Uživajte u ljetu i šumskom voću!
Prehrana

Uživajte u ljetu i šumskom voću!

Ljeto je pravo vrijeme za ugodnu šetnju šumama i hlađenje pod zelenim lišćem. Kad stisnu ljetne vrućine, obujte udobne tenisice i svaki slobodan trenutak iskoristite za bijeg u pluća Hrvatske, gdje ćete se malo rashladiti i rekreirati. I iskoristiti priliku da uživate u plodovima prirode.

Šumsko voće

Od lipnja do kolovoza cvatu, a sazrijevanje plodova ovisi o nadmorskoj visini i količini sunca. Šumsko voće volimo zbog neuobičajene arome i nezamjenjivog okusa.

Borovnice

Nakon što ocvatu između lipnja i kolovoza, male plave plodove borovnica možemo pronaći u pola metra visokim grmovima tijekom kolovoza. Ukoliko ste planirali brati samo listove za čajeve i tinkture koji pomažu kod dijareja, upala usne šupljine i ždrijela, šećernih bolesti i navodno poboljšanja rasta kose, zakasnili ste jer se beru prije cvatnje, kada sadrže najviše ljekovitih svojstava.

Borovnice

Borovnice su odličan izvor C vitamina, stoga već jedna porcija dnevno (15dkg) sadrži gotovo 50% dnevnih potreba. Zahvaljujući njemu, smanjuje se rizik od pojave raka probavnog i respiratornog sustava, jača se cjelokupni imunitet . Bogate su kalijem, kalcijem, fosforom i željezom, a zahvaljujući antocijanu koji im pruža divnu plavu boju i antioksidantom koji smanjuje rizik od nastanka malignih bolesti i bolesti kardiovaskularnog sustava.

Ne smijemo zaboraviti da borovnice imaju antibakterijska svojstva stoga se preporučuju konzumirati u slučajevima upala.

Borovnice imaju nisku kalorijsku vrijednost, svega 57 kcal na 100g. Možemo od njih kuhati džemove, raditi kolače, pripremati sladolede… kao i svo šumsko voće sadrže pektin koji djeluje na želiranje i zgušnjavanje u samo nekoliko minuta prilikom izrade pekmeza, stoga ih je možda najbolje tako konzervirati za zimske dane kako bi imali opskrbu hranjivim tvarima za duge, hladne zime.

Pola kilograma borovnica pospite sa 10 dkg fruktoze kako bi pekmez bio lako probavljiv i ne bi naglo podizao razinu šećera u krvi i skladištio energiju u obliku masti. Ostavite da odstoji nekoliko sati kako bi borovnice pustile sok i raskašile se. Smjesu djelomično izmiksajte štapnim mikserom, ako volite komadiće voća u pekmezu, ako ne izmiksajte sve. Kuhajte na jakoj vatri i dodajte još 10 dkg fruktoze.

Ohladite malu količinu na jednoj žličici i dodajte još fruktoze ukoliko volite slađi pekmez. Unaprijed pripremite staklenku, koju ste sterilizirali na 150 stupnjeva 15 minuta i u tako vrelu ulijte kuhani pekmez. Očekujte kuhanje maksimalno 10 minuta jer se, kao što smo već spomenuli, šumsko voće jako brzo zgusne. Nakon što ste ulili pekmez u vrelu staklenku, zatvorite metalnim poklopcem i okrenite naopako kako bi izašao zrak, a pekmez ostao svjež cijele zime.

Maline

Krajem srpnja i početkom kolovoza naići ćemo i na maline, crvene slatke bobičaste plodove, koje ćemo zacijelo nadaleko namirisati. Zahvaljujući tom slatkastom mirisu odlične su kao dodatak kolačima i slasticama, a nutritivnom sastavu preporučamo da ih smrznete kako bi i zimi dobivali potrebnu dozu antioksidanata jer upravo je malina jedan od plodova, među koje ubrajamo i jagode, rajčice i agrume, koji ima najviše antioksidativne vrijednosti.

Maline

Budimo precizniji, antocijan koji joj ujedno daje i divnu roskasto crvenu boju, snažan je borac protiv slobodnih radikala, bakterija i gljivica koje se ponekad namnože u organizmu. Njemu uz bok, sadrže i elagitanine koji imaju antikancerogeno djelovanje. Osim što čuvaju stanice, dijetalna vlakna iz malina pomažu u reguliranju probave, štite od raka debelog crijeva, održavaju srce zdravim, sprečavaju pojavu dijabetesa tipa II., daju osjećaj sitosti jer vežu na sebe vodu i bubre pa su odlična pomoć u raznim dijetama.

Malinovac je jedan od najpoznatijih produkata ovog slasnog voća, a osim njega možemo pripremiti i voćni ocat.

Poput borovnica, maline imaju nisku kalorijsku vrijednost, na 100g dolaze 52 kcal. Pripremite ukusan sladoled od malina – pola kilograma malina izmiksajte sa 20 dkg fruktoze i u sve izmiješajte 2 dcl sojinog vrhnja. Prije nego ulijete u plastične posudice i stavite u led provjerite odgovara li vam količina fruktoze. Zamrznite i uživajte! Antioksidanti se ne gube smrzavanjem malina, stoga uvijek možete imati spremnu malu dozu osvježenja.

Kupine

Bodljikavi grmovi ostružnice mame nas velikim crnim bobičastim plodovima, kupinama, u srpnju ili kolovozu. Rastu na divlje, kao i većina šumskog voća, a od davnina su bile poslastica djeci i prolaznicima. Ne uzalud, porcija kupina ima jednaku vrijednost kao nekoliko porcija drugog voća, poput jabuka ili špinata, stoga bez ustručavanja navalite na njih.

Krcate su antioksidantima, sadrže velike količine vitamina B i C, željeza, fosfora, cinka, mangana, magnezija, kalcija, folne kiseline i provitamin A. Osim što su dobre za anemiju imaju i antibakterijska svojstva, smiruju paradentozu i živce, stoga ukoliko ste napeti, samo se poslužite kupinama. Zanimljiv je podatak da djeluju kao afrodizijak.

Kupinovo vino

Najkvalitetniji produkt kupina je kupinovo vino, koje svoju primjenu ima i u farmakologiji, kao lijek za anemiju, jačanja apetita, izlučivanje, kožne bolesti. Za liječenje anemije preporuča se dnevno u tri navrata prije jela popiti po 0,33 dcl vina.

Pripremamo ga tako što ćemo 4 kg zdravih, zrelih kupina zgnječiti i u široku, veliku staklenku, širokog grla redati sa kg šećera. Red kupina, red šećera i tako do vrha. Ostavimo zatvorenu staklenku tjedan dana na suncu, zatim procijedimo kroz gazu i pretočimo u manje boce ne napunivši do vrha da vino može vreti, najbolje od 0,75 dcl i stavite na suncu. Nakon tjedan dana ponovno procijedite i zamotajte u pamučnu krpu bez da ih zatvarate. Nakon cca 15 dana, nakon što provjerite da je vrenje završilo, boce možete zatvoriti plutenim čepom.

Ukoliko spremate sok za djecu smanjite količinu kupina na 2 kg i dodajte 0,5kg šećera te sve ostavite na suncu, 20-ak dana, a povremeno promućkajte. Nakon tih 20 dana procijedite i pretočite u pollitrene boce i začepite plutenim čepovima.

Ribiz

Ribiz je još jedno bobičasto voće koje raste pretežno na sjeveru i na većim visinama. Možemo ga pronaći od srpnja do rujna, stoga navalite! Ribiz sadrži 50% dnevnih potreba za vitaminom C, vitamin K (11% ), koji čuva kosti i kardiovaskularni sustav i pomaže grušanje krvi kod ozljeda i rana; 100g ima 56 kcal, minerale kalij, natrij, fosfor, magnezij i željezo, jabučnu kiselinu, limunsku kiselinu i pektin zahvaljujući kojem možemo kombinirati ribiz s ostalim šumskim voćem u ukusne pekmeze. Crvenu boju duguje karotinu koji pak služi za sintezu vitamina A, koji čuva sluznice i pomaže izmjenu tvari.

Ribiz pomaže čišćenju organizma i izlučivanju toksičnih tvari, uklanja reumatske tegobe, pomaže kod gihta i išijasa, oboljenja jetre, a čaj djeluje kod skleroze krvnih žila, povišenog tlaka i upala mjehura i bubrega te odstranjivanju viška bjelančevina u krvi.

Ribiz koristimo kao sastojak za pripremu osvježavajućeg napitka tako što ćemo 500g ribiza izmiksati sa 0,5 l vode i 150g fruktoze. Procijedite kroz sito i dodajte mineralnu ili običnu vodu, a za večernje zabave i malo alkohola, primjerice votke. Dekorirajte listom mente koja će poslužiti i kao začin!

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
  • Zeleni čaj - zašto je toliko popularan i po čemu je poseban? x 372
    U prodaji ga nalazimo u obliku čaja; u filter vrećicama, u listićima, dok se koncentrat može naći u obliku tableta i raznih kapsula, kao ekstrakt za dodatak jelima, kao začin te čaj bez kofeina za os...
  • Cimet - čarolija orijentalnog začina x 41
    Cimet je dospio na zao glas zbog različitih slastica u kojima se koristi, no bez šećera zapravo je veoma zdrav. Istraživanja su povezala ovaj začin sa smanjenom razinom šećera u krvi, kolesterola i ra...
  • Koja je uloga omega masnih kiselina u organizmu? x 35
    Poremećena ravnoteža između omega-6 i omega-3 masnih kiselina u krvi, od kojih se stvara čitav niz izuzetno značajnih ljudskih hormona, jedan je od najsnažnijih utjecajnih elemenata na kakvoću života ...
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 12.07.2011
Piše:
Iva Pranjić