Koliko kalorija troši vožnja bicikla?

Image

Ako redovno vozite bicikl, a cilj vam je skinuti koji kilogram viška, zacijelo ste se pitali koliko kalorija trošite vožnjom bicikla. Iako je točnu potrošnju jako teško izračunati radi niza faktora koji na nju utječu, u sljedećoj tablici pogledajte procijenjenu potrošnju prema kilogramima vozača i brzini vožnje:

Težina vozača Brzina vožnje Kalorijska potrošnja 
55 kg 21 km/h 440 kcal / sat
55 kg 24 km/h 550 kcal / sat
55 kg 29 km/h 660 kcal / sat
75 kg  21 km/h 600 kcal / sat
75 kg  24 km/h 750 kcal / sat
75 kg  29 km/h 900 kcal / sat
90 kg 21 km/h 720 kcal / sat
90 kg 24 km/h 900 kcal / sat
90 kg 29 km/h 1080 kcal / sat

No, navedene brojke treba uzimati okvirno jer u formulu treba uzimati niz parametara. Primjerice, vozač koji brzinu navedenu u tablici postigne vozeći nizbrdo troši minimalno energije, a ne ovu navedenu u tablici.

bicikl

Sljedeći važan faktor koji utječe na potrošnju svakako je aerodinamika, i to n samo smjer vjetra ili brzina. Naime, što je veća prednja površina, to je veće aerodinamičko opterećenje. Ako vozač ima veliko tijelo, vozi u uspravnoj poziciji, odjeća mu je široka, trošit će više energije za prolazak kroz zrak, pogotovo u usporedbi s uskim i tankim vozačima koji su odjeveni u biciklistička odijela, nisko smješteno na biciklu i težina tijela im je većinom u nogama.

Ostali čimbenici koji utječu na potrošnju kalorija uključuju otpor vožnje - širinu guma na površini ceste i težinu (u kombinaciji s gravitacijom). Kada je riječ o potonjem, imajte na umu da je bitan ukupni uspon ili pad: volimo zaboraviti da su, u smislu energije, teški usponi donekle nadoknađeni spuštanjima.

Na kraju, ne treba zaboraviti ni prehranu. Unatoč popularnim dijetama, mršavljenje je i dalje povezano s unosom i potrošnjom kalorija. ipak, to ne znači da treba jesti bez razmišljanja o nutrijentima koji se unose. Vrsta i kvaliteta hrane koju jedete može utjecati na to koliko brzo i učinkovito energiju pretvarate u kretanje prema naprijed. Vozite teško i sagorjet ćete uglavnom ugljikohidrate, dok ćete laganijim tempom sagorijevati veći udio masti - što je sve detaljnije objašnjeno u nastavku.

bicikl

Koliko je važno brojati kalorije?

Što se tiče kalorija i dalje se znanost nije usuglasila oko nekih pitanja: dok jedni tvrde da su sve kalorije iste, bez obzira odakle dolaze, drugi tvrde suprotno i smatraju da je bitno paziti i na izvor kalorija ukoliko težimo skidanju viška kilograma. No, kalorije se smatra jednakima po pitanju energije koju osiguravaju, ali razlika postoji u načinu na koji se različiti makronutrijenti (proteini, ugljikohidrati i masti) apsorbiraju u organizmu.

Neke kalorije koje unesete potroše se probavljanjem i preradom hrane te se pretvaraju u dostupno gorivo. To se naziva termičkim učinkom hrane (TEF). Proteini imaju mnogo veći TEF od ostalih makronutrijenata, što iznosi 25–30 posto ukupnih kalorija. Dakle, ako unesete 100 kalorija iz proteina, 25-30 od tih kalorija izgubit će se kao toplina, a apsorbirat će se samo oko 70–75.

Nasuprot tome, 8-12 posto kalorija konzumiranih u obliku ugljikohidrata i 2-3 posto kalorija iz masti troši se u njihovoj probavi.

Dodatno, nutrijenti su različito zasitni: proteini su zasitniji od ugljikohidrata i masti, pa je s njima lakše postići negativnu energetsku ravnotežu, odnosno kalorijski deficit. Drugim riječima, obrok bogat proteinima duže će vas držati sitima od obroka u kojem dominiraju masti ili ugljikohidrati.

Stoga, da odgovorimo na pitanje iz naslova: ima li smisla brojati kalorije? Ima, ali samo kako biste osvijestili koliko unosite, a ne da se slijepo držali brojeva jer se radi o okvirnim vrijednostima koje se mogu više ili manje razlikovati od stvarnog unosa i potrošnje.

Objavljeno 09.09.2020.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!