VELIKA ljetna akcija na fitness rekvizite (do -50%)

Reumatoidni artritis: uzroci, simptomi i terapija

Image

Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu

Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:

Fitness.com.hr webshopu

Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)

Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

Reumatoidni artritis teško je, kronično, progresivno oboljenje kod kojeg dolazi do upale zglobova, njihovog oticanja, bolnosti, ukrućenosti i gubitka funkcije. Bolest može varirati od vrlo blagog oblika, u kojem su zahvaćeni samo jedan ili dva zgloba, pa do vrlo teške slike, kada je zahvaćena većina zglobova ili pak svi zglobovi.

Međutim, većina oboljelih je negdje na sredini između tih dviju krajnosti. Bolest se obično javlja simetrično i najčešće počinje na perifernim zglobovima te se širi proksimalno, npr. na ruci prvo zahvaća periferne zglobove prstiju šake, zatim ručni zglob, lakat, a tek u poodmaklom stadiju zglob ramena. Danas je poznato preko 100 različitih vrsta artritisa, a reumatoidni artritis je najučestaliji.

Reumatoidni artritis

Osim bolnih, otečenih i krutih zglobova bolest je često praćena i umorom, frustracijama, depresijom i strahom osoba oboljelih od te bolesti, ali i poteškoćama okoline da se nose s time.

Reumatoidni artritis najčešće se javlja u 1-3% populacije, četiri puta češće kod žena nego kod muškaraca. Rijetko se javlja kod djece, dok se kod odraslih najčešće javlja u radno aktivnoj dobi, odnosno između 30. i 60. godine. Rizik od pojave bolesti veći je u obiteljima s povijesti reumatoidnog artritisa.

Upalni proces najprije započinje na nježnoj i osjetljivoj membrani (sinoviji) koja omotava zglob, dok se kasnije upala širi i na zglobnu hrskavicu i meka tkiva oko zglobova. Stalni upalni proces koji zahvaća sinoviju postupno razara kolagen, čime se prostor u zglobu smanjuje i konačno razara samu kost. Nagomilavanjem tekućine i upalnih stanica u sinoviji stvara se panus, izraslina koja se sastoji od zadebljanog sinovijalnog tkiva.

Panus polako razara zglobnu hrskavicu i kost ispod hrskavice uzrokujući nestanak zglobne pukotine i spajanje susjednih kostiju. Samim time otežava se pokretljivost zglobova. Osim hrskavice i kostiju, ovaj proces oštećuje i organe u drugim dijelovima tijela.

Uzroci

Pravi uzrok reumatoidnog artritisa do danas nije poznat. Poznato je samo da je reumatoidni artritis autoimuna bolest, odnosno da tjelesni prirodni imunološki sustav ne funkcionira kako bi trebao te napada zdrava zglobna tkiva započinjući proces upale i ozljede zgloba.

Prema jednoj od teorija, okidač reumatoidnog artritisa je kombinacija nekoliko faktora - abnormalnog imunog odgovora, genetske predispozicije (10% pacijenata) i virusne i bakterijske infekcije.

Istraživanja su potvrdila vezu između pojave bolesti i antigena tkivne podudarnosti HLA-DR1 i DR4. Utvrđeno je da su 60-80% oboljelih od reumatoidnog artritisa nosioci tih antigena. Međutim, neki ljudi koji imaju reumatoidni artritis nemaju određeni antigen, a drugi opet koji u sebi nose navedeni antigen, nikad ne razviju bolest. Stres, prehrana, trauma, klima i sl. nisu dokazano povezani s bolešću, ali smatra se da mogu biti okidač.

Simptomi

Reumatoidni artritis kod većine bolesnika počinje postupno uz poremećaj općeg stanja organizma. Gubitak apetita, mršavljenje, znojenje, poremećen san, umor i iscrpljenost znakovi su koji mogu ukazivati da nešto nije u redu. Karakterističan, prepoznatljiv simptom reumatoidnog artritisa je jutarnja ukočenost koja traje najmanje pola sata. U iznimnim slučajevima bolest može početi akutnim, naglim napadima, što se očituje upalom jednog ili više zglobova.

Reumatoidni artritis

Jutarnja ukočenost zglobova u početku traje nekoliko munuta, dok se zglobovi ne razgibaju, a poslije traje i po nekoliko sati. Zakočenost nastaje i nakon svakog dužeg odmaranja. Bolesnici često prve simptome opisuju kao gripu ili prehladu. S vremenom se počne javljati bol u zahvaćenim zglobovima, najprije pri pokretu i na dodir, dok kasnije ona postaje trajno prisutna. Zatim se pojavi oteklina zglobova, a pokreti polako postaju smanjeni i otežani.

Otečenost i bol u zglobovima traju najmanje 6 tjedana prije nego se reumatoidni artritis dijagnosticira. U kasnijoj fazi bolesti dolazi do razaranja zglobne hrskavice, te se javljaju deformacije zahvaćenih zglobova. Osim zglobova, upala zahvaća i tetive i mišiće, pa se često stvaraju i čvorići u potkožnom tkivu (najčešće u zglobu lakta, premda se mogu razviti i bilo gdje drugdje). Upaljeni zglobovi obično su natečeni i na dodir se osjeća da su topli.

Reumatoidni artritis obično napreduje u mahovima. Razdoblja brzog napredovanja bolesti izmjenjuju se s razdobljima njenog smirivanja. No, razorne promjene u zglobovima ostaju i svakim se novim naletom bolesti pogoršavaju, pa se postupno razvijaju deformacije i invalidnost.

Terapija

Budući da se radi o autoimunoj bolesti kojoj nije prepoznat ili otkriven temeljni uzrok, nema specifične uzročne terapije. Liječenje je usmjereno na simptomatsko ublažavanje tijeka bolesti. U osnovi, terapija reumatoidnog artritisa može se podijeliti na nefarmakološku koja obuhvaća kineziterapiju, dijetu, smanjenje stresa, edukaciju o vlastitoj bolesti i - farmakološku koja je bazirana na upotrebi lijekova.

Ukoliko ni jedna druga metoda ne daje rezultate, ili ako nastupe teže posljedice bolesti, primjenjuje se kirurško liječenje čiji je cilj saniranje nastalih degenerativnih promjena na zglobovima i tetivama.

Osnovni cilj terapije je prije svega uklanjanje boli te dugoročno smanjenje upalnog procesa, sprečavanje oštećenja kostiju i ligamenata zglobova, očuvanje pokretljivosti i poboljšanje kvalitete života.

Od lijekova najčešće se koriste:

  • nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIL) koji smanjivanjem upale ublažavaju bolove (ne bi se trebali upotrebljavati duže od 30-60 dana jer mogu uzrokovati razne nuspojave),
  • antireumatici i antireumatici tzv. polaganog djelovanja (mogu dugoročno poboljšati tjelesne funkcije, no obično su polaganog djelovanja),
  • kortikosteroidi (kratkoročno mogu poboljšati stanje, no dugoročna primjena može izazvati ozbiljne nuspojave),
  • imunosupresivi i blokatori faktora tumorske nekroze (mogu uzrokovati teške nuspojave kao što su povećana osjetljivost na infekcije i oboljenja), i
  • biološki lijekovi (biologikali) koji su dosta uspješni s malo nuspojava, ali su vrlo skupi.

Od fizikalnoterapijskih postupaka najčešće se primjenjuju:

  • terapija ledom (krioterapija) - primjenjuje se kao kriooblozi, kriomasaža i kriokupke. Kriooblozi i kriomasaža primjenjuju se u trajanju 7-10 minuta, a kriokupke 30 sekundi,
  • elektroterapija, i
  • toplinski postupci radi smanjenja ili uklanjanja boli.

Tjelesna aktivnost i prehrana

Tjelesna aktivnost kod osoba s reumatoidnim artritisom iznimno je važna jer omogućava oboljelima da žive s manje bolova, a samim time i samostalnije. Za osobe s RA preporuča se provoditi lagane do umjerene vježbe u trajanju od 30 minuta dnevno, te aerobne vježbe 20 min, 2-3 puta tjedno. Na taj način oboljeli postižu bolju pokretljivost zglobova, smanjuju bolove, povećavaju mišićnu snagu, kontroliraju tjelesnu težinu, smanjuju stres te povećavaju samopoštovanje.

Plivanje

Neke od preporučenih aktivnosti za osobe oboljele od reumatoidnog artritisa su vožnja biciklom, plivanje, nordijsko hodanje, hodanje i gimnastika. Međutim, prije početka bilo kakvog vježbanja važno je konzultirati se sa svojim liječnikom te vježbanje prilagoditi vlastitim mogućnostima.

Postoje brojni navodi o tome kako specifična prehrana ili pojedine namirnice pomažu u liječenju reumatoidnog artritisa, ali znanstvena istraživanja još uvijek ne nude konačan odgovor. Dosad su stručnjaci savjetovali razne modele dijete za oboljele, ali su rezultati bili kratkotrajni ili kontroverzni.

Kod svih osoba koje imaju neko kronično oboljenje, korisno je unositi hranu s niskim udjelom zasićenih masnoća i visokim udjelom antioksidansa – voća i povrća. Hrana bogata zasićenim masnoćama (crveno meso, mesne prerađevine, mliječni proizvodi) može pridonijeti nastanku upala u tijelu te ju je nužno izbjegavati. Zdrava i kvalitetna prehrana pomoći će oboljelima prvenstveno u regulaciji tjelesne težine, ali i smanjenju simptoma upala i napredovanju bolesti.

U nastavku pročitajte: Reumatoidni artritis: kada i kako vježbati? (video)

Objavljeno 29.01.2015.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!