Poklanjamo ti kupon kod za 10% popusta u webshopu

Jesu li ljudi zaista biljojedi ?

 

Prije nego počnem, treba biti iskren pa reći da ne postoji nijedna studija koja potvrđuje naslov, no vjerovali ili ne, ne postoji nijedna studija koja je dokazala da su ljudi svejedi. Razlog zbog kojeg nije potvrđeno da su ljudi biljojedi ne leži u tome što oni to možda nisu nego prosto u činjenici da nijedna studija na tu temu nije rađena tako da se i svejedstvo u ljudi i biljojedstvo svodi na hipoteze. Pojedini stručnjaci i znanstvenici zastupaju tezu da su ljudi svejedi no iznenadili bi ste se koliki broj stručnjaka i znanstvenika u današnje vrijeme odbacuje tu tezu. 

Pa počnimo s nekim činjenicama.

Počet ću s citatom sa stranice PMC : "Iako većina nas svoj život provodi kao svejedi, jer jedu meso, povrće i voće, ljudska bića imaju svojstva biljojeda, a ne mesoždera. Dodaci mesoždera su kandže; one biljojeda su ruke ili kopita. Zubi mesoždera su oštri; biljojedi su uglavnom ravni (za mljevenje). Crijevni trakt mesoždera je kratak (3 puta duži od tijela); onaj biljojeda, dugačak (12 puta duži od tijela). Hlađenje tijela mesoždera vrši se dahtanjem; biljojedi, znojenjem. Mesojedi piju tekućinu tapkajući; biljojedi, pijuckanjem. Mesojedi proizvode vlastiti vitamin C, dok ga biljojedi dobivaju prehranom. Dakle, ljudi imaju osobine biljojeda, a ne mesojeda."
Što o dijeti misle naši daleki preci ?

Većina današnjih vegana kao argument u obrani svojih načela često greškom navode čimpanze kao naše najbliže rođake koji su biljojedi. Čimpanze zaista jesu biljojedi no protivnici veganstva takve navode često hvataju na činjenicu da čimpanze kad kada jedu mrave ili čak love. Prije svega treba reći da ne-biljojedska ishrana u čimpanza čini tek 5%. Čimpanze kao biljojedi naravno nisu savršeni i stručnjaci smatraju da čimpanze kao i ljudi imaju svoje sklonosti ka užitcima stoga termiti kao hrana čimpanzama dođu kao poslastica. Čimpanze na drugim ubijenim vrstama majmuna jedu samo mozak, što zapravo dokazuje da čimpanza jede meso ne iz nužde nego iz užitka. Ljudi imaju svoje nezdrave navike i poslastice u obliku sladoleda i ostalih slatkiša što apsolutno ne znači da je sladoled naša prirodna hrana. Ja se ipak ne bi pozivao na čimpanze jer u današnje vrijeme otkriveni su još bliži rođaci ljudima od obične čimpanze, pa su tako Gorile i Bonobo (patuljaska čimpanza), još sličniji ljudima od običnih čimpanzi, a isključivo su frugivori odnosno plodojedi s tim da Gorila jede i lišće. 

Što se tiče naših dalekih predaka, uzmimo za rezervu ako to uopće i jesu, potpuni je paradoks vjerovati da su naši daleki preci poput Homo Habilisa, Australopiteca, Homo Erectusa i ostale ekipe bili svejedi. To totalna laž koju nećete pronaći ni u jednoj studiji ! Što se tiče izravnih prethodnika roda Homo , Australopithecus uglavnom su bili plodojedi ili biljojedi. Zubna i čeljusna morfologija Australopithecus afarensis ukazuju na prehranu tvrđe krhke hrane, međutim analiza trošenja zuba iz nekih uzoraka podržava prehranu žilavih trava i lišća. To potkrepljuju stabilni izotopski dokazi ugljika koji ukazuju na potrošnju biljaka nađenih uz obale rijeka i ispod pokrova drveća. Homo Naledi se hranio također orašastim plodovima i sjemenjem, a to potvrđuju nalazi prijeloma zubne cakline koje su pretežno male i nalaze se na površinama između kutnjaka. Za Homohabilisa se smatra da je prva vrsta iz roda Homo kod kojih su pronađene neke značajke koje ukazuju na prvu konzumaciju mesa, međutim to ne isključuje činjenicu i dokaze koji potvrđuju da je unatoč tome, biljna ishrana u Homohabilisa i dalje činila neusporedivu glavninu prehrane.  Homo Erectus je kao i Homo Habilis povremeno konzumirao mesnu ishranu ali biljna hrana je i kod Homo Erectusa bila izrazito dominantna i istraživanja izotopskih ugljika iz kostiju pokazuju da je meso kod Homo Erektusa više bila iznimka nego pravilo, i to vrlo rijetka iznimka, toliko rijetka da se Homo Erectus mogao pohvaliti većim vegetarijanstvom nego neki danas tkz* vegetarijanci. Homo Floresiensis se mogao pohvaliti još većim veganstvom nego recimo Homo Erectus jer kod većine ovog roda Homo u kostima nisu pronađeni dokazi koji bi ukazivali na konzumaciju mesa, mada je kod nekih primjera pronađeno i to, no moram napomenuti da su okoliš i klima igrale ulogu kod svakog roda Homo. Prehrambene navike recimo Homo Erectusa iz ekvatorske Afrike gdje je tijekom cijele godine toplo i voća ima u izobilju sigurno nisu bile ista onima Erectusa koji je nastanjivao sjever Afrike gdje je klima bila hladnija. Homo Neandertalis je jedina vrsta iz porodice Homo kod kojih je mesna ishrana bila neupitna i relativno dominantna, mada opet postoje neka istraživanja koja pokazuju da su Neandertalci jeli puno više biljne hrane nego što mi mislimo no sve u svemu treba napomenuti da Homo Neandertalis nije ista vrsta kao Homo Sapiens, kod njih se čak i probavni sustav lagano razlikovao od našeg odnosno bio je više svejedski. 

Postoje dokazi da su pojedine vrste koje sam gore naveo živjele čak u isto vrijeme kad i Homo Sapiens, pa se postavlja pitanje može li se uopće Homo Sapiens uspoređivati sa svojim navodnim "precima". No to je opet sasvim druga priča jer ja vjerujem da su Homo Sapiensi stariji nego što se misli. To je na rubu znanosti pa neću puno ulaziti u to da ne bi kompromitirao čitav post radi svog mišljenja o nečem sasvim desetom.

LJUDSKA ANATOMIJA


E sad famozna biljojedska anatomija ljudi. Moram se osvrnuti na jedan članak baš na fitness.com koji sam pročitao prije nekoliko mjeseci, a koji kaže da ljudi nemaju kandže jer je njihova inteligencija evoluirala da mogu loviti životinje oružjem. Nažalost inteligencija nije uvijek u svrhu ljudskog opstanka i prehrane, kao što znate i sami ona je i više nego zlouporabljena pa je tako ta ista inteligencija stvorila atomsko naoružanje i razno oružje za ubijanje ljudi. To ne znači da smo se prilagodili sofisticiranijem ubijanju ljudi nego da smo jednostavno zlouporabili vlastitu inteligenciju. Nijedna vrsta iz roda Homo nije imala kandže, stoga o kakvoj evoluciji kandži ili noktiju s inteligencijom govorimo ? 

Što se tiče želučane kiseline čovjeka, ona je poprilično jaka, ali ipak malo slabija od želučane kiseline mesojeda, no kada govorimo o probavi recimo mesa, nije bitna jačina želučane kiseline nego njene koncentracije. Čovjek ima puno manju koncentraciju i sposobnost lučenja želučane kiseline od svejeda kao što je svinja, medvjed i pojedine vrste pasa. O tome se radi, a ne o tome koliki je pH te želučane kiseline. 

Kada govorimo o ljudskim crijevima. Ljudska crijeva su manja od crijeva recimo biljojeda preživača kao što je kod krava koja ima otprilike dužinu crijeva 20 puta veću od duljine trupa, kod čovjeka je ta duljina 9 puta veća od duljine trupa i tu sad genijalci pronalaze navodne argumente za svejede. Pa jasno je da preživači imaju puno dulja crijeva od nas jer su preživači, dakle njihova crijeva su prilagođena za probavu celuloze, no preživači nisu jedini koji pripadaju biljojedima, postoje i frugivori odnosno plodojedi u koje spadaju ljudi. Svejedi recimo imaju duljinu crijeva 3 puta veću od duljine trupa, a mesojedi od 1.5 do 3. Dakle svejedi i dalje imaju puno kraća crijeva od nas ljudi. Razlog zbog kojeg svejedi i mesojedi imaju kraća crijeva od nas je taj da se ograniči što kraće vrijeme za truljenje mesa u crijevima pa tako meso u crijevima mesojeda i svejeda trune od 24h do najviše 36h, dok kod nas ljudi trune i do 72h što je veliki problem jer zbog toga nam preporučuju probiotike kako bismo potakli rast dobrih bakterija u crijevima. Debelo crijevo u biljojeda je visoko specijaliziran organ koji sudjeluje u apsorpciji vode i elektrolita, pri proizvodnji vitamina te apsorpciji i/ili fermentaciji biljnog vlaknastog tkiva. Ogromno debelo crijevo u mesojeda vrlo je kratko i jednostavno jer mu je jedina funkcija da upija (apsorbira) vodu i sol.

Kada je riječ o ljudskoj slini, svejedi i mesojedi u slini nemaju enzime za probavu ugljikohidrata, tako da oni hranu doslovno gutaju bez žvakanja. Njihova slina je acidna, a naša je alkalna. Zbog nedostatka enzima za probavu ugljikohidrata i zbog hrane koja ne obiluje vlaknima, mesojedi i svejedi nemaju mogućnost da čeljust pomiču lijevo i desno te da hranu doslovno žvaču, već su to karakteristike isključivo biljojeda.

Tu se odmah nadovezujem i na zube jer kutnjaci služe drobljenju hrane. Mnogi genijalci kao svoj adut za argument svejeda često navode očnjake kao primjer prilagodbe mesnoj ishrani. To mi je najsmješniji "argument" od svih genijalnih argumenata jer probajte s tim "očnjakom" zdrobiti kost ili otkinuti meso s butine recimo goveda. Ima da vam pukne taj "očnjak" kao čačkalica ! Naime taj famozni "očnjak" zapravo nije pravi očnjak jer po definiciji očnjaka, očnjak mora biti najmanje 2 puta dulji od duljine sjekutića. Često će te u stomatologiji čuti "lažni očnjaci", dakle to zapravo i nisu očnjaci. Da ne govorim da većina ljudi čak i nemaju izražene "očnjake" već su gotovo kao sjekutići ravni i tupi, u jednakoj visini. Oni služe kao potpora sjekutićima kada otkidamo dio recimo jabuke. Očnjake imaju i Gorile koji su potpuno biljojedi, i to čak tolike da bi im pozavidjela većina čistokrvnih mesojeda na planeti. No ti očnjaci kod Gorila služe za borbu jer Gorile u borbi grizu jedna drugu, a služe i kao sredstvo za odvraćanje neprijatelja. 

Mesojedi i svejedi znoje se preko jezika dok se biljojedi i ljudi znoje preko pore na koži i tako se hlade. Još jedna mala ali bitna karakteristika.

Ljudska šaka je savršeno prilagođena branju plodova, a ne držanju koplja.

ATEROSKLEROZA - BOLEST BILJOJEDA

E sad meni najzanimljiviji dio. Doktor William C. Roberts  ima pet desetljeća iskustva u području kardiologije, napisao je preko 1300 znanstvenih publikacija, desetak udžbenika kardiologije, te je četvrt stoljeća bio glavni urednik u časopisu American Journal of  Cardiology. On je zasigurno jedan od najcjenjenijih kardiologa u svijetu danas. William C.Roberts je za Aterosklerozu napisao : "„Ateroskleroza se lako proizvodi u neljudskim biljojedima (npr. zečevi, majmuni) hraneći ih visokim kolesterolom (npr. žumanjci) ili visoko zasićenim mastima (npr. životinjske masti)… I ateroskleroza se nije pojavila u manjem broju štakora koji su hranjeni tako, nego je proizvedena kod 100 posto životinja! Doista, ateroskleroza je jedna od najjednostavnijih bolesti koje se proizvode eksperimentalno, ali eksperimentalna životinja mora biti biljojed. Nije moguće proizvesti aterosklerozu kod mesožderskih životinja“.U ranijem uvodniku iz 1990-te navodi: „Gotovo je nemoguće, na primjer, stvoriti aterosklerozu kod psa čak i kad se 100 grama kolesterola i 120 grama masti doda u njihov mesni obrok“. (Ta količina kolesterola je oko 200 puta veća nego što ljudska vrsta jede u Americi svaki dan).

„Budući da  ljudi obolijevaju od ateroskleroze, a ateroskleroza je bolest samo biljojeda, čovjek također mora biti biljojed.“

Zagovornici svejedske prehrane su i u ovom argumentu pronašli "problem". Naime oni tvrde da je ateroskleroza moguća kod biljojeda i bez unosa trans masti i kolesterola pa tako kažu da je dovoljno da se biljojedi hrane krivom hranom, biljnom hranom bogatom škrobom i šećerom, što također može prouzročiti kardiovaskularne bolesti. Totalna besmislica. Ateroskleroza je moguća kao posljedica jedino u slučaju šećerne bolesti , a šećerna bolest sasvim sigurno ne nastaje biljnom prehranom koja se bazire na škrobu i šećeru, a pri tome se vjerojatno misli na žitarice, pogotovo ako su cjelovite. Biljojedi sasvim sigurno za doručak ne jedu Cornflakes itd..

Drugi protuargument je da mesojedi mogu dobiti aterosklerozu, ako su hranjeni biljnim namirnicama bogatim ugljikohidratima. Totalna izmišljotina. Citirat ću PMC : "Ateroskleroza pogađa samo biljojede. Psi, mačke, tigrovi i lavovi mogu biti zasićeni mašću i kolesterolom, a aterosklerotski plakovi se ne razvijaju. Jedini način stvaranja ateroskleroze u mesojeda je uklanjanje štitnjače; tada iz nekog razloga zasićene masti i kolesterol imaju isti učinak kao kod biljojeda."


RAZVOJ MOZGA I INTELIGENCIJA ?

Moram se osvrnuti na citat jednog članka s ove stranice, kaže ovako : „Ljudi nemaju kandže i zube kojima mogu ubiti životinje.“ - Ni ne trebamo ih imati. Evoluirali smo tako da nam naša inteligencija omogućava korištenje raznih alata."

Hajdemo sad zamisliti da smo evolucija. Pa imali smisla da se evolucija odlučila pobrinuti isključivo samo za jednu vrstu na planeti zemlji da joj omogući inteligenciju kako bi sofisticiranije lovila, radila koplja, sjekire itd., i to nama "svejedima", a mesojede kojima je meso puno potrebnije nego svejedima uopće nije nagradila inteligencijom nego su eto ostali s kandžama i velikim zubima. Pa to je vrijeđanje ljudske inteligencije. Da nas je evolucija odlučila nagraditi nekakvom prilagodbom onda bi nas prije inteligencije valjda obradila konačno premda velikim zubima i probavnim organima za meso. Razvoj inteligencije u čovjeka je posljedica isključivo migracije na sjever. Teška, hladna i surova klima je ljude natjerala da brže razmišljaju, da se brže prilagođavaju novim okolnostima. 

E sad meni najdraža provala. Ljudski mozak se kažu razvio zahvaljujući prehrani na mesu. Po toj logici bi mesojedi danas trebali imati najrazvijeniji mozak, no eto ipak nije tako. 

Suprotno lažima koje šire pristrani znanstvenici za meso, mlijeko i jaja, meso nije odgovorno za razvoj mozga kod ljudi. Bio je to biljni škrob, tako objašnjava profesor sveučilišta Dartmouth Nathaniel Dominy. Odlomak sa stranice 21. rujna / listopada. Izdanje Science Illustrateda iz 2008. godine, također podržavaju gore spomenutu činjenicu: „Ljudska sposobnost probaviti škrob vjerojatno je bila glavni čimbenik u razvoju naših velikih mozgova, prema istraživanju sa Sveučilišta California-Santa Cruz i Državnog sveučilišta Arizona. U usporedbi s drugim primatima, imamo znatno više kopija gena AMY1 odgovornog za enzim amilaze slinovnice, koji pomaže razgraditi škrob. To je omogućilo ranim ljudima učinkovitiju probavu škrobne hrane poput krumpira i kukuruza. Vremenom je poboljšani pristup ugljikohidratima, koji potiču mozak, možda pomogao ljudima dati moždani poticaj potreban da bismo se odvojili od ostalih primata. "

Neki pak spominju životinjske proteine koji su utjecali na razvoj ljudskog mozga. Totalan apsurd ! Nisu proteini gradivni elementi u organizmu nego aminokiseline koje tvore protein. Najkompletnije aminokiseline pri tom najprobavljivije u prirodnom obliku dolaze isključivo iz biljne prehrane.

MORAL I ETIKA ?

"Kopirat ću citat s jedne objave baš ove web stranice : "Naime, znanost proučava prirodni svijet, a ne bavi se pitanjima etike. Uostalom, moralnost je relativna i svatko od nas ima stvari koje su mu moralno prihvatljive i stvari koje nisu."

Pročitavši ovo došlo mi je da udarim glavom od stol. Naime znanost se itekako bavi pitanjima etike, a to pitanje naziva se i načelo opreznosti. Iako je po meni to plitka etika jer pokusi na životinjama sasvim sigurno nisu etični no evo citat sa stranice PMC: "Etika je skup moralnih načela i vrijednosti koje slijedi civilizirano društvo. Bavljenje znanošću s etičkim načelima temelj je znanstvenih aktivnosti. Društvo vjeruje da se rezultati i projicirani ishod bilo koje znanstvene aktivnosti temelje na iskrenom i savjesnom pokušaju znanstvene zajednice." Izgleda da znanost ipak nešto zna o etici, no to je ako se mene pita vrlo diskutabilno.
Što se tiče morala koji je relativan. Moral i etika dolaze s razumom i sviješću. Jasno je da nemamo svi istu percepciju morala i etike jer nismo svi na istoj razini svijesti, no to što je za nekoga oduzeti nekome život moralno i etično, to ne znači da pravila ne postoje i za njega. Dakle jedno je subjektivna stvarnost, a drugo je opća realnost. Manjak osjećaja za moral i etiku je definitivno poremećaj u razumu. Uzmimo za primjer rak. Ako je netko obolio od raka, to ne znači da je rak normalna pojava, već se radi o abnormalnom stanju ili poremećaju, koji je postojan ali koji nije ispravan. Ista stvar je s etikom i moralom. Iako je ovo sad već domena filozofije i psihologije. Moral i etika su dio ljudskog nefizičkog tijela, kao što su organi dijelovi ljudskog fizičkog tijela. Manjak morala i etike su poremećaji, a ne pravo na subjektivnu percepciju. 

PREKRETNICA U PREHRANI

Razlog zbog kojeg su ljudi počeli loviti i jesti meso bili su okoliš i klima. Migracijom na sjever, čovjek je napustio svoje prirodno stanište ekvatorske Afrike, gdje je tijekom cijele godine hrane odnosno plodova bilo u izobilju. Na hladnom sjeveru zime su surove, a hrana je nedostupna. Čovjek je jednostavno bio prisiljen ubiti da bi preživio. Unatoč novom načinu ishrane u novom okolišu, ljudski probavni sustav se nije uspio prilagoditi životinjskoj ishrani jer je biljna hrana uvijek činila dominantno najveći postotak u ljudskoj ishrani. Mnogi stručnjaci se čak slažu da podjela na svejede zapravo i ne postoji već da se probavni sustav dijeli na dominantno biljojedski ili dominantno mesojedski.

MOJE MIŠLJENJE I ZAKLJUČAK

Generalno gledajući uzimajući sve argumente i protuargumente u obzir, ljudi su pretežito biljojedi odnosno frugivori iliti plodojedi, s vrlo sitnim svejedskim prilagodbama koje su toliko male da nas uopće ne svrstavaju u svejede i da je o njima smiješno i govoriti. Bolesti od kojih danas bolujemo direktno ili indirektno genskim nasljeđem, su produkti isključivo neprirodne ljudske prehrane koja godišnje ubija na milijune ljudi. Ne postoji nijedna vrsta životinje na svijetu koja umire od bolesti uzrokovane neprirodnom ishranom. Tvrditi da čovjek nije biljojed je kao da ste rekli da bolesti ne postoje.

 

Izvori: 

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1312295/ (20 pitanja o aterosklerozi i biljojedstvu ljudi).

https://www.researchgate.net/publication/23313863_The_Cause_of_Atherosclerosis (Uzroci ateroskleroze).

https://www.sciencedirect.com/topics/biochemistry-genetics-and-molecular-biology/frugivore (Frugivori)

https://www.patreon.com/posts/science-verifies-4459105 

Objavljeno 19.02.2021.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!

Ostali postovi

Postoji0komentara na ovu temu

Komentiraj ovu temu

Samo registrirani korisnici mogu ostavljati komentare. Registracija je besplatna.
Registracija

Ostali postovi

Postoji0komentara na ovu temu

Komentiraj ovu temu

Samo registrirani korisnici mogu ostavljati komentare. Registracija je besplatna.
Registracija