Vlakna su, uglavnom, sastavni dijelovi biljnih stanica, koji uneseni hranom, u tankom crijevu ne podliježu procesu probave. U debelom crijevu pod djelovanjem bakterija se samo djelomično razgrađuju.

Biljna vlakna se uglavnom sastoje od složenih ugljikohidrata (polisaharida) : celuloza, hemiceluloza, pektin, lignin, biljne smole, gume (guar, santan). Najčešća je podjela na osnovnu topivost u vodi, na netopiva i topiva vlakna. Generalno gledano, netopiva vlakna imaju glavnu ulogu u prevenciji intestinalnih (digestivnih poremećaja), dok su topiva vlakna značajna za reguliranje dijabetesa, smanjenje kolesterola u krvi i liječenje pretilosti.

Za razliku od makronutrienata (drugih ugljikohidrata, bjelančevina i masti) koji organizmu daju neophodnu energiju, biljna vlakna ne daju organizmu energiju, ali zbog toga što se pretežno nalaze u biljnoj hrani predstavljaju dragocjen izvor vitamina i minerala i imaju važnu ulogu u organizmu. Međutim, nemaju sva vlakna istu ulogu u organizmu.

Celuloza je polisaharid koji čini osnovni sastojak zida stanica biljnog tkiva. Celuloza se ne topi u vodi.

Prirodni izvori celuloze : integralno i crno brašno, kupus, mladi grašak, kelj, kora krastavca, paprike, jabuke i repa.

Hemiceluloza (ksilan i manan) je komponenta polisaharida zida stanica i nekih sjemenki. Djelomično je topiva u vodi, odnosno sa vodom stvara gel. Prirodni izvori hemiceluloze jesu : cijela zrna, brokula, korijen repe.

Celuloza i hemiceluloza, sadržana u biljnim vlaknima, upijaju vodu, te bubreći povećavaju ukupnu količinu fekalnih masa, a istovremeno skraćuju vrijeme zadržavanja hrane do organa za probavu.

Lignin (fenilpropani) su drvenasta vlakna biljke koja služe za povezivanje i potporu, te joj daju čvrstinu. To je strukturni element perifernih ovojnica sjemenki. Lignin se ne otapa u vodi, kiselinama i bazama.

Izvori lignina jesu zrelo povrće, patlidžan, jagoda, kruška i rotkvice. Lignin smanjuje probavljivost biljnih vlakana, veže se za žučne kiseline i na taj način spriječava apsorpciju kolesterola.

Pektin (arabogalaktani) je komponenta polisaharida zida stanice bez lignina. Topiv u toploj vodi daje polisaharid.

Izvori pektina jesu jabuke, ribizl, karfiol, kupus, suhi grašak, krumpir, jagode, maline i kupine.

Pektin, u crijevima, formira gel koji prekriva sluznicu crijeva vežući žučne kiseline u probavnom traktu. Vežući se sa žučnim kiselinama smanjuje apsorpciju masti i kolesterola, naročito LDL-kolesterola (“lošeg”), dok koncentracija zaštitnog HDL-kolesterola ostaje nepromjenjena.

Pektinski gel oblažući crijeva spriječava i apsorpciju šećera poslije objeda što je naročito važno u prehrani dijabetičara. Pektin, također, poboljšava čvrstinu stolice, veže teške metale i iznosi ih iz tijela.

Protopektin je netopivi kompleks pektina sa celulozom, hemicelulozom i ionima metala. Pri termičkoj obradi i prilikom sazrijevanja voća i povrća narušava se taj kompleks i oslobađa pektin (omekšavanje prezrelih plodova).

Biljne smole i gume su polisaharidi topivi u vodi. Biljne smole se ponašaju kao i pektini, utječu na apsorbiranje u želucu i tankom crijevu.

Dijetna vlakna su danas interesantna zbog toga što je otkrivena njihova uloga u smanjenju masti u krvi koja se danas okrivljuje za čitav niz oboljenja suvremenog čovjeka.

Osnovna uloga vlakana u organizmu :

1. Održavaju dobro zdravlje
2. Spriječavanje srčanih oboljenja
3. Snižavaju kolesterol
4. Snižavaju i stabiliziraju šećer u krvi
5. Spriječavaju karcinom dojke, debelog crijeva, divertikulozu
6. Spriječavaju pretilost
7. Djeluju kao antioksidansi
8. Sadrže fitoestrogene.

Ako smatrate da u vašoj prehrani nedostaju biljna vlakna, mudro bi bilo da povećate njihov unos. Pri tome morate voditi računa da unošenje mora biti sporo i postepeno. Vrlo je važno da kada jedete hranu koja sadrži dosta vlakana pijete dosta tekućine, jer ukoliko to ne činite može doći do iritacije crijeva ili pak do začepljenja crijeva.

Koliki je optimalan unos dijetnih vlakana ?

Ne postoji standardna vrijednost, ali mnogi nutricionisti preporučuju za:

Odrasle : 20-35 grama/dan ili 19-13 g/1000cal

Djecu : preko 2 godine treba početi sa unosom vlakana i to : godine + 5 g/dan Važno je unositi podjednako rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna.

Povećan unos vlakana (preko preporuka) može biti nepovoljan :

1. Može poremetiti apsorpciju lijekova
2. Smanjuje sposobnost probavljanja i apsorpcije hrane
3. Može mehanički oštetiti sluznicu crijeva
4. Fitinska kiselina u zrncima i povrću stvara komplekse (helate) sa mineralima (Ca i Fe) i smanjuje njihovu apsorpciju
5. Velika količina fosfora u namirnicama bogatim vlaknima stvara probleme bubrežnim bolesnicima zbog stvaranja kamenčića u mokraćnim putevima.

Objavljeno 06.10.2006.