontrakciju mišića. To znači da živci koji kontroliraju rad srčanog mišića mogu optimalno raditi samo ako ima dovoljno magnezija u organizmu.

Posljedice nedostatka : povećava rizik od srčanih oboljenja. Može doći do mišićne slabosti, grčeva u mišićima, drhtanja, trnjenja, kao i do gubitka osjećaja u rukama i nogama.

Nalazi se u : biljnim namirnicama (proizvodi od integralnih žitarica, sezam, sjemenke bundeve, mahunarke, povrće, voće sa košticama), riba i meso.

Više energije

Jezo : Element u tragovima zahvaljujući kome oko pet bilijuna stanica organizma dobiva dovoljno kisika. Budući da su neprekidno aktivne, ovim stanicama je potrebno mnogo energije. Svaka stanica je mala tvornica za sebe, koja uz pomoć kisika proizvodi tu energiju.

Crvena krvna zrnca sa hemoglobinom prenose kisik do svih dijelova tijela. Jezgra hemoglobina je željezo, koje povezuje kisik. Budući da se željezo izbacuje iz organizma preko znoja, stolice, mokraće i krvi (za vrijeme menstruacije), u organizmu se može javiti nedostatak, ako ishrana nije bogata tom supstancom.

Posljedice nedostatka su : kroničan umor, iscrpljenost, bljedilo, podložnost infekcijama, anemija.

Nalazi se u : mesu, kobasicama, kruhu od integralnih žitarica, mahunarkama, mušmulama, smokvama i koštunjavom voću.

Bolja koncentracija

Vitamin B3 (nijacin, nikotinska kiselina, nikotinamid): Ovaj vitamin je važna hrana za mozak. Pošto je stanicama mozga potrebno izuzetno mnogo energije, važno je da u krvi uvijek bude dovoljno nijacina.

On aktivira neurotransmitere, koji su važni za optimalno prenošenje impulsa moždanih stanica. Na taj način nijacin poboljšava koncentraciju i pamćenje, kao i sposobnost reagiranja.

Nalazi se u : iznutricama, riječnoj i morskoj ribi, kvascu, mlijeku, koštuničastom voću, jabukama, mahunarkama, zelenom lisnatom povrću.

Protiv viška kilograma

Jod : Ovaj element u tragovima je efikasno sredstvo za mršavljenje. Jod je potreban organizmu za proizvodnju hormona štitne žljezde. Oni su nadležni za metabolizam šećera, masti i bjelančevina, reguliraju temperaturu tijela i nivo vode u organizmu. Samo ako sve ovo optimalno funkcionira, organizam sagorijeva veće količine masti.

Nalazi se u : morskoj ribi i mlječnim proizvodima. Jela sa morskim algama (npr. suši) takođe sadrže jod.

Protiv nervoze

Vitamin B1 (tijamin) : Ovaj vitamin je neophodan da bi živci imali dovoljno energije koja im je potrebna za prenošenje električnih impulsa (podražaja).

Posljedice nedostatka : nervoza i razdražljivost, slab apetit, poremećaj sna.

Nalazi se u : u svinjskom mesu, proizvodima od integralnog brašna, grašku i grahu.

Jači mišići

Vitamin B6 : Da bi mišići bili jaki, organizmu su neophodne bjelančevine (mlijeko, jaja, meso). Ali da bi se bjelančevine, koje se sastoje od aminokiselina, mogle pretvoriti u mišiće i vezivno tkivo, potrebne su im pomagači, a jedan od njih je vitamin B6.

On je u toku metabolizma zadužen za preradu aminokiselina unetih preko hrane, tako da ih organizam može pretvoriti u jedinstvene bjelančevine i na taj način održi snagu mišića odnosno da ih ojača.

Nalazi se u: soji, jetri, mesu, ribi (naročito losos), zelenom povrću (kupus, potočarka, špinat), kvascu, žitaricama, krompiru, mrkvi, koštuničastom voću i bananama.

Objavljeno 12.10.2006.