Jeste li ikada čuli za bolest poljupca? Naime, pod ovim nazivom skriva se mononukleoza, zarazna bolest uzrokovana najčešće Epstein - Barrovim virusom (EBV), jednim od herpes virusa, a rjeđe citomegalovirusom (CMV). EBV je odgovoran za razvoj bolesti u visokih 90%, dok je u 10% slučajeva bolest uzrokovana CMV-om.

Simptomi mononukleoze

Ukoliko virus pogodi djecu, ona bolest prebole „u hodu“ bez značajnijih simptoma. Kod odraslih je situacija znatno ozbiljnija i opasnija, a simptome razvije do 75% zaraženih. Tri najčešća simptoma mononukleoze su

• povišena tjelesna temperatura,
• povećani limfni čvorovi, i
• upala grla.

Naziv „bolest poljupca“ nastao je jer se mononukleoza prenosi slinom (najčešće upravo ljubljenjem ili intimnim dodirom), a u rijetkim slučajevima i transfuzijom krvi. Inkubacija virusa traje 4-8 tjedana.

Uz gore navedene najčešće simptome, mononukleozu karakteriziraju i drugi simptomi:

• malaksalost,
• gubitak apetita,
• zimica, i
• glavobolja

Bolest najčešće počinje s vrućicom koja dosegne oko 39,5 C. Ždrijelo može jako boljeti, a na njegovoj stražnjoj stijenci može se naći materijal nalik na gnoj. Svaki limfni čvor može biti povećan, ali najčešće su povećani oni na vratu. Umor je obično najizraženiji u prva 2 do 3 tjedna, stoji u MSD priručniku za pacijente.

Jača upala grla najčešće traje 5-7 dana, a slabi sljedećih 7-10 dana. Vrućica obično traje 7-14 dana, ponekad i duže. Limfni čvorovi se uglavnom smanjuju tijekom 3 tjedna. Umor traje najduže. Većina bolesnika se tek za 3-4 tjedna osjeća spremnima za svakodnevno obavljanje obaveza i za povratak u školu ili na posao.

Kod većine oboljelih od mononukleoze dolazi do povećane slezene te lagano povećane jetre. Druge moguće komplikacije uzrokovane ovom bolešću uključuju upalu moždanih ovojnica (meningitis), upalu mozga (encefalitis), epileptične napadaje te različite nenormalnosti živaca i ponašanja.

Dijagnoza

Dijagnoza mononukleoze se postavlja klinički, a potvrđuje serološki. Dakle, liječnik postavlja dijagnozu na temelju simptoma, no simptomi infektivne mononukleoze nisu specifični samo za ovu bolest pa se preporučuje pretraga krvi kojom se, u slučaju mononukleoze, otkrivaju protutijela na EpsteinBarrov virus.

Tijelo stvara i nove B limfocite kako bi uklonilo one zaražene pa se i njih zamjećuje pod mikroskopom.

Liječenje mononukleoze

U većini slučajeva mononukleoza je izlječiva i ne ostavlja posljedice. Duljina bolesti je različita i najčešće u rasponu 2 tjedna do par mjeseci.

Dok traje temperatura po potrebi treba uzeti lijek za snižavanje temperature, npr. Paracetamol. Liječnici ističu da bi trebalo izbjegavati lijekove koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu, (npr. Aspirin ili Andol) zbog opasnosti od komplikacija, posebno kod male djece.

U vrlo rijetkim slučajevima (manje od 1%) mononukleoza završava smrtnim slučajem, uzrokovanim komplikacijama poput upale mozga, prsnuća slezene ili začepljenja dišnog puta, a ugroženije su osobe oslabjelog imunološkog sustava.

Upravo zbog navedenoga, oboljelima od mononukleoze se savjetuje mirovanje, pogotovo do prestanka vrućice, grlobolje i osjećaja slabosti. Zbog opasnosti od prsnuća slezene potrebno je izbjegavati napore, čak i u slučajevima kad slezena nije povećana.

Prehrana oboljelih od mononukleoze

Kao i kod svake druge bolesti koja slabi imunitet, i kod mononukleoze se savjetuje provoditi prehranu koja je bogata vitaminima i mineralima koji će iznova ojačatit imunitet. Ako je bolest u akutnoj fazi i oboljeli osjeća jaku grlobolju, prehrana mora biti lagana (pretežno kašasta) kako bi se obroci mogli gutati bez poteškoća. Juhe, smoothieji i sočne kašice dobro su rješenje.

Ako je temperatura i dalje povišena, važno je paziti na dovoljan unos tekućine kako bi se izbjegla dehidracija. Za izbacivanje sluzi iz grla, u vodu dodajte malo limuna.

Zbog antivirusnih svojstava, u prehranu (primjerice u juhu) je dobro staviti što više đumbira i češnjaka, ali i narančasto i zeleno povrće (mrkva, batat, kelj, peršin i sl.) koje je prirodni izvor beta karotena, željeza i vitamina C.

Savjetuje se jesti puno voća i povrća, piletinu, manje masne ribe i grahorice.

Preporučljivo je izbjegavati masnu hranu, a što više namirnica jesti samo kuhanih.

Preporučljivo je izbjegavati kruh, žitarice, tjesteninu i rižu jer oni mogu potaknuti upalne procese i produžiti vrijeme opporavka. Posebno je bitno izbjegavati jednostavne šećere jer oni onemogućavaju pravilnu aktivnost bijelih krvnih zrnaca koji sudjeluju u oporavku.

Savjetuje se izbjegavati i kofeinske napitke alkohol i prerađenu hranu.

Dobro je jesti više manjih obroka u danu, a od suplemenata se savjetuje pojačati unos vitamina A, vitamina B-kompleksa, vitamin C, magnezij, kalij i kalcij.  

Objavljeno 14.08.2018.