Osvojite kotizacije za 6. Međunarodni Kongres Nutricionista: naučite sve o sladilima, proteinima u sportskoj prehrani i još nizu tema!
Lifestyle

Osvojite kotizacije za 6. Međunarodni Kongres Nutricionista: naučite sve o sladilima, proteinima u sportskoj prehrani i još nizu tema!

Preostalo nam je još svega dva tjedna do početka 6. Međunarodnog Kongresa Nutricionista! Naime, međunarodni Kongres Nutricionista se već šestu godinu zaredom uspješno organizira, a ove godine održava se u Zagrebu u terminu od 26. do 28. listopada u Hotelu Panorama Zagreb.

Kongres organizira Hrvatski saveza nutricionista u suradnji s Američkim društvom za parenteralnu i enteralnu prehranu, Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku te Udrugom studenata PROBION sa Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

kongres

Ovogodišnje teme kongresa su:

  • proteina u sportskoj prehrani
  • prehrana dojenčadi i male djece
  • funkcionalna hrana i inovativni prehrambeni proizvodi
  • sladila i prirodni zaslađivači
  • integrativni pristup debljini
  • međuodnosi mikrobiote i zdravlja
  • klinička prehrana u praksi

Organizacijski odbor će podijeliti s vama najzanimljivije činjenice iz dvije sekcije, a svi ostali koje zanimaju i druga područja iz nutricionizma mogu sudjelovati u nagradnom natječaju te osvojiti jedan od dva moguća ulaza za sudjelovanje na 6. Međunarodnom Kongresu Nutricionista.

Kako sudjelovati u nagradnom natječaju?

Fitness.com.hr kao medijski partner 6. Međunarodnog Kongresa Nutricionista svojim je čitateljima odlučio podijeliti 2x1 kotizaciju u vrijednosti 779 kuna.

Sve što trebate napraviti je što prije na mail: zorana.jagodic@fitness.com.hr poslati sljedeće podatke:

ime i prezime, adresa, kontakt broj.

Nagradni natječaj traje do ponedjeljka 22. listopada 2018. u 11 sati. Nagrađujemo dvoje najbržih koji se jave s podacima na e-mail. Obavijest o nagradi dobitnici će dobiti na mail u ponedjeljak do 17 sati. 

kongres

Uporaba šećera i raznolikih sladila

Novorođenčad ima urođenu preferenciju za slatke okuse, a odbojnost prema gorkim. Stoga se prvih godina života često konzumira slatka hrana, koja se u mozgu poveže s ugodom i ugodnim emocijama zbog čega do kraja života ljudi mogu imati sklonost slatkom okusu, a pogotovo u stresnom razdoblju. Stoga, nije ni čudno da je najveća potrošnja upravo slatkih namirnica i gotove hrane, a potrošnja samog šećera se kreće oko 90 g dnevno po osobi.

Kad se govori o šećerima prvenstveno se misli na jednostavne ugljikohidrate, a njihovi predstavnici su monosaharidi (glukoza, fruktoza i galaktoza) te disaharidi (saharoza, laktoza i maltoza). Prehrambeni izvor jednostavnih ugljikohidrata su voće, povrće, žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi, med i druga sladila biljnog podrijetla. Izuzev konzumacijom namirnica koje prirodno sadrže jednostavne ugljikohidrate oni se unose unositi i konzumacijom industrijski gotove hrane, slastica, pekarski proizvoda i sokova.

Upravo povećana učestalost konzumacije navedenih namirnica dovodi do ekscesivnog unosa šećera što za posljedicu može imati razvitak kroničnih nezarazni bolesti. Stoga je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da se unos jednostavnih ugljikohidrata održava na 5% ukupnog energetskog unosa tj. da ne premašuje 10% cjelodnevnog energetskog unosa.

Kako bi se zadovoljila želja za slatkim, a smanjio unos jednostavnih ugljikohidrati povećala se konzumacija nutritivnih i nenutritivnih sladila. U skupini nutritivnih sladila nalaze se zaslađivači poput meda, agavinog nektara, javorovog sirupa, šećera kokosove palme, sirupa datulja te šećerni alkoholi poput ksilitola, eritrola, sorbitola i dr.

Prirodni zaslađivači u principu sadrže monosaharide, disaharide, trioze, dekstrin, inulin te vitamine B skupine, mineralne tvari i raznolike biološki aktivne komponentne. Upravo zbog ovog sastava imaju i niži glikemijski indeks, međutim, prilikom njihovog korištenja u prehrani valja i dalje razmišljati o njima kao sladilima koja se metaboliziraju na jednostavne ugljikohidrate te ih je potrebno konzumirati sukladno navedenim preporukama.

Alkoholni šećeri po 1 g sadrže manje kalorija nego jednostavni ugljikohidrati, sporije se apsorbiraju iz lumena tankog crijeva te imaju niži glikemijski indeks što dovodi do manjeg povećanja inzulina tijekom njihove konzumacije. Najčešće se dodaju u žvakaće gume i konditorske proizvode te hranu sa sniženom energetskom vrijednošću. No, njihova pretjerana konzumacija može izazvati probavne smetnje poput flatulencije i dijareje.

Nenutritivna sladila nemaju energetsku vrijednost i ne izazivaju glikemijski odgovor. Ona su slađa od same saharoze po nekoliko stotina puta, a najčešće korištena sladila su aspartam, ciklamat, saharin, acesulfam-K, sukraloza te danas sve popularnija stevija. Nenutritivna sladila se često nalaze na crnim listama te su do nedavno kolale sumnje da su i kancerogena. Međutim, trenutno ne postoji nikakva znanstveni dokaz da utječu na pojavnost bolesti, međutim, s obzirom na to da njihova dugoročna konzumacija nije u potpunosti istražena valja ih konzumirati unutar preporučenog  dnevnog unosa.

Stevija je višegodišnja biljka podrijetlom iz Južne Amerike čiji su se listovi koristili kao zaslađivači prije naše ere. Na tržištu se može naći kao prehrambeni aditiv ili sladilo u različitim proizvodima u obliku zelenog praha iz sušenih listova, bijelog praha dobivenog depigmentacijom zelenog praha i kao otopina dobivena ekstrakcijom steviozida i rebaudiozida A iz zelenog praha.

kongres

Proteini u sportskoj prehrani

Danas se uz termin 'sportska prehrana' sve više spominje i suplementacija sportaša pri tome se  najveći fokus stavlja na suplementaciju proteinima. Na metabolizam proteina, a time i na preporuke njihovog unosa utječu spol, dob, intenzitet, trajanje i vrsta tjelesne aktivnosti te unos energije i dostupnost ugljikohidrata.

Sukladno tome, krovne institucije preporučuju unos proteina za sportaše sportova izdržljivosti u visini od 1,2-1,4 g/kg TM, a sportova snage i jakosti u visini od 1,2-1,7 g/kg TM na dan. Pri tome valja naglasiti da je potrebno unijeti sve esencijalne aminokiseline koje pozitivno utječu na sintezu mišićnih proteina. Osim adekvatnog unosa proteina bitno je vrijeme te količina njihovog unosa unutar obroka.

Nedavne studije su pokazale da je unos proteina potrebno rasporediti kroz sve obroke u visini od 20-30 g proteina unutar jednog obroka što  u konačnici rezultira s oko 25% većom sintezom mišićne mase. Svakako bitno je naglasiti i da je unos proteina 30 minuta do 1 sat nakon tjelesne aktivnosti sastavni dio očuvanja mišićne mase i poticanja mišićne hipertrofije.

Dobri prehrambeni izvori kvalitetnih proteina, koji sadrže sve esencijalne aminokiseline, su namirnica poput mesa peradi, ribe, crvenog mesa bez vidljivih masnoća, bjelanjka jajeta te mlijeka i mliječnih proizvoda s manjim udjelom masti.

Namirnice biljnog podrijetla sadrže proteine slabije probavljivosti te su redom manjkavi nekim od esencijalnih aminokiselina te ih je potrebno unositi raznim skupinama biljnih namirnica unutar jednog dana kako bi se postiglo njihovo komplementiranje.

Iako sama suplementacija proteinima nije nužna, a ukaže se potreba za dodanim unosom proteina zbog nemogućnosti konzumiranje obroka, izbjegavanje neke od skupina namirnica, željene promjene u sastavu tijela, izrazitih trenažnih procesa ili povećanih potreba radi zdravstvenog stanja potrebno je obratiti pozornost kada i koje proteine kao dodatke prehrani koristiti.

Proteini sirutke sadrže veću količinu razgranatih aminokiselina posebice leucina, koja je poznata kao ključna aminokiselina za sintezu mišićne mase, te  brzo napuštaju želudac i apsorbiraju se u krvotok stoga ih je  najbolje unositi nakon tjelesne aktivnosti u kombinaciji s izvorom ugljikohidrata.

Izolati kazeina pogodniji su za cjelodnevnu sintezu proteina jer se sporije apsorbiraju, a time i osigurava dugotrajniji priliv aminokiselina. Izolati proteina mlijeka sadrže kombinaciju od 80% kazeina i 20% proteina sirutke, kao što se nalazi i u samom mlijeku, te su pogodni za konzumaciju u sklopu međuobroka ili večernjeg obroka, a koriste se za opskrbu tijela proteinima tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Osobe koje imaju alergiju na kravlje mlijeko mogu koristit druge suplemente poput izolata proteina govedine ili bjelanjka jajeta. Od biljnih proteinskih izolata proteini soje imaju potpuni aminokiselinski sastav dok izolat proteina konoplje sadrže relativno manje lizina i leucina, izolat proteina riže je deficitaran lizinom, a izolat proteina graška metioninom, cisteinom i triptofanom.

Zanimljiva je i uporaba razgranatih aminokiselina (BCCA) kao ergogenog sredstva za povećanje mišićne mase tijekom oporavka nakon aktivnosti i smanjenje umora tijekom same aktivnosti, ali njihovo djelovanje još nije u potpunosti istraženo.

Trenutni preporučeni unos u dodacima prehrani je 0,03-0,05 g/kgTM na sat tijekom vježbanja i oporavka, a smatra se da unos veći od 30 g može imati suprotni učinak. Na kraju prilikom kupnje i uporabe dodataka prehrani svakako je bitno odabrati kvalitetne i provjerene proizvođače jer su česte kontaminacije zabranjenim sredstvima i toksinima.

Kako se možete prijaviti za sudjelovanje na kongresu?

Iako možda niste među sretnim dobitnicima kotizacije za 6. Međunarodni kongres nutricionista, a zanimaju Vas neke od navedenih tema možete se prijaviti preko službenog obrasca za prijavu na internet stranici kongresa. Program Kongresa pregledajte ovdje

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 12.10.2018
Piše:
Fitness.com.hr