Studija provedena na Harvardu u trajanju od nevjerojatnih gotovo 80 godina, potvrdila je da podrška i prihvaćanje okoline i zajednice pomaže i doprinosi dugovječnosti i sretnijem životu.

Studija se počela provoditi 1938. godine, a cilj je bio utvrditi što utječe na zdraviji i sretniji život te kako mladenačka iskustva utječu na zdravlje i starenje kasnije u životu. Tijekom godina istraživanja broj ispitanika i sudionika se povećavao i s početnih 268, popeo na ukupno 1300 ispitanika.

Tijekom godina istraživači su proučavali zdravstvena stanja sudionika i njihove živote u širem kontekstu, uključujući njihove pobjede i propuste u karijeri i braku, a rezultat je pokazao zapanjujuće pouke, ne samo za istraživače.

"Bliski odnosi ljude čine sretnima"

"Iznenađujuće otkriće je da naši odnosi i koliko smo sretni u našim odnosima ima snažan utjecaj na naše zdravlje", rekao je Robert Waldinger, direktor istraživanja, psihijatar u Massachusetts General Hospital i profesor psihijatrije na Harvard Medical School. "Briga o vašem tijelu je važna, ali briga o vašim odnosima također je oblik brige o sebi. To je, mislim, otkriće. "

Bliski odnosi, više nego novac i slava, ono je što ljude čini sretnima tijekom života, zaključuje studija. Te veze s bliskim ljudima štite ljude od nezadovoljstva životom, pomažu odgađanju mentalnog i fizičkog starenja, te su bolji prediktori dugotrajnih i sretnih života nego društvene klase, IQ, pa čak i geni.

Istraživači koji u prikupljenim podacima, uključujući ogromne medicinske zapise i stotine intervjua i upitnika, pronašli snažnu povezanost između muškog životnog procvata i njihovih odnosa s obitelji, prijateljima i zajednicom. Nekoliko je studija pokazalo da je razina zadovoljstva ljudi s njihovim odnosima u dobi od 50 godina bila bolji prediktor fizičkog zdravlja od njihove razina kolesterola.

"Samoća ubija"

"Kada smo skupili sve što smo znali o njima u dobi od 50 godina, njihova razina kolesterola u srednjoj dobi nije bila ono po čemu se može predvidjeti kako će starjeti, već zadovoljno u njihovim odnosima. Ljudi koji su istakli najvišu razinu zadovoljstva u svojim odnosima u dobi od 50 godina bili su najzdraviji u dobi od 80 godina. ", ističe Waldinger.

Također, istraživanje je potvrdilo da zadovoljstvo u bračnoj zajednici ima zaštitni učinak na mentalno zdravlje ljudi. Studija zaključuje da osobe koje u dobi od 80 godina istakle zadovoljstvo brakom navode da njihovo raspoloženje nije pogoršano čak ni u danima kad osjećaju fizičku bol. Oni koji su imali nesretne brakove, osjećaju intenzivnije i fizičku i psihičku bol.

Oni koji imaju bliske odnose žive duže i sretnije, a oni koji su usamljeni umiru ranije. „Samoća ubija, ona je snažna i opasna baš kao i nikotin ili alkohol“, ističe Waldinger.

Studija je potvrdila i da osobe koje su tijekom života imale snažniju društvenu povezanost i podršku u starijoj dobi proživljavaju slabije mentalno propadanje i starenje.

U dijelu studije pokazano je da žene koje su osjećale snažniju povezanost s partnerom bilježe manji rizik od razvoja depresije i veću razinu sreće te imaju bolje pamćenje od žena koje su imale česte bračne konflikte.

„Dobri odnosi ne samo da štite naše tijelo, oni štite i naš mozak. Dobri odnosi nisu samo oni u kojima nema trzavica, važno je da partneri osjećaju povjerenje jedni u druge kad prolaze kroz teška razdoblja. To je ono što u kasnijim godinama održava bolje kognitivne funkcije“, ističe Waldinger.

6 faktora koji utječu na zdravo starenje

Psihijatar George Vaillant koji je također sudjelovao u ovom harvardskom istraživanju ističe 6 faktora koji utječu na zdravo starenje:

• Fizička aktivnost
• Izbjegavanje alkohola i nikotina
• Postojanje mehanizama borbe protiv životnih uspona i padova
• Zdrava tjelesna težina
• Stabilan brak
• Obrazovanje

Kako ističe Vaillant, što je više navedenih ispunjenih faktora kod ispitanika, to je veći izgled da će osoba živjeti sretniji i zdraviji život. „Kada je studija pokrenuta nitko nije mario za empatiju ili veze s okolinom, no sada je jasno: Za sretno starenje su ključni faktor upravo naše veze s okolinom“, naglašava.

Studija je istaknula da je uloga genetike i predaka koji su imali dug životni vijek znatno manje važna od razine zadovoljstva odnosima u srednjoj životnoj dobi, koja je prepoznata kao dobar prediktor zdravog starenja.

Izvor: Harvard Study of Adult Development, Massachusetts General Hospital, Harvard Medical School. Pristupljeno 7. prosinca 2018.

Objavljeno 09.12.2018.