Aspartam

Nedavno su objavljene dvije opsezne studije talijanskih znanstvenika, iz centra za istrazivanje raka &#š87;Cesare Maltoni&#š7š; u Bologni, o ociglednoj povezanosti konzumacije aspartama i pojave raka kod eksperimentalnih zivotinja (EHP, on-line š7. šš. 2005; Eur. J. Oncol. 2005, š0, 00). Rezultati tih studija uznemirili su mjerodavne institucije ciji su predstavnici najavili preispitivanje tih najnovijih rezultata i poduzimanje potrebnih mjera. Talijanski znanstvenici pokazali su da ucestalost pojave limfoma i leukemije te raka mokracovoda i perifernih zivaca (schwannove stanice) ovisi o kolicini konzumiranog aspartama. Posebno zabrinjava sto su maligne promjene uocene na tkivima i pri konzumaciji onih kolicina aspartama koje odgovaraju dnevnim preporucenim dozama za ljude. Rezultati te studije posebno su uvjerljivi stoga sto je u eksperimentalnom postupku koristen vrlo velik broj zivotinja. Osim toga, za razliku od prethodnih studija, u tom istrazivanju stakori nisu zrtvovani u odredjenoj fazi zivota vec je pusteno da uginu prirodnom smrcu kako bi se nekropsijom jasnije uocile sve maligne promjene na tkivima i organima.

Talijanski znanstvenici upozoravaju da patoloske slike uzrokovane konzumacijom aspartama nalikuju ostecenjima tkiva koja uzrokuje karcinogeni formaldehid. Naime, poznato je da raspadom aspartama u organizmu nastaje metanol koji oksidacijom prelazi upravo u formaldehid. Stoga je pretvorba aspartama u karcinogeni formaldehid moguci mehanizam kojim se moze objasniti toksicnost aspartama.

Rezultati najnovije studije talijanskih znanstvenika u suprotnosti su s dosadasnjim pozitivnim stajalistem mjerodavnih institucija o sigurnosti aspartama. S druge strane, ti novi rezultati potvrdjuju utemeljenost mnogobrojnih prituzaba potrosaca na smetnje koje im izaziva konzumacija aspartama, ali potvrdjuju i mnoge druge znanstvene rezultate koji upozoravaju na genotoksicnost aspartama i ostale moguce stetne ucinke konzumacije aspartama (vidi npr. Drug & Chem. Toxic. 2004, 27, 257; Cell Biol. Toxicol. 2002, š8, 43). U svakom slucaju, kontroverze oko sigurnosti aspartama ponovo su postale aktualne. Stoga su nedavno FDA i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zatrazile originalne podatke talijanskih znanstvenika kako bi se nanovo preispitala ispravnost dosadasnjeg sluzbenog stava o neskodljivosti aspartama. Zanimljivo je da EFSA ne namjerava uvesti privremeni moratorij na konzumaciju aspartama u Europi, vec smatra da potrosaci i dalje mogu koristiti aspartam kao zasladjivac. To je u suprotnosti s prihvacenim nacelom opreznosti te agencije, prema kojem su preliminarne znanstvene indikacije o stetnom djelovanju nekog proizvoda dovoljne za uklanjanje tog proizvoda s trzista ili, barem, za jasno sluzbeno upozorenje potrosacima o nesigurnim i kontradiktornim znanstvenim podacima. Medjutim, takva principijelna ocitovanja i eventualne promjene vazecih pravilnika mjerodavnih institucija najcesce su onemogucena kompromisima s industrijom. Stoga ce potrosaci i dalje konzumirati aspartam, i to s povjerenjem u njegovu sigurnost koje se temelji na starijim sluzbenim stajalistima i na starijim znanstvenim studijama.

Ista prica ocekuje se i za niz drugih, najcesce nepotrebnih prehrambenih proizvoda. Naime, ta studija o potencijalnoj karcinogenosti aspartama tek je dio opseznih dugorocnih istrazivanja koje talijanski institut u Bologni vec 20-ak godina provodi s razlicitim proizvodima prehrambene industrije: na toj su listi su Coca-Cola, Pepsi-Cola, voda u PVC bocama, hrana ozracena gama-zrakama, aditiv sukraloza (E955)...