Mentalna priprema sportaša

Image

Ako se ne mijenjamo, ne napredujemo. Ako ne napredujemo, kao da i ne živimo. Napredak zahtijeva privremeno odricanje od sigurnosti. Napredak može značiti ostavljanje poznatih, ali ograničavajućih navika, sigurnog, ali dosadnog posla, zastarjelih uvjerenja, odnosa koji su izgubili vrijednost. Kao što je rekao Dostojevski, "načiniti novi korak, izreći novu riječ, ono je od čega ljudi najviše strepe". Ustvari, ljudi bi se trebali plašiti upravo suprotnoga. (Gail Sheehy)

U današnje vrijeme, uspješno bavljenje sportom postavlja velike zahtjeve pred sportaše te iziskuje izuzetnu tjelesnu i mentalnu pripremu. Ljudske sposobnosti i vještine se stalno usavršavaju, kriteriji uspješnosti pomiču se prema višim vrijednostima a konkurencija je svakim danom sve jača. Stoga da biste na bilo kojem polju sportske aktivnosti postigli najviše potrebna vam je potpuna predanost i vrhunska samokontrola. Sve je manje improvizacija u vrhunskom sportu i kontinuirano dobre rezultate postižu samo oni koji rade kontinuirano i planski, koristeći se sa svim resursima kojima raspolažu.

Fizički i psihički umor

Sportski tereni ne traže samo fizički spremne i obučene sportaše, već i osobe mentalno spremne za postizanje željenog uspjeha ili stoičkog prihvaćanja neuspjeha. Um zapovijeda, a tijelo služi. Ono što um misli da ne može, ne može niti tijelo. Međutim, ono za što se misli da tijelo ne može, ako um s odlučnošću nakani, tijelo ipak uspijeva. I običnom rekreativcu, a napose natjecatelju cilj je uspjeh. Da bi do njega došao um treba upoznati, obuzdati i istrenirati, jer ono što razlikuje prosječnog sportaša od onog koji pobjeđuje, upravo je stanje uma. Na taj način će njegov mozak, tijelo i emotivna stanja postati fleksibilnija, adaptabilnija i učinkovitija. Danas su gotovo svi vrhunski sportaši izuzetno dobro fizički i tehničko – taktički pripremljeni, sve znaju i gotovo sve mogu izvesti. No iskustva dokazuju da za dobar rezultat u sportu nikad nisu bile presudne samo fizičke predispozicije već i mentalna spremnost natjecatelja, za što su potrebni i educirani treneri i natjecatelji.

Sport pruža nebrojene mogućnosti kako za samorazvoj tako i za pomicanje vlastitih mogućnosti i sposobnosti na mentalnom području. Zato moramo ući u neprekidno nadmetanje sa samim sobom kako bismo svoje potencijale doveli do uspješnosti. Polazna točka je za svakoga različita, ona ovisi o našim mentalnim i tjelesnim sposobnostima, o okolnostima u kojima se razvijamo i treniramo , ali da bismo postigli taj mogući vlastiti vrhunac zahtijeva da na najbolji mogući način iskoristimo sve što imamo, svoje vlastite potencijale, bez obzira na okolnosti. Put do uspjeha je dug i težak, a do njega dolazimo samo predanim radom i potpunim posvećenjem. Doći do uspjeha neće nam samo pružiti zadovoljstvo, kvalitetu, neće nam samo donijeti neku medalju s natjecanja, nego će pridonijeti kvaliteti našeg svakodnevnog života, pomoći nam da sami sebe doživimo i shvatimo kao cjelovito biće.

Ipak, vrhunska dostignuća i nastojanje za postizanjem vrhunskih rezultata nisu lako ostvarivi. Brojne su zapreke koje treba svladati i zidovi koje treba preskočiti. Postati vješt na bilo kojem području života pothvat je koji zahtjeva žrtve i odricanja. Najteže zapreke koje treba svladati na svačijem putu prema vrhuncu su one psihološke naravi, koje uglavnom namećemo sami sebi, a da toga nismo ni svjesni. Promijenimo li stav o vlastitim ograničenjima, sama ograničenja se mijenjaju.

Kako to da dva trkača s istim tjelesnim osobinama (istim postocima brzih i sporih mišićnih vlakana, vremenom reakcije, dužinom ekstremiteta, aerobnim kapacitetom i sl.) trku završe s potpuno različitim rezultatom? Zbog čega neki sportaši s najboljim fizičkim predispozicijama nikad uistinu ne napreduju? Kako to da se sportaši s lošim tjelesnim predispozicijama uspješno nose sa svjetskim veličinama na vrlo zahtjevnim priredbama?

Vrhunski rezultati ne poznaju ograničenja kao što su oblik, boja, kultura i slično. Vrhunska postignuća svakog pojedinca samo su odraz vjere u samoga sebe i predanog rada kojeg ulažemo kako bismo najdjelotvornije pomogli samima sebi da dokažemo da smo dobri. Ispitivanja provedena nad američkim hokejašima pokazala su da određeni igrači ne uspiju upravo zbog nedostatka predanosti i lošeg podnošenja stresnih situacija na terenu i van njega.

Neki od ostalih uzroka mentalnih problema kod sportaša mogu biti i to što:

  • nisu dovoljno izvježbani kada je u pitanju zanemarivanje svega što odvlači pažnju
  • nisu u dovoljnoj mjeri uvježbali sposobnost potpune koncentracije na ono što im predstoji
  • nisu se u dovoljnoj mjeri oprobali u vizualizaciji i simulacijama uvjeta stvarnog natjecanja, tako da nisu izoštrili svoju mentalnu i tjelesnu spremnost potrebnu za postizanje vrhunskih rezultata
  • nisu odmoreni kada dođe vrijeme za natjecanje.

Stoga ukoliko ste ozbiljno nakanili postići više nego ste ikad planirali, najvažnije je od početka biti predan. Za osvajanje bilo kojeg vrhunca potrebna je potpuna predanost-odluka da ćete marljivo vježbati i odmarati svoje tijelo kako bi ono moglo funkcionirati i pod najtežim okolnostima; da ćete pripremiti vlastiti um da vam pomogne u odlučnom trenutku pokazati sve vaše sposobnosti.

Sam proces mentalnog treninga vezan je za određenu dob i sportski nivo pojedinca. Neke od karakteristika vrhunskih sportaša i onih koji to tek žele postati jesu: bezrezervna borbenost, izuzetna marljivost u treningu, izuzetna otpornost na stres u kritičnim trenucima, izuzetna motiviranost i odlična koncentracija. No samo planiran, programiran i kontroliran mentalni trening dovodi do učinkovitog cilja. A da bismo ga mogli periodizirati potrebno je definirati ciljeve koje želimo postići. Dobro definirani ciljevi djeluju motivirajuće za sportaša, a dosezanje ciljeva je presudno za samopouzdanje i uvjet za postavljanje novih ciljeva.

Da bi sportaš bio mentalno jak on mora proći kroz vježbe i vještine u različitim područjima mentalnog treninga, a on obuhvaća:

  • psihomotorički trening (imaginacija)-mentalno predstavljanje pokreta i situacija
  • trening kognitivnih vještina (razvoj koncentracije, percepcije, igračkog mišljenja)
  • trening motivacije (definiranje osobnih ciljeva, pravilan odnos prema uspjehu i neuspjehu, izgradnja intrinzičke motivacije)
  • psihoregulacijski trening (kontrola stanja u kojemu se sportaš nalazi za vrijeme igre kroz kontrolu nivoa aktiviteta, usvajanje opuštajućih i aktivirajućih tehnika poput rituala, vježbi disanja, pozitivnog unutarnjeg razgovora).

I treneri i sportaši danas koriste mnoge tehnike koje služe za poboljšanje njihove mentalne kontrole, kontrole straha, treme, misli, uzbuđenja i emocija općenito. No činjenica je da između svih sportaša postoje sličnosti, ali i različitosti zbog kojih ne postoji jednostavan recept uspjeha, već sastojke moramo birati za svakog posebno. To upućuje na činjenicu da pristup svakom sportašu mora biti individualiziran iako postoje i neke zajedničke teme i tehnike koje se koriste kod većine sportaša, ovisno o vrsti sporta te brzini kojom se tehnike provode i usvajaju.

To su najčešće tehnike poboljšanja motivacije, učenja, koncentracije, samokontrole emocija i misli, svjesnosti, komunikacije, a u timskim sportovima često se radi na grupnoj kohezivnosti, dinamici i vodstvu. Teme o kojima se raspravlja na takvoj vrsti treninga najčešće su vezane uz sport, no postoji i niz drugih koje nisu direktno vezane za sport a mogu ostvariti izuzetan utjecaj na izvedbi sportaša.

Sve probleme koji narušavaju sportašev unutarnji mir potrebno je eliminirati ili kontrolirati kako bi u ključnim trenucima svoju energiju mogao usmjeriti na stvari koje su direktno vezane uz sportski nastup. Osim razgovora o aktualnim problemima s kojima se suočava sportaš, dobar dio treninga sportaš provodi i učeći nove tehnike i vježbe poput disanja, meditacije i vizualizacije, te kako i kada ih provoditi u sportskom okruženju.

Program psihološke pripreme može se provoditi i na grupnom nivou na način da tehnike koje se podučavaju pogoduju većini, ali bitno je držati se manjeg broja članova te donekle voditi brigu o individualnim potrebama sportaša. Grupno savjetovanje može biti izrazito učinkovito ali ipak valja naglasiti da je individualni pristup, ukoliko mogućnosti to dozvoljavaju, ipak prikladniji i precizniji način rada za sportaša i savjetovatelja. Na njega u tom slučaju ne djeluju dodatni ometajući faktori, odnosno ne ovisi o međuodnosima članova u grupi, različitim potrebama, bliskosti članova itd.

Sam trenažni proces koji će nas dovesti do ostvarenja ovih ciljeva i kvalitetne mentalne pripreme prilično je zahtjevan. Od svih sudionika, a najviše od trenera i i igrača traži veliku predanost u radu i dugogodišnju dosljednost u provođenju programa mentalne pripreme. Prisutnost brojnih uspona i padova u treningu ili prilikom natjecanja je očekivana, a najveća nagrada jest zadovoljstvo trenera i sportaša nagrađeno dobrim rezultatima na sportskom terenu ali i u životu izvan njega.

Ivica Kostelić

I naši vrhunski sportaši imaju razvijene vlastite načine i metode kako se opuštaju prije važnih natjecanja, a na pitanje o tome kako se on priprema Ivica Kostelić kaže: "Neki ljudi stalno čitaju Bibliju a ja stalno čitam ovu knjigu – “Mentalni trening za sportaše” ili, u originalu, “In Pursuit for Excellence”. Ima različitih tehnika koncentracije koje se razlikuju od pojedinca do pojedinca. Neki ljudi zamišljaju da su na nekom lijepom mjestu s nekom dragom osobom, dok drugi baš žele biti nervozni. Meni je danas pasala ravnodušnost koju sam imao jer sam bolestan. Gotovo da uopće nisam bio nervozan. I inače se trudim da ne budem previše nervozan, a kad vidim da postajem previše nervozan, zamislim neku dragu osobu. Danas sam prije drugog starta otišao u šumu, sjesti i smiriti se. Sjedio sam u šumi, ni o čemu nisam razmišljao, samo sam slušao tišinu i ptice. Tada pokušavam umanjiti važnost utrke koja je preda mnom. Jer zapravo utrka i nije važna u životu. Ljudi si sami postavljaju važnosti. Ne postoje, primjerice, totalno katastrofalne situacije, postoje samo one koje smo mi shvatili kao totalno katastrofalne. "

Izvor zadnje slike: jutarnji.hr

Objavljeno 23.02.2011.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!