Jabuka u svako doba godine mami svojim izgledom i mirisom. Kombinacijom različitih okusa i aroma, jabuka pruža svojevrsni užitak uz istovremenu blagodat po zdravlje organizma.
Jabuka je plod voćke koju latinski nazivamo Malus silvestris. Pradomovina jabuke je Europa i jugozapadna Azija. Uzgaja se duže nego što o tome postoje zapisi. Raste u svim temperaturnim područjima, a postoje i pojedine vrste jabuka koje potječu iz područja Sjeverne Amerike.
Danas se jabuka široko uzgaja i postoje nebrojene razlicite vrste jabuka. Smatra se jednom od najvažnijih poljoprivrednih kultura.
Jabuka je osvježavajuće voće samo sebi svojstvene arome i okusa, kojeg najbolje definiramo kao slatko-kiseli okus. Najčešće se jede sirova, ali se i peče, kuha, suši, preraduje u sokove, marmelade, džemove, želee, a poznat je i vrlo cijenjeni jabučni ocat.
Jabuka - adut u dijetama
Zahvaljujući sadržaju pektina (netopivog vlakna koje bubri u doticaju sa vodom) u našem želucu jabuka uspijeva postići dodatni osjećaj punoće i sitosti. Time jabuka postaje namirnica izbora prilikom provođenja redukcijskih dijeta, jer služi upravo otklanjanju osjećaja gladi.
Jabuka osim toga sadrži dijelom i monosaharid fruktozu, šećer koji može izazvati zadovoljenje želje za slatkim, a da ne dolazi do velikih promjena u koncentraciji glukoze u krvi. Iz tog razloga, posljedično se ne povećava izlučivanje hormona inzulina koji može potaknuti skladištenje šećera i stvaranje masti iz šećera.
Spomenuti pektin sadržan u jabuci u količini od oko 1.2 grama, ima vrlo povoljan učinak na probavni sustav. Jabuka bez kore ili pak u kuhanom obliku preporuča se u prehrani bolesnika oboljelih od bolesti žuči, bolesti debelog crijeva i kod čira na želucu. Sočna se jabuka svakodnevno preporučuje u dijeti srčanih bolesnika.
Pečene jabuke ukusna su i hranjiva užina koja se preporuča u prehrani bubrežnih bolesnika. Jabuka se može upotrijebiti u prehrani osoba koje moraju voditi računa o tome da unose manje količine kalija i fosfora, odnosno, kalcija u svoj organizam.
Nadalje ovo je voće djelotvorno u zaluživanju mokraće (stanje koje je potrebno održavati kod šećerne bolesti, acidoze, bolesti srca, bolesti jetra i bubrega praćenih acidozom, kod kroničnih proljeva, komplikacija u trudnoći i dugotrajnog gladovanja. Svakako bi ovo voće trebalo preporučiti onim osobama koje obožavaju meso i svakodnevno konzumiraju veće količine mesa, jer se njihov organizam dodatno mora "boriti" protiv suvišnog zakiseljavanja.
Oguljena – neoguljena
Budući da postoje i osobe koje zbog određenog razloga ne mogu jesti cijelu jabuku zajedno s korom, u tablici su detaljno navedene nutritivne komponente sadržane u 100 grama neoguljene i oguljene jabuke. Zapravo su razlike vrlo male i ne postoji razlog da ovo "prastaro" voće, u jednom ili drugom obliku ne stigne na naše stolove.
| Nutritivni sastav 100 g sirove jabuke |
neoguljena |
oguljena |
| voda (g) |
83.8 |
87.5 |
| masti (g) |
0.36 |
0.32 |
| proteini (g) |
0.22 |
0.32 |
| ugljikohidrati (g) |
15.3 |
15.4 |
| prehrambena vlakna (g) |
2.0 |
2.3 |
| vitamin A (IU) |
53.6 |
45.4 |
| vitamin C (mg) |
6.0 |
4.1 |
| vitamin B1 (mg) |
0.014 |
0.014 |
| vitamin B2 (mg) |
0.015 |
0.008 |
| vitamin B6 (mg) |
0.05 |
0.05 |
| niacin (mg) |
0.07 |
0.07 |
| folna kiselina (mcg) |
2.9 |
0.81 |
| kalcij (mg) |
7.2 |
4.1 |
| natrij (mg) |
0.72 |
0.00 |
| kalij (mg) |
115.1 |
115.0 |
| zeljezo (mg) |
0.181 |
0.073 |
| magnezij (mg) |
4.3 |
3.2 |
| fosfor (mg) |
7.2 |
7.2 |
| mangan (mg) |
0.045 |
0.023 |
| kcal (kJ) |
58.6 (246) |
58.3 (244) |