Vodič za kupovinu: Kako odabrati spravu za veslanje
Vježbe

Vodič za kupovinu: Kako odabrati spravu za veslanje

Sprave za veslanje polako zauzimaju sve važniju poziciju u kućnom fitnesu. Oni koji od svojih treninga traže više te bi željeli svoju kondicijsku spremu podići na viši nivo svakako bi trebali razmisliti o kupovini sprave za veslanje. Trening na spravi je zahtjevan te će svakako iz svakog vježbača izvući maksimum do kraja treninga, a prava zabava i igra živaca počinje nakon samo par minuta ‘zagrijavanja’.

Što čini ovu spravu jednom od najboljih sprava za jačanje muskulature tijela te poboljšanje funkcionalnih sposobnosti? Činjenica da u treningu, na način na koji nijedna druga aerobna sprava to ne može, jača muskulaturu kompletnog tijela: Noge izvode brojna ponavljanja čučnja, leđa i ruke povlače sajlu/gurtnu time aktivirajući sve moguće mišiće ramenog obruča, te su tu uključeni i mišići trupa kao stabilizatori koji povezuju pokrete gornjeg i donjeg dijela tijela. Prava sprava za mišićnu izdržljivost, jačanje tijela te osnaživanje srčano-žilnog sustava.

veslanje

Neki od kriterija koje valja imati na umu kod odabira sprave za veslanje su sljedeći:

1. Zamašnjak

Zamašnjak je metalni kotač u prednjem dijelu sprave i čini glavni dio sprave. O težini zamašnjaka ovisi kakav ćete trening napraviti. Što je teži zamašnjak biti će moguće odraditi i jači i bolji trening. On u sebi sprema kinetičku rotacijsku energiju koju otpušta u radu. Zato svaki potez povlačenja nije isti kao prvi (teži) već je lakši jer kotač nastavlja rotaciju. Mase zamašnjaka se kreću od 2 kg pa sve do 8 ili čak 10 kg.

2. Otpor i opterećenje 

Nastavno na točku pod brojem 1 - na taj zamašnjak, kao kod ostalih aerobnih trenažera, može se utjecati kako bi se stvorio određeni otpor te otežalo korištenje tijekom treninga. Time trening postaje teži, ali i bolji. Sistem regulacije otpora kod sprava za veslanje je najčešće magnetni što znači da sustav magneta se približava metalnom zamašnjaku te usporava ili otežava njegovo okretanje.

Regulacija otpora može biti elektronička preko kompjutera sprave ili mehanička, okretanjem ručice za regulaciju otpora. Ovaj sustav je jako tih te je vrlo efikasan pošto nema trenja niti dodira između magneta i zamašnjaka te time nema ni trošenja tih dijelova.

Neki veslački ergometri nemaju zamašnjak već postoje alternativni sustavi otpora - zrak ili voda. Zračni otpor podrazumijeva okretanje latica ventilatora te se na taj način stvara otpor koji se također može regulirati u više stupnjeva propuštanjem manje ili veće količine zraka. Ujedno takav sustav može poslužiti i za hlađenje vježbača puhanjem zraka dok se okreće ‘ventilator’ unutar sprave.

Sve više sprava se pojavljuju na tržištu koje u sebi imaju, umjesto zamašnjaka, spremnik s vodom. Otpor je u tom slučaju uvjetovan količinom vode koja je u spremniku. Često nove sprave sa spremnikom za vodu izgledaju jako moderno i lijepo se uklapaju u interijer.

veslanje

3. Sustav povlačenja

Većina veslačkih ergometara za svoj rad koristi sustav povlačenja koji se sastoji od horizontalne kratke ručke u obliku palice koja je s zamašnjakom povezana na tri načina - sajlom, gurtnom, trakom ili lancem (kao biciklističkim). Najjači od ova tri sustava je dakako ovaj s lancem te njega inkorporiraju proizvođači sprava višeg ranga.

Sprave sa gurtnama ili trakama dominiraju tržištem te je takove sustave lakše i održavati te zamijeniti po potrebi u slučaju dotrajalosti. Jedne od zanimljivijih sprava su one koje imitiraju pokret veslača kao u pravom čamcu za veslanje. Taj sustav koristi zračne cilindre kako bi se stvorio otpor. Kod ovih sustava treba biti oprezan pošto jeftinije sprave ne pružaju jako veliki otpor te jači vježbač može jako brzo takvu spravu ‘potrošiti’.

4. Težina sprave 

Težina same sprave je dosta bitan faktor. Teže sprave su stabilnije i čvršće izrađene. Iako je pokret koji se izvodi na spravi linearan (naprijed - natrag) bitno je da nam sprava bude stabilna i čvrsta u treningu te svakako treba osigurati da se ne miče po podlozi na kojoj se nalazi. Zato se i preporuča uzeti gumenu podlogu za fitness sprave koja će zaštititi i spravu i podlogu.

Težina sprave može predstavljati i prepreku ukoliko nam je potrebno da ta sprava bude lako mobilna u prostoru kao što je dnevna ili spavaća soba. Stoga treba naći određenu zlatnu sredinu između težine sprave i mobilnosti. Uzevši to u obzir proizvođači sve više na tržište plasiraju sklopive sprave kod kojih se stražnji dio (po kojem sjedalo klizi) podiže gore te samim time sprave ne zauzimaju veliku površinu u prostoru.

veslanje

5. Maksimalna nosivost

Ova točka se odnosi na maksimalnu dopuštenu masu vježbača tj korisnika sprave. Kod svake sprave je uvijek navedeno koju maksimalnu kilažu sprava može podnijeti. Sprave koje mogu podnijeti velike kilaže su u pravilu čvršće konstrukcije, stabilnije, ali i skuplje. Ukoliko želite da vam sprava potraje te da se produlji njen radni vijek, ne preporučamo testirati gornje granice opterećenja koje ona može podnijeti.

Samo zato što piše da na nju može ići vježbač od 130 kg, ne znači da i mora. To bi značilo da ta sprava radi maksimalnim kapacitetom te je time i uvjetovan njen radni vijek. Uzmite odstupanje od nekih 10-15 kg ispod maksimalnog opterećenja. Maksimalna nosivost sprave za veslanje se može kretati od 100 pa do 180 kg.

6. Duljina kliznog dijela

Većina sprava su univerzalno rađene za prosječnu populaciju te po samim dimenzijama sprave može se vidjeti da je namijenjena vježbačima do 190 cm visine. Dio sprave po kojoj klizi sjedalo u pravilu odgovara svim vježbačima te je duljine 80-140 cm.

Oni viši vježbači moraju obratiti pozornost da sprava odgovara njihovim potrebama, no klizište od 135 cm bi trebalo zadovoljiti potrebe svih vježbača. Širina razmaka stopala na spravi je uvjetovana debljinom klizišta, najčešće između 8-15 cm.

veslanje

7. Mogućnosti kompjutera

Svakako bitna karakteristika je kompjuter na spravi. Kao i kod svih ostalih aerobnih fitness sprava, dva su tipa kompjutera - baterijski i električni. Baterijski kompjuteri omogućuju prikaz osnovnih funkcija kao što su: ukupni i trenutni broj zaveslaja, brzina ‘kretanja’, prijeđena udaljenost te vrijeme.

Naprednije i skuplje sprave za veslanje nude i dodatne opcije kao što su: veliki broj trening programa, prosječno vrijeme prijeđene dionice, programi utrkivanja s kompjuterom ili sa svojim osobnim rekordom, potrošnju kalorija, monitor otkucaja srca u radu preko senzora na ručkama ili remena koji se postavlja oko prsa i spaja s kompjuterom, postavljanja profila za više korisnika sprave te pohranjivanje napretka.

Vrijeme trajanja treninga na spravi za veslanje ovisi o vašoj kondicijskoj spremi, no rijetko kada prelazi sat vremena. Treninzi od sat vremena su najčešće kontinuirani treninzi umjerenim intenzitetom te se mogu preporučiti i jeftinije sprave koje će odgovarati tom načinu rada.

Jači i intenzivniji treninzi su često i kraćeg trajanja te intervalnog karaktera gdje se intenzitet vježbanja izmjenjuje u vremenu trajanja treninga te svakako napredniji vježbači trebaju obratiti pozornost kod odabira sprave da odgovara njihovom načinu treninga. Skuplje sprave odgovaraju tom načinu rada te su dobra investicija ako želimo da nam sprava služi duži period vremena.

Spravu za veslanje kupite u Fitness.com.hr webshopu.

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 12.06.2019
Piše:
Robert Radoš, prof. kineziologije