Pogledaj najpopularnije kardio sprave za vježbanje

Utjecaj stopala na kralježnicu: kako nepravilan hod uzrokuje bol u leđima

Image

Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu

Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:

Fitness.com.hr webshopu

Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)

Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

Hod je naizgled jednostavan pokret. Međutim, radi se o vrlo dinamičnom pokretu za čije ostvarivanje je potrebno zadovoljiti mnoge kemijske i mehaničke preduvjete i procese; neurogeni impuls, pretvorba energije, postizanje posturalne stabilnosti, mehaničko pokretanje mišićnoskeletnog sustava…

U prosjeku, osoba dnevno napravi 5 do 10 000 koraka. Preko stopala se odvija amortizacija i prenošenje težine tijela da bi se izveo drugi korak pa tako hodanje ima utjecaj na mehaniku cijelog tijela. Neadekvatan položaj stopala pri kontaktu s podlogom uzrokuje veliki stres na donje udove, zdjelicu i kralježnicu sve do njezinog vratnog dijela. Adekvatan  balans i uključivanje određene muskulature imperativ su za učinkovit hod. Bilo koji disbalans ili loša koordinacija u bilo kojem dijelu kinetičkog lanca rezultira krivim obrascima hoda.

Faze hoda

Faze hoda se dijele u dvije osnovne faze, tzv. fazu oslonca i fazu zamaha.

Faza oslonca se sastoji od nekoliko podfaza:

  • Faza inicijalnog kontakta (Hell strike) – trenutak kada peta dodirne podlogu

  • Dvostruki oslonac (early flatfoot) - faza amortizacije zbog dodira pete i podloge

  • Faza potiska (late flatfoot) – prijenos težište naprijed

Faza zamaha

  • Vrijeme kada je stopalo u zraku do ponovnog dodira s podlogom

Svi putevi vode u stopalo

Tijelo je povezano kinetičkim lancima, a svi oni završavaju/počinju mišićima stopala. Da biste dobili bolju sliku o tome na donjim slikama prikazani su pojedini kinetički lanci i njihova povezanost. Ako u bilo kojem dijelu kinetičkog lanca dođe do nekog disbalansa; prezategnuti ili preslabi mišići manifestiraju se u tom ili nekom drugom dijelu kinetičkog lanca.


Stražnji površinski kinetički lanac


Prednji površinski kinetički lanac


Lateralni kinetički lanac

Ovakva povezanost tijela je zapravo pokazatelj uloge stopala u utjecaju na ostale mišiće na tijelu. Češće utječe stopalo i donji ekstremiteti na gornje dijelove tijela, ali obrnuta situacija je također moguća.

Pronacija i supinacija stopala

Postoje brojna stanja stopala koja utječu na ostale mišiće tijela, ali pronirano i supinirano stopalo su najčešća.

Kako utvrditi da li imate pronirano ili supinirano stopalo?!

„Kućna metoda“ za utvrđivanje je mokri otisak stopala na papiru. Možete usporediti otisak stopala u sjedenju i stajanju, a za dinamički uvid funkcije stopala u hodu potrebna će biti posebna aparatura i mišljenje stručnjaka koji se bavi ovim dijelom kinetičke i kinematičke analize. Ovaj test može poslužiti kao grupa procjena. Usporedite svoj otisak s ova tri;

Utjecaj stopala na kralježnicu

Stanje mišića stopala utječe na gležanj, koljeno, položaj zdjelice i, naravno, na kralježnicu. To se događa zbog povezanosti mišića preko kinetičkih lanaca.

Kod proniranog stopala (spušteno stopalo) dolazi do unutarnje rotacije koljena i kosti natkoljenice u kuku te do rotacije zdjelice prema naprijed i gore s te strane te se skraćuju mišići na leđima u lumbalnom dijelu. Čest je slučaj da je samo jedno stopalo pronirano, odnosno jedno stopalo ima veći stupanj pronacije od drugoga. U takvim slučajevima dolazi do funkcionalne skolioze s rotacijom i prividno je ta noga kraća od druge (vidi TEST).


Prikazuje se posljedica proniranog stopala s lijeve strane

TEST za utvrđivanje dužine nogu:

Tražite od osobe da, kao na snimci, spusti noge na podlogu i flektira stopalo. Uspoređujete dužinu nogu uspoređujući kraj pete i visinu skočnog zgloba. Na fotografiji je primjer točke koju uspoređujete pri usporedbi dužine nogu pomoću skočnog zgloba.


Noge su jednake dužine


Desna noga/strana leđa je kraća od lijeve

Kada se utvrdi razlika u dužini nogu mora se tražiti i tretirati uzrok, a ne posljedica. Treba analizirati čitav kinetički lanac i sistematično ga dovoditi u balans.

U situaciji kad se radi o oba pronirana stopala (pes planus) dolazi do pojave lumbalne lordoze (uvijanje u donjem dijelu leđa) i pritiska u području  L4 – L5 i L5 – S1.

Kod supiniranog stopala dolazi do vanjske rotacije koljena i natkoljenice u kuku te rotacije zdjelice unazad kada se radi o jednom supiniranom stopalu ili o višem stupnju supinacije u odnosu na drugo stopalo. Kada su oba stopala supinirana dolazi do smanjenja lumbalne lordoze , tzv. „ravnih leđa“.

Supinirano stopalo smanjuje apsorpciju šoka i amortizaciju pri doticanju pete s podlogom te je lošiji potisak pri završnoj fazi potiska stopala pri koraku.

Krivi položaji zdjelice moraju se na vrijeme ustanoviti i korigirati da ne bi došlo do ozbiljnijih sakroilijačnih i lumbalnih problema kralježnice. Primjerice, istraživanja pokazuju veliku povezanost artroze kuka i krivih obrazaca pokreta stopala. Samo jednim pregledom stopala možete puno utjecati.

Objavljeno 09.09.2015.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!