Neuronutricionizam: kako hranom kontrolirati psiho-fizičko zdravlje?
Prehrana

Neuronutricionizam: kako hranom kontrolirati psiho-fizičko zdravlje?

Iako se hrana klasično smatra sredstvom za stvaranje energije i građevni materijal tijelu, počinje se prepoznati i njezina sposobnost sprječavanja i zaštite od bolesti. Konkretno, istraživanja u proteklih 5 godina dale su uzbudljive dokaze o utjecaju prehrambenih čimbenika na specifične molekularne sustave i mehanizme koji održavaju mentalne funkcije.

Na primjer, dijeta koja je bogata omega-3 masnim kiselinama, zaslužna je za potpru kognitivnih procesa kod ljudi. S druge strane, prehrane koje imaju visoku razinu zasićenih masnoća postaju poznate zbog smanjenja molekularnih supstrata koji podržavaju kognitivnu obradu i povećavaju rizik od neurološke disfunkcije kod ljudi.

hrana

Što je neuronutricionizam?

Neuronutricionizam je znanstvena disciplina koja proučava utjecaje različitih komponenti prehrane, poput minerala, vitamina, proteina, ugljikohidrata, masti, dijetalnih dodataka prehrani, sintetičkih hormona i prehrambenih aditiva na neurokemiju, neurobiologiju, ponašanje i kognitivne sposobnosti.

Recentne studije o nutritivnim mehanizmima i njihovom utjecaju na mozak pokazuju da su ovi mehanizmi uključeni u svaki segment neurološkog funkcioniranja, uključujući varijacije u neurogenezi, neurotrofnim faktorima, živčanim putanjama i neuroplastičnosti.

U znanosti se dugo vremena pretpostavljalo da manjak pojedinih nutrijenata može imati značajan utjecaj na kognitivne procese i emotivna stanja. Novootkriveni utjecaji prehrane na neuralne funkcije i sinaptičku plastičnost otkrili su neke od vitalnih mehanizama koji su odgovorni za djelovanje prehrane na zdravlje mozga i mentalne funkcije.

Primjerice, nekoliko crijevnih hormona koji mogu ući u mozak ili oni koji se proizvode u samom mozgu utječu na kognitivne sposobnosti. Dodatno, dobro usmjereni regulatori sinaptičke plastičnosti, poput neurotrofnih faktora koji potječu iz mozga, mogu funkcionirati kao metabolički regulatori, odgovarajući na periferne signale poput unosa hrane. Razumijevajući molekularnu osnovu utjecaja hrane na kognitivne funkcije pomoći će u određivanju kako najbolje manipulirati prehranom s ciljem povećanja rezistentnosti neurona da utječu i potiču mentalno zdravlje.

Pojednostavljeno govoreći, mozak troši ogromnu količinu energije u odnosu na ostatak tijela. Ljudski je mozak otprilike 2% ljudske tjelesne mase i koristi 20-25% ukupne potrošene energije. Stoga su mehanizmi koji su uključeni u prijenos energije iz hrane u neurone iznimno bitni za kontrolu funkcija mozga.

Nedovoljan unos odabranih vitamina ili određeni metabolički poremećaji utječu na kognitivne procese ometanjem procesa koji ovise o hranjivim tvarima u tijelu, a koji su povezani s upravljanjem energijom u neuronima, što može kasnije utjecati na neurotransmisiju, sinaptičku plastičnost i preživljavanje stanica.

hrana

Anatomija živčanog sustava: Što utječe na naše misli, raspoloženje i mentalno zdravlje?

Živčani sustav funkcionira u suradnji s endokrinim sustavom te na taj način upravlja našim ponašanjem, stanjem svijesti, učenjem, emocionalnim reakcijama, motivacijom, pamćenjem, mislima i odlučivanjem. Središnji upravljački centar nalazi se u centralnom živčanom sustavu (CNS) koji se sastoji od mozga i leđne moždine.

Od CNS-a granaju se periferni živčani sustav (signali iz mozga i kralježnice do mišića, kože i žlijezda) i autonomni živčani sustav (odgovoran za automatske procese poput disanja, otkucaja srca, krvnog tlaka, probave i lučenja hormona).

Neurotransmiteri su kemijski glasnici odgovorni za komunikaciju po različitim putanjama. Oni su ono što odašilje signale između neurona (živčanih stanica). Većina neurotransmitera se sintetizira iz aminokiselina te ih se dijeli na ekscitatore (podstrekače) ili inhibitore (suzbijače). Dakle, oni ili pokreću akciju unutar tijela ili sprječavaju djelovanje i stoga smiruju reakcije. Neurotransmiteri koji su najčešći u tijelu uključuju:

  • Serotonin: (inhibira) regulira apetit (smanjuje žudnju za hranom), raspoloženje, prag boli, spavanje i osjetilnu percepciju
  • GABA: (inhibira) smirivanje, inhibira akcijski potencijal
  • Glutamat: (većinom ekscitira) povećava akcijski potencijal, čuva nas budnima
  • Dopamin: (inhibira i ekscitira) kontrolira motoričke funkcije, motivaciju, emocije, libido, sustav "nagrade"
  • Norepinefrin: (ekscitira) motivaciju, ambicije, budnost, fokus. Nedostaci često povezani s depresijom, apatijom i nedostatkom fokusa
  • Epinefrin (ekscitira) također poznat kao adrenalin, podiže brzinu otkucaja srca i šećer u krvi, kao i priprema tijelo za borbu ili bijeg
  • Histamin: (ekscitira) alergijske reakcije, budnost, regulira izlučivanje želučane kiseline. Povišeni histamin povezan je s dubokom depresijom i suicidalnim tendencijama
  • Acetilkolin: (ekscitira) memorije, učenje, motoričke funkcije
  • Endorfini: (inhibira) smanjenje boli, užitak

hrana

Neravnoteža među neurotransmiterima može biti krivac mentalnih i emocionalnih poteškoća. Najčešći među njima su depresija i anksioznost, ali među ova stanja se uključuju i poremećaji pažnje, Alzheimerova bolest, autizam, sindrom kroničnog umora, kronična upalna stanja, fibromialgija, glavobolje, metabolički sindrom i neuropatija.

Zbog kompleksnosti živčanog sustava, misli i emocija, jedan od najboljih koraka prema održavanju mentalnog zdravlja je provođenje onoga što nutricionisti nazivaju "uravnoteženom prehranom", koja sadrži cjelovite, neprerađene namirnice kontroliranog porijekla.

Preporuke prema djelovanju:

  • Redovito se baviti nekim oblikom fizičke aktivnosti: potiče proizvodnju endorfina, hormona koji potiče osjećaj mira i euforije (učinkovito i za stanja depresije i za stanja anksioznosti)
  • Izbjegavati "otrove za mozak" - poput kofeina, alkohola, toksičnih metala, stresa, duhana, šećera, aspartama i MSG-a (mononatrijev glutaminat, aditiv E621) (učinkovito i za stanja depresije i za stanja anksioznosti)
  • Držati uravnoteženom razinu šećera u krvi: jesti redovito i imati nutritivno uravnotežene obroke koji sadržavaju proteine i zdrave masti te kvalitetne kompleksne ugljikohidrate. (učinkovito i za stanja depresije i za stanja anksioznosti)
  • Redovno unositi hranu bogatu triptofanom kao što je meso, perad, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi poput zrnatog sira pomažu podizanju razina serotonina (učinkovito za stanja depresije)
  • Redovni unos omega-3 masnih kiselina: namirnice poput oraha, ribe, chia i lanenih sjemenki, ribljeg ulja ili dodataka prehrani na bazi ribljeg ili ulja kril račića (učinkovito za stanja depresije)
  • Redovni unos magnezija: zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi, sjemenke i avokado (učinkovito za stanja anksioznosti)
  • Vitamini skupine B i folati: kvasac, jaja, punozrnate žitarice, mliječni proizvodi i organsko meso (učinkovito i za stanja depresije i za stanja anksioznosti)

hrana

Prehrana, redovna fizička aktivnost i drugi aspekti svakodnevnih aktivnosti imaju potencijal poboljšanja zdravlja mozga i mentalne funkcije. Sada znamo da određeni nutrijenti utječu na spoznajne sposobnosti djelujući na molekularne sustave ili stanične procese koji su vitalni za održavanje kognitivnih funkcija.

Sve navedeno podiže mogućnost da su prehrambene manipulacije održiva strategija za povećanje kognitivnih sposobnosti i zaštitu mozga od oštećenja, promicanje liječenja i suzbijanju posljedica starenja. Studije pokazuju da su učinci prehrane na mozak integrirani s načinom života, koji uključuje vježbanje i redovito spavanje.

Zajedničko djelovanje pojedinih načina prehrane i fizičke aktivnosti na aktivaciju molekularnih sustava koji su uključeni u sinaptičnu plastičnost ima snažne implikacije za javno zdravlje i razne oblike terapijskih intervencija, što dugoročno može biti izvrstan alat za poboljšanje općeg zdravlja. Iako ove studije naglašavaju važan učinak hrane na mozak, potrebno je dalje raditi na određivanju mehanizama djelovanja i uvjetima terapijskih primjena kod ljudi.

hrana

Reference:

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
  • Alergije na hranu su nepredvidljive x 14
    Alergije na hranu su ozbiljan zdravstveni problem koji može završiti i smrću, no, srećom, najčešće alergijske reakcije su one blaže. Čak i kad dođe do najtežih reakcija hitnom liječničkom intervencijo...
  • Da li smo svjesni nazočnosti aditiva u hrani ? x 8
    Izlaganje prehrambenim aditivima povezano je s poremećajem hiperaktivnosti i deficita pažnje u djece. Iako su pojedinačni aditivi dozvoljeni za korištenje u prehrambenoj industriji, tek je njihovo kom...
  • Što su i kako djeluju aditivi u hrani ? x 5
    Za ljude je karakteristično da ono što ne poznaju, ili ne razumiju olako osude. Čini se da prehrambeni aditivi spadaju u vrstu nepoznanice koja je osuđena bez dovoljno prikupljenih dokaza, odnosno tij...
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 10.07.2017
Piše:
Zorana Jagodić