Poznata je činjenica: bilo koji oblik fizičke aktivnosti dobar je za vaše srčano zdravlje. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, 150-300 minuta tjedno umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti bi trebao biti cilj kojem bismo svi trebali težiti.

Dodatno, niz je prednosti vježbanja koje je i znanost potvrdila. Kad se govori o kardiovaskularnom zdravlju, svaki oblik aktivnosti i kretanja je računa u snižavanju rizika od srčanih bolesti, a studije pokazuju da u ovom slučaju vrijedi ono „više je bolje“. Studija koju su proveli Ramakrishnan i sur. pokazala je da, pojednostavljeno – što više vježbamo imamo manji rizik od srčanih bolesti. Studija je provedena nad 90.000 ispitanika koji nisu imali povijest kardiovaskularnih bolesti, a u periodu od 3 godine (2013-2015).

"Što više - to bolje"

Ispitanici su nosili ručni akcelerometar (mjerač ubrzanja). Rezultati studije su bili vrlo slični kod muškaraca i žena, a kako stoji u zaključku čini se da su prednosti intenzivnog treninga bili nešto značajniji kod žena.

Ispitanici koji su imali najnižu stopu fizičke aktivnosti bili su češće pušači i imali su viši BMI (indeks tjelesne mase) te više C-reaktivnih proteina, a kod njih je nakon 5 godina koliko je trajala studija, najčešće dijagnosticirana neka kardiovaskularna bolest.

Ispitanici su, prema količini tjelesne aktivnosti koju provode na razini tjedna bili podijeljeni u 4 skupine. U prvoj skupini su bili oni s najnižom stopom aktivnosti, dok su u četvrtoj skupini bili oni najaktivniji.

Uspoređujući skupine, ispitanici u svakoj sljedećoj skupini (mjerena im je razina aktivnosti umjerenog intenziteta, aktivnosti visokog intenziteta i ukupna tjelesna aktivnost) rjeđe su imali kardiovaskularne bolesti.

Primjerice, u usporedbi s onima iz prve skupine, oni u drugoj skupini vježbanja umjerenog intenziteta imali su 71% vjerojatnosti da im se dijagnosticiraju kardiovaskularne bolesti, oni u trećoj skupini su imali 59% vjerojatnosti, a oni u najvišoj skupini 46% vjerojatnosti za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti.

Kako je naveo Aiden Doherty, jedan od autora studije: „Ovo je najveća ikad provedena studija o vezi između razine tjelesne aktivnosti i rizika od kardiovaskularnih bolesti, a mjerena uređajem (u ovom slučaju akcelerometrom).

Potvrđeno je da je tjelesna aktivnost vjerojatno još važnija za prevenciju kardiovaskularnih bolesti nego što smo ranije mislili. Naši nalazi daju dodatnu težinu novim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije o tjelesnoj aktivnosti koje preporučuju najmanje 150 do 300 minuta umjerene do snažne aerobne aktivnosti tjedno za sve odrasle osobe.“

Rezultati ove studije još jednom potvrđuju da će tjelesna aktivnost vjerojatno biti važan način prevencije kardiovaskularnih bolesti. Procijenjeno potencijalno smanjenje rizika kod onih koji se bave relativno visokim stupnjem aktivnosti značajno je i opravdava veći naglasak na mjerama za povećanje razine tjelesne aktivnosti u zajednici.

Zaključak

Vjerujemo da će studije poput ove, a pogotovo radi ogromnog broja ispitanika koji su sudjelovali u njoj, potaknuti i razmatranje izmjena preporuka o optimalnom tjednom broju aktivnih sati. Također, dodatnu vrijednost ovoj studiji daje činjenica da se podaci o fizičkoj aktivnosti nisu dobivali subjektivnim mjerenjima i dojmom ispitanika, već puno objektivnijim načinom – uređajem koji mjeri intenzitet, učestalost i trajanje fizičke aktivnosti.

Stoga, kad vam sljedeći put netko kaže da „previše vježbate“, slobodno mu recite da svakom dodatnom minutom svoje aktivnosti tjedno vi dugoročno činite dobro za svoje zdravlje i snižavate rizik od kardiovaskularnih bolesti, koje su prvi i najveći uzrok preuranjene smrti u svijetu. To bi trebao biti dovoljno dobar razlog za trening, zar ne?

Reference:

1. Ramakrishnan R, Doherty A, Smith-Byrne K, Rahimi K, Bennett D, Woodward M, et al. (2021) Accelerometer measured physical activity and the incidence of cardiovascular disease: Evidence from the UK Biobank cohort study. PLoS Med 18(1): e1003487.

Objavljeno 20.01.2021.