Slezena je organ u ljudskom tijelu smješten u gornjem lijevom dijelu trbušne šupljine, iza želuca i ispod dijafragme (ošita). Prosječna slezena odrasle osobe ljubičaste je boje i  teži oko 150 grama. Slezena se sastoji od bijele i srvene pulpe pa je se prema strukturi i funkcijama ponekad shvaća kao dva organa jer svaka pulpa ima svoje djelovanje.

Funkcija slezene primarno je povezana s razgradnjom oštećenih crvenih krvnim stanica (eritrocita), stvaranjem limfocita koji u slezeni prelaze u krvotok te obranom organizma jer je slezena jedno od središta djelovanja imunološkog sustava. Osim toga, slezena služi i kao spremište krvi što može biti od životne važnosti u slučaju krvarenja (hemoragični šok) te reciklira željezo.

Kao dio mononuklearnog sustava fagocita, metabolizira hemoglobin koji je uklonjen iz osjetljivih crvenih krvnih stanica (eritrociti). Globinski dio hemoglobina degradira se do konstitutivnih aminokiselina, a hemski dio metabolizira se do bilirubina, koji se uklanja u jetri.

Bolesti slezene

Dvije najčešće bolesti slezene su povećana slezena i razdor slezene.

Povećana slezena

Povećana slezena ili splenomegalija je bolest kod kojeg dolazi do rasta obujma slezene pri čemu slezena u sebe povlači i prema veće količine krvi od one kada je u normalnom volumenu. To može izazvati poteškoće u krvotoku u kojem će se naći smanjen broj crvenih i bijelih krvnih stanica i krvnih pločica.

Simptomi povećane slezene

Povećanje slezene nema neke posebne simptome, ali oboljela osoba se najčešće žali na bolove u trbuhu te osjećaj sitosti nakon jako malog obroka, budući da slezena u ovakvom stanju pritišće želudac.

Dijagnoza i liječenje povećane slezene

Povećana slezena može se dijagnosticirati opipom, a druga najčešća dijagnostička metoda je rendgen. Iz nalaza krvi, u slučaju ove bolesti, iščitava se smanjen broj crvenih krvnih stanica, bijelih krvnih stanica i krvnih pločica. Osim toga, povećana slezena često može biti posljedica neke druge bolesti.

Ukoliko je to slučaj, liječenjem osnovne bolesti, i slezena će se vratiti u svoju normalnu veličinu. Kirurško uklanjanje slezene se izvodi vrlo rijetko, najčešće je to u slučaju kada je toliko povećana da uzrokuje bol ili pritišće druge organe ili kada je tako velika da joj dijelovi krvare ili odumiru. U nekim slučajevima slezena se smanjuje radioterapijom (zračenjem).

Razdor (ruptura) slezene

Do razdora, odnosno rupture slezene najčešće dolazi prilikom tupe ozljede u područje trbuha. Puknuće slezene izaziva obilno krvarenje u trbušnu šupljinu, a najčešće se događa tijekom prometne nesreće.

Simptomi razdora slezene

Simptomi razdora slezene su prilično očiti, bolovi u trbuhu uz distenziju (stanje nadutosti) i hemoragički šok (šok izazvan krvarenjem).

Dijagnoza i liječenje razdora slezene

Razdor slezene dijagnosticira se rendgenom, a oboljeli hitno mora biti podvrgnut operativnom zahvatu. Naime, gubitak krvi koji izaziva ovo stanje može biti smrtonosan.

Tijekom postupka najčešće se uklanja slezena, a ako je razdor manji, slezenu se spašava zatvaranjem.

Boli li slezena tijekom trčanja?

Iako je uobičajeno među trkačima čuti da ih od napora „boli slezena“, za to nema znanstvenih potvrda ni pojašnjenja. Naime, teorija oko koje se slaže većina stručnjaka jest da je bol uzrokovana povećanim abdominalnim tlakom koji stvara pritisak na dijafragmu.

Istovremeno, ubrzano disanje tjera pluća da se povećaju što također stvara pritisak na dijafragmu, mišić koji je u ovom stanju stisnut i s gornje i s donje strane, pri čemu dobiva manje krvi te dolazi u stanje spazma, što rezultira bolnim grčevima.

Tretman  slučaju ove vrste boli je jednostavan: usporite ili stanite s trčanjem i nekoliko puta duboko, polako udahnite. Usto, izravnajte se ukoliko ste pognuti, opružite ruke prema gore i stegnite se po bokovima. Bol bi u ovom trenu trebala prestati.

Objavljeno 05.09.2018.