Božićna akcija: iskoristi do 30% popusta na sve trake za trčanje!

Poremećaj spavanja (narkolepsija) - simptomi, uzroci i liječenje

Image

Narkolepsija je neurološko oboljenje koje se definira kao kronični poremećaj spavanja. Karakterizira je pretjerana pospanost, isprekidan noćni san te abnormalan ritam spavanja tijekom dana. Oboljeli od narkolepsije suočavaju se i s katapleksijom, epizodičnim gubitkom mišićne funkcije.

Simptomi narkolepsije

Glavni simptomi narkolepsije su:

  • Prekomjerna dnevna pospanost – nemogućnost održavanja budnosti tijekom dana
  • Neočekivan, kratkotrajan gubitak mišićnog tonusa (katapleksija)
  • Često buđenje tijekom noći, isprekidan san i spavanje nakon obroka
  • Neočekivana nemogućnost govora ili kretanja, u trenutku kad se osoba probudi.
  • Neprijatne halucinacije u polusnu, u periodima buđenja i padanja u san

Prekomjerna pospanost se očituje u neodgodivoj potrebi za snom, iako je oboljeli tijekom noći dovoljno spavao. Osobe oboljele od narkolepsije, osjećaju snažan umor. Oboljeli se nakon samo par minuta drijemanja osjeća bolje.

Katapleksija je drugi najčešći simptom narkolepsije (pojavljuje se u 60-90% oboljelih). Radi se o neočekivanom, kratkotrajnom gubitku snage koji se često događa nakon nekog emotivnog čina – poput jakog smijeha, straha, iznenađenja, žalosti, seksualnog uzbuđenja i slično.

Napad katapleksije obično traje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Osoba je u tom trenutku svjesna napada, ali nije sposobna reagirati.

Katapleksije se dijele po razini snage na: djelomične (klecanje koljena, slabljenje ruku, padanje glave, nemogućnost govora), i potpune (slabljenje cijeloga tijela, koje se u trenutku ponaša kao vreća, s potpunim gubitkom kontrole). Čak 75% oboljelih od narkolepsije navodi da napad katapleksije doživljava barem jedanput dnevno.

Često buđenje tijekom noći i spavanje nakon obroka je karakteristika koju doživljava 60-80% oboljelih od narkolepsije. Neočekivanu nemogućnost govora i kretanja te halucinacije doživljava 40% oboljelih od narkolepsije.

Uzroci narkolepsije

Uzroci narkolepsije nisu poznati. Povezuje je se s HLA haplotipom i djeca bolesnika s narkolepsijom imaju 40 puta veći od rizik od obolijevanja, što upućuje na genetski uzrok. HLA je humani (ljudski) leukocitni antigen, odnosno geni tkivne podudarnosti. Oni šifriraju antigene koji su prvi puta nađeni na leukocitima, a kasnije i na drugim stanicama.

No, znanstvenici pokazuju da značajan utjecaj na razvoj narkolepsije imaju vanjski čimbenici koji mogu biti okidači razvoja bolesti kod osoba s postojećim neurološkim nedostacima. Narkolepsija je određena disregulacijom REM faze sna što utječe na prijelaz iz stanja budnosti u fazu sna.

Dijagnoza narkolepsije se često postavlja vrlo kasno. Dijagnostičke metode se sastoje od polisomnografskog snimanja (PSG) nakon čega slijede testovi latencije spavanja. Održavanje stanja budnosti nije test za dijagnosticiranje narkolepsije, no može biti pokazatelj učinkovitosti liječenja. Postupak PSG se sastoji od kontinuiranog cjelonoćnog snimanja moždanih valova, disanja, rada srca, količine kisika u krvi, pokreta prsnog koša i trbuha, vibracija dušnika, pokreta nogu, krvnog tlaka i položaja tijela.

Utjecaj narkolepsije na svakodnevni život

Narkolepsija ima utjecaj na niz svakodnevnih aktivnosti, te je upravo stoga bitno njezino što ranije dijagnosticiranje i terapija.

Narkolepsija utječe na različitim razinama:

  • Fizička sigurnost – mnoge uobičajene dnevne aktivnosti, poput vožnje automobila, rada, kuhanja ili hodanja mogu biti opasne ako iznenada zaspete ili izgubite mišićnu kontrolu.
  • Mentalno zdravlje – narkolepsija može toliko utjecati na kvalitetu života, a može biti uzrok anksioznosti i  depresije.
  • Socijalni i profesionalni odnosi – iznenadne epizode spavanja  često izazivaju podsmjeh. Oboljeli od narkolepsije nailaze na nerazumijevanje što može biti i kobno za zadržavanje radnog mjesta ili kvalitetnih društvenih odnosa.
  • Intimni odnosi – narkolepsija može značajno negativno utjecati na emotivne i intimne odnose s partnerom. Ekstremna pospanost može izazvati značajan pad libida i impotenciju, a seksualno uzbuđenje može biti povod za napad katapleksije.
  • Pamćenje i pozornost – narkolepsija može biti uzrok lošeg pamćenja, smanjene koncentracije, što može značajno negativno utjecati na svakodnevne aktivnosti, kako na poslu, tako i u slobodno vrijeme.

Liječenje narkolepsije

Narkolepsija se ne može potpuno izliječiti, ali se simptomi mogu značajno ublažiti. Liječenje se prilagođava oboljelima i njihovoj reakciji na tretmane. Pristupa se oralnoj terapiji, no od oboljelih se zahtijeva i promjena životnih navika.

Promjene načina života uključuju:

  • Raspored perioda spavanja – svaku večer idite na spavanje u isto vrijeme te se ujutro budite uvijek u isto vrijeme. Tijekom dana si izdvojite nekoliko puta po 10-15 minuta za kratke periode spavanja, također uvijek u isto vrijeme.
  • Izbjegavajte kofein, alkohol i nikotin – te supstance mogu negativno utjecati na san.
  • Izbjegavajte lijekove koji izazivaju pospanost – lijekovi protiv alergija i slično izazivaju pospanost što može dodatno otežati održavanje i regulaciju ritma spavanja.
  • Upoznajte s bolešću kolege i prijatelje – tako ćete izbjeći podsmjehivanje, ali i dobiti pomoć kad vam bude potrebna.
  • Velike zadatke podijelite u manje – usredotočite se na manje zadatke, te važnije sastanke snimajte kako ne biste zaboravili dijelove razgovora.
  • Izbjegavajte aktivnosti koje mogu biti opasne – izbjegavajte aktivnosti koje vas mogu ugroziti ako tijekom njihove izvedbe zaspete, poput: vožnje, penjanja po ljestvama ili korištenje opasnih uređaja.
  • Jedite zdrave namirnice – prehrana vam mora biti bogata žitaricama, voćem, povrćem te malomasnim mliječnim proizvodima i malomasnim mesnim izvorima proteina. Izbjegavajte teške obroke prije važnih aktivnosti, izbjegavajte prerađenu hranu.
  • Odmarajte i kontrolirajte emocije – simptomi narkolepsije mogu biti izazvani emotivnim uzbuđenjima, pa će kontrola emocija smanjiti učestalost napada. Preporučuje se prakticiranje joge, vježbi opuštanja i odlazak na masaže.

Osnovna terapija za pretjeranu pospanost tijekom dana su stimulansi centralnog živčanog sustava kao metilfenidat, amfetamin, metamfetamin i modafinil.  Kod mnogih oboljelih planirani kratki san tijekom dana može smanjiti potrebu za farmakološkim liječenjem pretjerane dnevne pospanosti, no to olakšanje simptoma je kratkog trajanja.

Katapleksija i ostali simptomi REM faze se često liječe tricikličkim antidepresivima kao što su klomipramin, imipramin i protriptilin, te drugim lijekovima koji suprimiraju REM san.

Upotreba stimulansa tijekom dana kako bi se prikrila pospanost ne utječe na stvarni poremećaj u podlozi problema. Stimulansi mogu donekle pomoći u obavljanju dnevnih aktivnosti, no osnovni poremećaj ostaje prisutan i može se i pogoršati budući da sami stimulansi postaju prepreka periodu dubokog sna.

Stoga, najvažnije u životu oboljelih od narkolepsije jest što ranija dijagnoza, kvalitetne životne navike, upoznatost sa simptomima i načinima reagiranja na njih te nadzor liječnika i propisana odgovarajuća doza lijekova.  

Objavljeno 26.07.2015.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!