Pogledaj najpopularnije kardio sprave za vježbanje

Kako prepoznati srčani udar i kako se izvodi postupak oživljavanja

Image

Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu

Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:

Fitness.com.hr webshopu

Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)

Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

U Hrvatskoj godišnje 9000 ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti, što ovu skupinu bolesti čini prvim krivcem za smrtne slučajeve u zemlji. U svijetu od njih umire 17,3 milijuna ljudi godišnje, a prema Svjetskoj kardiološkoj federaciji, čak 80% smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti pravovremenom prevencijom te promjenama životnog stila.

infarkt

Ateroskleroza

Za normalan rad, srcu je potreban kisik koji mu se doprema s krvlju. Srčani udar ili infarkt miokarda je stanje u koje se dolazi nakon što se dogodi potpuni prekid dotoka krvi u koronarnu arteriju ili neku od njezinih grana.

Do prekida dotoka krvi najčešće dolazi uslijed već suženih krvnih žila zbog nakupljenog plaka – aterosklerotska promjena koja kao zadebljanje stjenke krvnih žila nastaje uslijed nakupljanja masnoće, kolesterola i drugih supstanci. Skupljanje plaka traje godinama i često nema nikakve simptome, a sam proces se naziva ateroskleroza.

Kada se koronarna arterija suzi i prekine protok krvi, druge obližnje krvne žile koje služe srcu ponekad se prošire kako bi nadoknadile što može objasniti zašto nema znakova upozorenja za aterosklerozu.

Takva mreža proširenih obližnjih krvnih žila naziva se kolateralna cirkulacija i pomaže u zaštiti od srčanog udara isporukom potrebne krvi u srce. Kolateralna cirkulacija također se može razviti nakon srčanog udara koji pomaže oporavku srčanog mišića.

infarkt

Srčani udar ili infarkt miokarda

Plak unutar krvne žile se slomi, a oko njega se formira krvni ugrušak. Ovaj ugrušak blokira protok krvi što izaziva infarkt.

Najčešće se događa naglo i akutno zbog tromboze koja začepi arteriju i dovede do prekida protoka krvi. Osim toga, uzrok infarkta biokarda može biti krvarenje u stijenci žile, tromboembolija iz lijevog atrija, a ponekad čak i jak udarac u prsnu kost (sternum).

Simptomi srčanog sudara

Simptomi srčanog udara trebaju biti shvaćeni ozbiljno te na njih treba odmah reagirati. Donosimo 8 najčešćih simptoma srčanog udara:

  1. Iznenadni osjećaj tjeskobe – osjećaj straha za vlastiti život
  2. Bol u prsima koja se širi po tijelu – osjećaj boli i težine u prsnome košu, a potom se širi prema ramenu, ruci, laktovima, leđima.
  3. Kašalj – neprestan kašalj zbog nakupljene tekućine u plućima
  4. Osjećaj umora i slabost – može se osjetiti i nekoliko dana prije srčanog udara koji se manifestira kroz otežano obavljanje svakodnevnih aktivnosti
  5. Mučnina i nedostatak apetita – slabost i mučnina, uz povraćanje
  6. Nepravilni srčani otkucaji – uz osjećaj slabosti, vrtoglavicu i nedostatak kisika
  7. Znojenje – osobu i u stanju mirovanja oblijeva hladan znoj
  8. Oticanje – zbog nakupljanja vode, osobi otiču ekstremiteti

infarkt

Postupak oživljavanja

Ako naiđete na osobu koja nepomično leži ili se u vašem prisustvu iznenada sruši na tlo najprije provjerite je li pri svijesti. Primite je za ramena i lagano protresite. Uputite joj nekoliko pitanja. Ako nema odgovora, osoba je bez svijesti. Pozovite pomoć pozivom na broj 112 ili 94.

Dok pomoć ne stigne, pokušajte osobi pomoći. Zadatak je prvo otvoriti dišne puteve, potom provjeriti disanje i nakon toga krenuti s masažom srca i postupkom umjetnog disanja, stoji u uputama Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku pomoć.

Otvaranje dišnih puteva

Okrenite onesviještenog na leđa i zabacite mu glavu podižući bradu prstima jedne ruke dok drugom rukom pritišćete čelo. Usta moraju biti otvorena. Ovim postupkom korijen jezika se odmiče od stražnje stijenke ždrijela čime se osigurava prohodnost dišnog puta. Ponekad ćete morati odstraniti iz usta zubnu protezu ili povraćeni sadržaj. To ćete najlakše učiniti prstom umotanim u maramicu ili gazu.

Provjera disanja

Da biste provjerili postoji li normalno disanje približite svoj obraz ustima i nosu onesviještenog držeći mu glavu u zabačenom položaju kao što je opisano.

Pokušajte osjetiti na svom licu strujanje zraka (dah). Istovremeno osluškujte zvukove disanja i promatrajte dišne pokrete na prsima i trbuhu onesviještenog. Ukoliko osoba ne diše, morate početi proces oživljavanja.

infarkt

Masaža srca i umjetno disanje

Oživljavanje započinjemo masažom srca.

Bolesnik mora ležati na tvrdoj podlozi. Ako leži na krevetu spustite ga na pod. Odjeću nije potrebno skidati. Stavite korijen dlana na sredinu prsnog koša. Drugi dlan položite preko prvog. Prsti mogu biti isprepleteni ili ispruženi, ali ne smiju dodirivati stijenku prsnog koša.

Laktovi spasioca moraju biti ispruženi, a ramena iznad mjesta pritiska. Pritisak treba biti brz i kratkotrajan, jačine prilagođene dobi i konstituciji bolesnika.

Kod odrasle osobe prsna kost se mora udubiti za 5-6 cm. Slijedi popuštanje pritiska kako bi se prsni koš svojom elastičnošću vratio u prvobitni oblik. Pri tome ne smijemo odvajati dlanove od stijenke prsnog koša. Tijekom čitavog ciklusa pritiskanja i popuštanja laktovi spasioca trebaju biti ispruženi, a dlanovi u kontaktu s prsnim košem.

Masaža se izvodi brzinom od oko 100-120 pritisaka u minuti (pet pritisaka u tri sekunde). Nakon trideset pritisaka prijeđite na umjetno disanje i primijenite dva upuha, svaki u trajanju od jedne sekunde.

infarkt

Je li srce trajno oštećeno nakon srčanog udara?

Kada se dogodi srčani udar, srčani mišić zadobiva ozljedu. Veličina i intenzitet ozljede ovise o veličini područja koje je pogođenom infarktom, odnosno koje je ostalo blokirano i bez dotoka krvi te o vremenu koje je proteklo od nastanka srčanog udara i početka liječenja. .

Srčani mišić nakon srčanog udara počinje proces oporavka formiranjem ožiljkastog tkiva. Obično je potrebno nekoliko tjedana da srčani mišić zacijeli, a duljina oporavka ovisi o intenzitetu ozljede i pojedinačnoj stopi zacjeljenja.

Čak i u slučaju da se dio srca pogođen srčanim udarom nikada ne oporavi, ostatak srca će nastaviti raditi, ali će srce biti oslabjelo te neće moći pumpati jednaku količinu krvi kao prije infarkta.

S pravilnim tretmanom oporavka i promjenama načina života nakon srčanog udara, daljnja oštećenja mogu se ograničiti ili spriječiti, a osoba može nastaviti živjeti kvalitetno.

Objavljeno 07.08.2018.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!