Vježbaj kod kuće - pogledaj fitness opremu za kućni trening!

Zijevate tijekom treninga? Evo zašto!

Image

Zijevanje redovno povezujemo s pospanošću ili dosadom, no mnogi među nama zijevaju i usred treninga. Ukoliko vam se dogodi da vas uhvati zijevanje između serija mrtvoga dizanja, mala je šansa da vam je dosadno, zar ne?

Što je uopće zijevanje?

Zijevanje je djelomično dobrovoljna, djelomično refleksna reakcija, koja je pod nadzorom neurotransmitera u dijelu mozga koji se zove hipotalamus. To je oblik refleksa koji uključuje duboki udah, široko otvaranje čeljusti i brzo izdisanje udahnutog zraka. Općenito postoji osjećaj opuštenosti odmah nakon zijevanja.

Tijekom zijevanja, mišić tenzor timpani u srednjem uhu se kontrahira. To stvara buku koja se doživljava kao da dolazi iz glave; međutim, buka nastaje zbog mehaničkih poremećaja slušnog aparata i ne nastaje gibanjem zraka. Zijevanje je ponekad kod ljudi popraćeno instinktivnim činom istezanja dijelova tijela, uključujući ruke, vrat, ramena i leđa.

Svi kralježnjaci zijevaju, a kod ljudi zijevanje počinje već u 12. tjednu nakon začeća. Radi reakcija koje izaziva, za zijevanje se smatra da pomaže pripremiti fetus na život izvan maternice.

zijevanje

Koji su mogući uzroci zijevanja?

Niz je teorija koji se bave odgovorom na ovo pitanje. Znanstveno najpotvrđenija teorija o uzrocima zijevanja je ona koja govori da zijevamo kako bi mozak uspostavio regulaciju tjelesne temperature u tijelu. Studija koju su proveli Massen i sur. bavila s zijevanjem te zaključila da se tijekom zimskih perioda puno manje zijeva nego ljeti.

Kako autori ove studije navode, ljudi zijevaju:

  • Kad su umorni – rad mozga je usporen i temperatura u mozgu opada
  • Kad im je dosadno – mozak nije stimuliram i rad mu usporava, što izaziva pad temperature
  • Kad netko drugi zijeva – s drugom osobom smo u istoj prostoriji i izloženi smo istoj temperaturi.

Među drugim razlozima za zijevanje nalazi se i želja tijela da se probudi i pokrene. Zijevanje pomaže rastezanju pluća i njihovih tkiva te omogućava tijelu da aktivira mišiće i zglobove. Također, zijevanje može pogurati krv prema licu i mozgu te povećati budnost.

Zašto zijevamo tijekom treninga?

Prema zaključku studije koju su proveli Gallup i sur. zijevanje može biti reakcija mozga i način na koji ovaj organ potiče hlađenje tijela. Naime, zijevanje ne samo da povećava količinu krvi koja putuje u vaš mozak, već dodatni zrak snižava i temperaturu te krvi. Slikovito opisano, ovo zijevanje služi kao prirodni klimatizacijski uređaj za vaš mozak.

Kako se vaše tijelo zagrijava tijekom vježbanja, vaš mozak se bori s toplinom aktivirajući zijevanje, navode autori. Količina zijevanja ovisit će o temperaturi u kojoj se osoba nalazi. Kako stoji u zaključku studije, sudionici su zijevali najviše kada su bili u umjerenim klimatskim uvjetima.

Prema istraživačima, tijelo se neće trebati rashladiti ako je previše hladno, jer će sav svoj trud uložiti u zagrijavanje. Istovremeno, ako je prevruće, zrak koji unosite neće biti dovoljno hladan da učinkovito ohladi krv u vašem mozgu.

Nadalje, i vrsta fizičke aktivnosti može utjecati na pojavu zijevanja. Kada se izvodi intenzivan trening ili se rade kompleksne vježbe poput čučnjeva ili mrtvog dizanja, brzo se podiže tjelesna temperatura. Kao rezultat toga kreće i zijevanje.

Osim toga, mozak može potaknuti zijevanje i onda kad vježbe koje se izvode preusmjeravaju veliku količinu krvi u radne mišiće pa mozak želi vratiti dio tog protoka krvi, objašnjavaju autori.

Stoga, iz svega navedenoga, ako vas uhvati zijevanje tijekom treninga, nema razloga za zabrinutost. Savjetujemo samo da uzmete malo veću pauzu kako biste omogućili tijelu da se ohladi te potom nastavite trening u vašem uobičajenom rasporedu.

zijevanje

Reference:

  1. Gallup AC, Eldakar OT. The thermoregulatory theory of yawning: what we know from over 5 years of research. Front Neurosci. 2013;6:188. Published 2013 Jan 2.
  2. Massen JJ, Dusch K, Eldakar OT, Gallup AC. A thermal window for yawning in humans: yawning as a brain cooling mechanism. Physiol Behav. 2014;130:145-148.

Objavljeno 16.05.2020.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!