Vježbaj kod kuće - pogledaj top 50 najpopularnijih rekvizita za kućni trening!

Margarin vs maslac: Kojem dati prednost u jelovniku?

Image

Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu

Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:

Fitness.com.hr webshopu

Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)

Najveća ponuda fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

Rasprava oko kvalitete i zdravlja između margarina i maslaca traje već jako dugo. Prvo se prednost davala jednom, zatim drugom, pa opet prvom i tako u krug. Nove tehnologije proizvodnje su dovele do boljih i kvalitetnijih proizvoda. Je li maslac bolji od margarina ili obrnuto?

maslac

Malo o povijesti

Maslac je star koliko i zapadna civilizacija. Razne varijante su spominjane još i davno prije (u Indiji se koristio pročišćeni maslac – ghee, još prije 3000 godina). Povijest maslaca je vrlo skromna. Pretpostavlja se da je prvi maslac dobiven sasvim slučajno: nomad je u vreću od ovčje kože stavio mlijeko, i nakon cjelodnevnog jahanja primijetio da se mućkanjem, mliječna mast stvrdnula u nešto prekrasno. Tu tehniku proizvodnje maslaca koriste i danas farmeri u Siriji.

U početku se maslac najviše koristio na sjeveru zemlje, jer su imali bolje mogućnosti skladištenja. Mediteranske zemlje su više koristile ulje. Maslac postao nezaobilazan u kuhinji radi svog okusa i hranjivosti. Za mnoge zemlje je bio sredstvo trgovanja. U 19. st. je bila tolika potražnja za maslacem da je Napoleon III. ponudio nagradu onome tko nađe adekvatnu zamjenu.

Naime, maslac je bio skup i brzo se kvario, što nije bila dobra stvar na bojištu. 1869. je francuski kemičar Hippolyte Mege-Mouries osvojio tu nagradu. Koristio je mrvljenu mast iz goveđeg bubrega u koju je dodao mlijeko, vodu i enzim iz telećeg želuca. Proizvod je nazvao »oleomargarin« ili kasnije samo margarin. Iste godine je počela i industrijska proizvodnja, a njemački ljekarnik Benedikt Klein je pokrenuo prvu tvornicu margarina. Skoro 100 godina kasnije, 1952., stigao je na tržište i prvi margarin iz biljnih sastojaka.

maslac

Usporedba sastava

Maslac je mast životinjskog izvora. Sadrži minimalno 82 % mliječne masti i najviše 16 % vode. Dobiva se od pasteriziranog ili fermentiranog pasteriziranog vrhnja. Bogat je zasićenim masnoćama (62 g / 100 g) kao i sve ostale namirnice životinjskog porijekla. 100 g maslaca sadrži oko 215 mg kolesterola što ga čini i bogatim izvorom tog nutrijenta. Međutim neupitno je da njegova upotreba kod kuhanja jela da je specifičan okus.

Maslac je također odličan izvor vitamina D, kalcija te antioksidanata. Kada sve uzmemo u obzir, prilikom konzumacije moramo paziti na umjerenost. Preporuka je držati unos zasićenih masnoća do 10 % cjelodnevnog kalorijskog unosa. Osobe koje imaju povišeni kolesterol trebaju obratiti posebnu pažnju na konzumaciju maslaca. Naime jedna žlica maslaca sadrži 30 g kolesterola.

Margarin spada u masnoće biljnog porijekla. Osnovu, naime čine različita biljna ulja poput suncokretovog, sojinog, palminog i sl. Uz to što ne sadrže kolesterol, sastav masnih kiselina u margarinu je nešto povoljniji od onog u maslacu. Danas se margarinu često dodaju i biljni steroli koji utječu na snižavanje kolesterola (ometaju njegovu apsorpciju).

Nutrijent Maslac Margarin
Energetska vrijednosti 717 kcal 719 kcal
Ukupno bjelančevina 0,85 g 0,90 g
Ukupno ugljikohidrata 0,06 0,90 g
Ukupno masti 81,11 g 80,50 g
- od toga zasićene masne kiseline 51,368 g 16,7 g
- jednostruko nezasićene masne kiseline 21,021 g 39,3 g
- višestruko nezasićene masne kiseline 3,043 g 20,9 g
- trans masti 3,278 g 2 g
Kolesterol 215 mg 0
Dijetalna vlakna 0 0
Voda 15,87 g 15,70 g
Vitamin C 0 mg 0,2 mg
Vitamin B1 (Tiamin) 0,005 mg 0,010 mg
Vitamin B2 (Riboflavin) 0,034 mg 0,037 mg
Vitamin B3 (Niacin) 0,042 mg 0,023 mg
Vitamin B5 (Pantotenska kiselina) 0,110 mg 0,084 mg
Vitamin B6 (Piridoksin) 0,003 mg 0,009 mg
Vitamin B9 (Folat) 3 mcg 1 mcg
Vitamin B12 (Kobalamin) 0,17 mcg 0,10 mcg
Vitamin A 2499 IU 3577 IU
Vitamin D 60 IU 0
Vitamin E 2,32 mg 3,10 mg
Vitamin K 7 mcg 0
Kalcij (Ca) 24 mg 30 mg
Željezo (Fe) 0,02 mg 0
Magnezij (Mg) 2 mg 3 mg
Fosfor (P) 24 mg 23 mg
Kalij (K) 24 mg 42 mg
Natrij (Na) 643 mg 943 mg

Izvor: USDA

maslac

Proizvodnja nekad i danas

Proizvodnja maslaca se nije puno mijenjala s godinama. Danas se koriste separatori koji izdvajaju vrhnje iz mlijeka i obrada je strojna. Vrhnje se nakon odvajanja prebacuje u bućkalicu gdje se trešnjom stvaraju grudice maslaca koje se s vremenom sjedine (aglomeriraju), a iz njega se izdvoji tekuća faza (mlaćenica ili stepka).

Margarini prve generacije su se proizvodili s djelomičnim hidrogeniziranjem biljnih ulja. Radi se o upuhivanju vodika u biljna ulja pri čemu ona postaju tvrđa. Tim procesom, nažalost nastaju trans masne kiseline, za koje danas znamo da dižu razinu lošeg (LDL) i snižavaju razinu dobrog (HDL) kolesterola, povećavaju rizik za nastanak krvnožilnih bolesti, udara, šećerne bolesti, povišavaju razinu masnoća u krvi te povećavaju potrebu za unosom esencijalnih masnih kiselina.

Dnevni unos trans masti ne bi trebao prelaziti 1 % unesene energije. A to se može postići jedino konzumiranjem hrane koja prirodno sadrži nešto trans masti. S obzirom na potrebe potrošača i novih saznanja o štetnosti trans masti proizvođači su počeli koristiti nove tehnologije koje omogućuju stvrdnjavanje biljnih ulja bez hidrogenacije. Zato danas imamo margarine koji sadrže malo ili ništa trans masti.

Zaključak

U maslacu su također prirodno prisutne trans masti. One nastaju u želucu preživača. Svakodnevno uživanje u maslacu se ne preporučuje radi visokog udjela zasićenih masti i kolesterola kao i ukupnog udjela masti. To ujedno ne znači da možemo napasti margarin i konzumirati ga u neograničenim količinama.

Margarin je također masnoća. Uglavnom, trebamo obratiti pozornost na trans masti te jedno i drugo konzumirati umjereno, a prednost dati orašastim plodovima, hladno prešanim biljnim uljima te plavoj ribi.

maslac

Literatura:

  1. Trans fat in food. Dostupno na: European Commission. Pristupljeno 2. rujna 2020. 
  2. Tehnical aspects of trans reduction in modified fats. Dostupno na: OCL - Oilseeds and fats, Crops and Lipids. Pristupljeno 2. rujna 2020. 
  3. Uredba Komisije (EU) 2019/649 ?d 24. travnja 2019. o izmjeni Priloga III. Uredbi (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu transmasnih kiselina, osim transmasnih kiselina koje se prirodno pojavljuju u mastima životinjskog podrijetla. Dostupno na: Službeni list Europske unije. Pristupljeno 2. rujna 2020. 
  4. The History of Butter. Dostupno na: Butter Journal. Pristupljeno 2. rujna 2020. 
  5. Razlika med maslom in margarino. Dostupno na: Zdrava prehrana. Pristupljeno 2. rujna 2020. 
  6. Postupak proizvodnje domaćeg maslaca. Dostupno na: AgroKlub. Pristupljeno 3. rujna 2020. 
  7. Prava istina o margarinu. Dostupno na: Vitamini.hr. Pristupljeno 3. rujna 2020. 
  8. Butter vs. Margarine. Dostupno na: Harvard Health Publishing. Pristupljeno 3. rujna 2020.

Objavljeno 09.09.2020.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!