Tjelesne promjene i prilagođeni način vježbanja s promjenom godišnjih doba

Image

Tijekom svakog pojedinog godišnjeg doba ljudsko tijelo na fizičkoj i psihičkoj razini funkcionira različito. Svako doba nosi sa sobom određene karakteristike i osobine koje imaju veliki utjecaj na pojedinca.

Vježbanje vani na hladnoći

Dolazak hladne fronte potiče stvaranje adrenokortikotropnog hormona ACTH-a ili (hormona stresa) putem stimulacije prednjeg dijela hipofize. ACTH stimulira korteks i medulu nadbubrežnih žlijezda, čime je potaknuta pojačana sekrecija adrenalnih hormona koji pridonosi fiziološkoj tenziji u tijelu. Ukoliko organizam u ovoj fazi ne podlegne štetnom podražaju dolazi do faze rezistencije te nestaju znakovi uzbune i organizam se uspješno nosi s podražajem. Potraje li štetni podražaj javljaju se ponovno simptomi uzbune u trajnom obliku, što dovodi do tjelesne iscrpljenosti.

Pojačano lučenje adrenokortikotropnog hormona uslijed pada temperature zraka uzrokuje i osjećaj tjeskobe i razdražljivosti.

Znanstvene studije pokazale su kako obrambene stanice imaju receptore na koje se ti hormoni vežu, što ukazuje na povezanost s imunološkim sustavom. Mnogo je načina kojim se može regulirati lučenje hormona stresa, a jedan od dokazanog sustava je disanje.

Duboko disanje djeluje opuštajuće te ima pozitivan utjecaj na kardiovaskularni, probavni i imunološki sustav. Vježbe disanja, osim što utječu na tijelo mijenjajući krvni tlak ili pH u krvi, mogu koristiti kao tehnike kojima će se smanjiti proizvodnja štetnih hormona stresa.

Da bi kontrolirali situaciju i smirili se potrebno je nadjačati djelovanje simpatičkog nervnog sustava koji potiče stvaranje adrenalina i hormona stresa. To ćemo učiniti jedino ako pokrenemo parasimpatički sustav, koji je suprotan od prethodnog, a zadužen je za odmaranje i opuštanje cijeloga tijela.

Sporo disanje stimulira parasimpatički živčani sustav koji smiruje organizam. Dišete li pravilno i zadržite li koncentraciju na svojemu dahu podražit će se živac lutalac (nervus vagus), kranijalni živac koji sadrži motorna, senzitivna i parasimpatička nervna vlakna. Zadužen je za psihofizičko smirivanje.

Tehnika disanja

Tehnika potpunog jogijskog disanja uz opušten trbuh pokazala se najučinkovitijom.

Tijekom jedne minute čovjek udahne prosječno oko 16 puta. Kada smo pod stresom taj broj bi se trebao smanjiti na polovicu, na 8 dubokih i polaganih udisaja.

Hladnije vrijeme smanjuje lučenje endorfina, našeg prirodnog sredstva protiv boli, pa se prag boli znatno smanjuje.

Aerobna aktivnostZbog manjka endorfina povećava se osjetljivost mišićnog, tetivnog i živčanog sustava na bol te se javljaju glavobolje, bolovi u kostima i mišićima. Upravo iz tog razloga za zimske mjesece program vježbanja trebao bi biti usmjeren na aerobnu aktivnost (zaključak na temelju navedenih istraživanja: znanstvena studija koja proučava odnos vježbanja i lučenja endorfina, (Farrell, 1985; Goldfarb i sur., 1987; Goldfarb i sur., 1998; Langenfeld i sur., 1987; Probadaju i sur., 1993).

Povećana vrijednost ACTH-a i pad endorfina umanjuju obrambene sposobnosti organizma. Želimo li ojačati imunološki sustav kineziološke programe trebali bi provoditi u zoni umjerenog intenziteta.

Umjereni intenzitet vježbanja (između 55–75% maksimalne frekvencije srca) povezan je s pozitivnim odgovorom imunološkog sustava u produkciji makrofaga (leukocitnih stanica čovjekova tijela čija je osnovna zadaća čišćenje organizma od otpadnih tvari i borba protiv antigena).

Trenirate li prejako moglo bi se dogoditi da ne osnažite imunološki sustav, već da ga uništite. Jednostavnim riječima, da bi izveli određene aktivnosti vaše će tijelo morati koristiti što god ima, što nije dobro za zdravlje. U toj situaciji ono će početi pojačano producirati kataboličke hormone (uništavajuće) kao što su kortizol i adrenalin.

Posljedice su opći mišićni umor, iritacija zglobova i depresija (dizanje i spuštanje raspoloženja i osjećaj tuge nakon vježbanja).

Također, za hladnijih dana važan segment u treningu je zagrijavanje. Izloženost hladnu vremenu tijekom dana može narušiti kineziološku aktivnost, snaga mišića tijela u hladnijim se uvjetima znatno smanjuje. Razlog tome je hlađenje površinskih živaca zbog čega je potrebno više vremena da se razvije snaga. Kemijske reakcije u mišićima također su sporije i smanjuje se potrošnja energije. Što je vani hladnije i što smo duže izloženi hladnom vremenu, potrebno je duže zagrijavanje od najmanje 20 min kako bi se tijelo dovoljno zagrijalo, te na taj način povećala učinkovitost ostatka treninga i prevenirale moguće ozljede.

Kako bi se uskladili tjelesno i duhovno, važno je stvoriti zdrave i pravilne navike vježbanja kroz godišnji ciklus (jesen, zima, proljeće, ljeto). Time uspostavljamo dobar odnos sa svojim tijelom i učimo ga da će sve dobiti u određeno vrijeme te da neće biti "iznevjereno". Naše će nam se tijelo itekako odužiti svojim besprijekornim funkcioniranjem.

Objavljeno 09.02.2011.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Dojam sadržaja
5
1
Podijeli s prijateljima!