Vježbaj kod kuće - pogledaj fitness opremu za kućni trening!

Zašto savjete o pravilnom pranju ruku trebamo shvatiti ozbiljno?

Image

Redovito i pravilno pranje ruku temeljni je dio osnovne higijene, navika koja bi nam svima trebala biti usađena već od ranog djetinjstva i nešto na što bi svakodnevno trebali obraćati pažnju bez da nam to netko govori - prvenstveno radi svog zdravlja, ali i zdravlja onih oko nas.

Isto se kao takvo, i to očito s dobrim razlogom odavna redovito sugerira kao jedan od najboljih načina prevencije različitih zaraza pa tako i virusnih infekcija. Tako se i sada, u svijetlu trenutne pandemije koronavirusa smjernice o pravilnom načinu pranja ruku u javnosti uporno ponavljaju iz dana u dan.

No, mnogi se pitaju je li to zbilja toliko presudno u kontekstu širenja zaraze, odnosno može li nas tako jednostavna radnja zbilja zaštiti od bolesti? Zaključak jedne nove studije kaže da – može.

koronavirus

Pranje ruku - ključno u kontroli širenja zaraze

Nova studija s Massachusetts Institute of Technology u Cambridgeu objašnjava zašto nešto tako osnovno kao pranje ruku ima tako ključan značaj kada se radi o kontroli širenja zaraze.

Kada se radi o prevenciji virusnih infekcija, pogotovo onih koji se šire kapljičnim putem kroz kihanje ili kašalj, pranje ruku je uvijek jedna od glavnih mjera zaštite. Zato su smjernice javnog zdravstva o pravilnom pranju ruku na prvom mjestu top savjeta kod kontrole infekcija.

U svojim pravilima prevencije širenja infekcije koronavirusom Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da bi ljudi trebali prati ruke redovito i to sa vodom i sapunom, a ne samo vodom. No, neki pojedinci unatoč tome i dalje nastavljaju izražavati sumnju da nešto tako jednostavno poput pranja ruku može imati znatniji efekt u kontekstu pandemije.

Nažalost, nešto što se čini tako osnovno kod mnogih je nešto što se redovito zaboravlja pa osobno smatram da se tako zapravo ne treba pitati koliko je pranje ruku efektivno, nego zašto to neki ljudi rijetko rade. Ne samo dok traje neka opasnost od zaraze, već i inače u svakodnevnom životu. Jesmo li zaista svjesni kolike posljedice takva nebriga može ostaviti ne samo na nas, već i na ljude oko nas? Prema onome što vidimo, vjerojatno nismo.

koronavirus

30% ljudi ne pere ruke nakon korištenja toaleta

Jedan od dokaza tome je navedena studija koja je urađena sa svrhom razbijanja tih sumnji kroz demonstraciju činjenice važnosti pranja ruku, odnosno koliko isto zapravo može biti ključno u usporavanju širenja infektivne bolesti. Studija se poslužila epidemiološkim modeliranjem i simulacijama baziranima na postojećim podacima kako bi utvrdila da li i na koji način bolja osobna higijena može utjecati na sprječavanje širenja bolesti.

Samo istraživanje započelo je na uzorcima ponašanja ljudi u zračnim lukama koje zbog određenih faktora i velikog protoka ljudi igraju ključnu ulogu u širenju zaraznih agenasa, vodeći se već postojećim podacima koji su indicirali da veliki broj ljudi ne pere ruke nakon korištenja toaleta na spomenutim mjestima. Uzeti su u obzir podaci poput trajanja letova, udaljenosti odredišta, veza između letova te različite procjene količine vremena koje putnici provedu u zračnoj luci. Bazirano na tim mjerama i postojećim podacima iz studija o načinima ljudske interakcije s drugim ljudima i njihovim okruženjima, kao i značaj toga za potencijalnu opasnost dolaženja u kontakt s patogenima, istraživači su izgradili određene simulacije uzoraka.

Nakon svega, zapanjujuće otkriće je bilo da 30% ljudi ne pere ruke nakon korištenja toaleta, a kako je to naveo koautor studije prof. Christos Nicolaides od njih 70% koji to rade čak polovica to ne radi pravilno.

Pitate se, a kako je to pravilno? Centar za kontrolu i prevenciju bolesti izjavilo je da najbolja praksa pranja ruku uključuje ne samo ispiranje ruku s vodom već i apliciranje sapuna te trljanje dlanova, njihovu poleđinu, između prstiju te ispod noktiju, a da bi samo pranje ruku trebalo trajati najmanje 20 sekundi prije nego se ispere sapun i dlanovi obrišu čistim ručnikom.

Reći će neki od vas logično, čemu o tome uopće pisati. No, kao odgovor tome prof. Nicolaides je zaključio sljedeće - da se od navedenih 70% ljudi koji su oprali ruke mnogi od njih nisu uopće koristili sapunom te su za cijeli proces izdvojili manje od 15 sekundi. Točnije rečeno, tim istraživača je zaključio da je samo 20% populacije u zračnoj luci pravilno opralo ruke.

koronavirus

Pranje ruku može smanjiti brzinu širenja bolesti 

Do kraja studije istraživači su se jednoglasno složili - kad bi više ljudi vodilo računa o tome da peru svoje ruke češće i pravilno, brzina širenja bolesti mogla bi se značajno smanjiti. Točnije, kad bi 60% populacije, osim navedenih 20% održavalo svoje ruke čistima, širenje bolesti smanjilo bi se za gotovo 70%. Čak i povećanje broja ljudi koji vode brigu o osnovnoj higijeni od samo 10% moglo bi usporiti širenje za 24%. Dakle, prema tom zaključku može se slobodno reći da bi bolja higijena zbilja mogla imati pozitivan efekt na smanjenje širenja bolesti.

Prema riječima prof. Nicolaidesa, poticanje navedenog povećanja definitivno je velik izazov za sve, no s druge strane novi pristupi u edukaciji, poticanju osviještenosti ljudi te u većem angažmanu u različitim društvenim medijima što se te teme tiče dokazali su se kao efektivni u pokretu poticanja pravilnog i redovitog pranja ruku.

Edukacijske kampanje o osobnoj higijeni mogu pomoći poboljšati cjelokupnu situaciju složili su se svi istraživači, no uz priznanje da bi navedeno moglo biti teško postići u tako velikom broju zračnih luka što ih je prisililo da se usredotoče na 10 najbližih izvoru zaraze gdje bi se implementirala edukacijska kampanja. Samo to moglo bi smanjiti usporiti širenje infekcije za 37%, sugeriraju istraživači, što definitivno nije za odbaciti.

Naravno, osiguranje dodatnih prostora za pranje ruku, vanjskih toaleta, redovito čišćenje i dezinfekcija raznih površina u zračnim lukama i ostale mjere zaštite dodatno bi pridonijele smanjenoj opasnosti od širenja zaraze.

koronavirus

Pojačana osobna higijena - jednostavna i efektivna strategija prevencije transmisije infekcije

Istraživači se nadaju da bi navedeno istraživanje moglo oblikovati način donošenja određenih odluka te pomoći u implementaciji strateških intervencija u zračnim lukama što se higijene tiče, a što bi moglo pomoći u držanju pod kontrolom bilo kakve infekcije unutar zaraženog geografskog područja u ranim danima zaraze, prije nego problem prijeđe granice i preraste u ovo što se danas događa - pandemiju.

Istraživači su na kraju studije zaključili da bi angažman svih nas, u pomnijem svakodnevnom provođenju osobne osnovne higijene mogla biti jednostavna i efektivna strategija prevencije transmisije infekcija te smanjenje rizika masivnih globalnih pandemija.

Iako se navedeno istraživanje vodilo isključivo ponašanjima ljudi u zračnim lukama i kao i svako drugo istraživanje ima niz iznimki i dodatnih elemenata koje treba uzeti u obzir prije definitivnog prihvaćanja zaključka, vjerujem da bi se svi složili oko pouke ovog članka.

I da zapravo često nismo ni svjesni kako je nešto toliko logično, osnovno i jednostavno zapravo zanemareno kod velikog broja ljudi. Sukladno tome možda nije tako bespotrebno i suvišno o tome stalno pričati i pisati, a možda je i ovo prava prilika da to osvijestimo te da nam ova trenutna situacija posluži kao dobra lekcija za budućnost.

Objavljeno 17.03.2020.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!