Hiperlipidemija (hiperlipoproteinemija) je povišena razina masti (kolesterola, triglicerida ili obiju) u krvi te spada u bolesti srca i krvožilnog sustava. Može biti genetska ili stečena.

Postoji 6 tipova hiperlipidemije koji se razlikuju prema vrsti(ama) lipida koji su povišeni u krvi. Neki od tipova mogu biti uzrokovani primarnim poremećajem kao što je nasljedna hiperlipidemija, a neki su posljedica sekundarnih uzroka.

Među sekundarne uzroke se ubraja stil života, pomanjkanje fizičke aktivnosti, prekomjeran unos zasićenih masti, kolesterola i polunezasićenih masnih kiselina. Ostali sekundarni uzroci su dijabetes melitus, prekomjerna upotreba alkohola, kronična bubrežna insuficijencija, hipotiroidizam, primarna bilijarna ciroza kao i konzumiranje nekih.

Simptomi i liječenje hiperlipidemije

Na žalost oboljelih, hiperlipidemija nema nikakve simptome pa je čest slučaj da osobe boluju od ove bolesti bez svijesti o tome. Dijagnoza se postavlja mjerenjem serumskih lipida. Iz krvne slike se mjeri ukupni kolesterol, trigliceridi, LDL i HDL.

Liječenje hiperlipidemije provodi se lijekovima i promjenom prehrambenih i drugih životnih navika. Upravo je promjena prehrane prvi korak u liječenju ove bolesti.

Od oboljelih se zahtijeva smanjenje prekomjerne tjelesne težine, prilagodba prehrane i redovna tjelesna aktivnost. Ako se prehranom ne reguliraju vrijednosti masnoća u krvi, počinje se s terapijom lijekovima.

Prilagođen prehrambeni režim i, po potrebi, terapija lijekovima, održava se doživotno. Cilj liječenja je smanjenje razine lipida u krvi, odnosno smanjenje rizika od ateroskleroze i kardiovaskularne bolesti.

Lijekovi koji se koriste u liječenju hiperlipidemija su statini, fibrati, rezini (lijekovi koji odvajaju žučne kiseline), niacin.

U slučaju neliječenja hiperlipidemije, oboljelima prijeti visok rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti koje su glavni uzrok prerane smrtnosti stanovništva u većini europskih zemalja. Također, prijeti razvoj ateroskleroze, a kao posljedica bolesti srca i krvnih žila, prijete infarkt i moždani udar.

Prehrana kod oboljelih od hiperlipidemije

Od oboljelih se traži promjena najčešće nezdravih prehrambenih i drugih životnih navika, među koje se ubraja prestanak pušenja, redovita tjelesna aktivnost (barem 30 minuta aktivnosti dnevno) te održavanje normalne razine tjelesne težine.

Također, unos makronutrijenata (proteini, masti i ugljikohidrati) mora biti izbalansiran, a namirnice moraju biti kvalitetnog porijekla.

Unos masti ne smije biti veći od 30% ukupno unešene energije tijekom dana, a unos kolesterola ne veći od 300 mg/dan.

U stanjima s povišenom razinom LDL-kolesterola i ukupnog kolesterola preporučuju se sljedeće namirnice (nabrojene su tek neke):

• jela od integralnih žitarica, crni, zobeni ili raženi kruh
• mliječni proizvodi s 1% mliječne masti, posni kravlji sir
• bistre juhe od mesa, povrća ili ribe
• sve vrste bijele i plave ribe
• pileće i pureće meso bez kože, kuhana nemasna govedina i junetina
• maslinovo ulje te ev. suncokretovo ulje
• sve vrste kuhanog ili sirovog povrća
• sirovo voće i konzervirano, ali nezašećereno voće
• voćni i suhi kolači s malo masnoća
• prirodni voćni sokovi, voda, čaj

U prehrani treba izbjegavati sljedeće namirnice:

• bijeli kruh i peciva, lisnata tijesta
• punomasna mlijeka i mliječne proizvode (vrhnje, sir i sl.)
• guste i krem juhe
• ikru, kavijar, hobotnice, lignje i rakove
• sva vidljivo masna mesa osobito svinjsko te suhe prerađevine svinjskog mesa (salame, slanina, čvarci i sl.)
• maslac, svinjsku mast, tvrdi margarin
• prženo povrće (pommes frites, chips i s.l.)
• kokosov orah
• kolače s maslacem i margarinom te s kremama od čokolade
• začine poput majoneze i sl.

Najbitniji korak u kontroli hiperlipidemije je svakako promjena životnih navika i prilagodba prehrane što može biti presudan faktor u sprječavanju nastanka i razvoja kardiovaskularnih bolesti koje mogu imati kobne posljedice. 

Objavljeno 08.08.2015.