Krivulje čovjekove kralježnice omogućuju ljudskom tijelu da apsorbira mnoge fizičke šokove i stresove u svakodnevnom funkcioniranju. Ako se i jedna krivulja poveća ili smanji to dovodi do boli i smanjenja opsega pokreta odnosno fleksibilnosti u istom ili drugim dijelovima kralježnice i tijela.

Scheuermannova bolest se očituje u progresivnim promjenama u smislu deformacija kralježnice, a javlja se uglavnom u pubertetu ili adolescenciji, odnosno za vrijeme intenzivnog rasta kostiju i tkiva.

Razlog nastanka nije do danas točno utvrđen, ali genetska predispozicija je definitivno jedan od najvjerojatnijih razloga pojavljivanja, zatim neusklađenost rasta kostiju i mišićnog tkiva ili neke ozljede i bolesti lokomotornog sustava.

Prvi znakovi su bol između lopatica i pogrbljeno (kifotično) držanje u području prsnog dijela kralježnice. Dijagnosticira se najčešće u dobi od 10. i 15. godine, na temelju rendgenske snimke i pregleda ortopeda. Uznapreduje polako, ali ako se ne reagira i ne počinje s liječenjem može doći do ozbiljnih problema.

Karakteristike:

• pojačana zaobljenost u području prsnog dijela kralježnice
• ramena pogrbljena prema naprijed
• glava u prednjoj poziciji
• smanjena lumbalna lordoza (zaobljenost slabinskog dijela kralježnice)
• disanje je moguće samo uz značajno podizanje ramena
• smanjena mobilnost toraksa

Uznapredovala kifoza ostavlja posljedice na disanje, odnosno smanjuje funkciju pluća i loše utječe na srce. Zbog pogrešnog nagiba prsnog koša disanje je površno i pri udisaju se prsni koš ne širi do kapaciteta koji zadovoljavaju normalno disanje. 30% osoba koje pate od Scheurmannove bolesti razviju i skoliozu (zakrivljenost kralježnice u lijevu ili desnu stranu).

Primjer kifoze kod adolescenta

Liječenje

Kirurško liječenje

Primjenjuje kada je kut kifoze veći od 75 stupnjeva i u slučajevima kada pacijent ima problema s disanjem i srcem.

Konzervativno

Masaža

Masažom se zahvaćaju cijela leđa, a posebna se pažnja posvećuje gornjem dijelu leđa, mišićima vrata i prsnim mišićima koji su uvijek skraćeni i nefunkcionalni.

Kineziterapija

U prva 3 mjeseca provođenja kineziterapije preporučuje se vježbanje provoditi svaki dan u trajanju 40 minuta do 90 minuta. To su razna istezanja, vježbe motoričke kontrole pokreta i vježbe jačanja mišića.

Istezanje prsnih mišića

Ovo istezanje je neizostavan dio liječenja svake kifoze. Istežu se prsni mišići i ispravlja kifotična zaobljenost prsnog dijela kralježnice. Zadržite ovaj položaj 3 x 30 sekundi i ponovite istezanje barem 3 puta dnevno.

Istezanje mišića vrata

Postavite glavu na zid i bradu usmjerite prema vratu (retrakcija glave) da bi ispravili nepravilan položaj glave (kada je glava usmjerena prema naprijed). Ramena i cijelu ruku postavite na zid i okrenite dlan prema naprijed, a drugom rukom lagano povucite glavu u stranu dok ne osjetite istezanje u vratu. Opseg istezanja pažljivo dozirajte, zadržite 20 sekundi i ponovite na drugu stranu, te ponovite nekoliko puta dnevno.

Vježbe motoričke kontrole pokreta

Da biste osjetili u kojem položaju moraju biti ramena i ruke za pravilnu kontrakciju mišića leđa a istovremeno istegnuli skraćene prsne mišiće može vam pomoći ova vježba. Stanite uza zid i postavite ruke uz tijelo i na zid. Dlanove okrenite prema naprijed (vanjska rotacija ramena). Povlačite ruke po zidu do položaja iznad glave (uzručenje), a da pri tome ne odvajate tijelo (posebno lopatice) i ruke od zida.

Vježbe disanja s ciljem povećanja mobilnosti toraksa i povećanjem kapaciteta disanja

Kako su prsni mišići skraćeni, to se prenosi na međurebrene mišiće čime i oni postaju skraćeni i time ne osiguravaju puni kapacitet udaha. Ovu vježbu možete raditi i na podu iako upotrebom pilates lopte položaj ruku može biti nešto niže i time se postiže dodatno istezanje prsnih mišića. Udahnite tako da što više širite prsni koš nekoliko puta i nakon toga sjednite. Ponovite 3 puta. Napravite vježbu nekoliko puta na dan.

Jačanje mišića leđa s naglaskom na srednji dio leđa

Vježbe jačanja trebaju biti usmjerene u najvećoj mjeri na mišiće srednjeg dijela leđa i na donji dio leđa, nikako se ne smije kontrahirati gornji dio mišića trapeziusa jer je on najčešće skraćen kod kifoze i kifotičnog lošeg držanja. Često se događa da pri izvođenju vježbi za srednji dio leđa dolazi do kompenzacije sa gornjim dijelom leđa na što treba posebno paziti. Često osoba koja izvodi vježbe nije svjesna da aktivira gornji dio trapeza stoga se preporučuje praćenje vježbi od strane stručne osobe.

Vježba za srednji dio leđa s utezima

Da biste pravilno izveli vježbu, ramena moraju biti spuštena i usmjerena prema donjem dijelu tijela u neutralnom položaju, odnosno, nikako ne u položaju unutarnje rotacije. Prsa moraju biti otvorena. Podignite ruke pogrčene uz tijelo tako da spojite lopatice i time aktivirate mišiće srednjeg dijela leđa.

Vježba za srednji dio leđa s rukama na zatiljku

Postavite glavu u položaj retrakcije (bradu usmjerite prema vratu), a ruke spojite na zatiljku. Pokušajte laktove podići što je više moguće, a da pri tome ne dolazi do uvijanja u donjem dijelu leđa.

Vježba s podizanjem palčeva prema gore

Legnite na strunjaču i podignite ruke uzručeno iznad glave. Postavite jastuk ispod zdjelice da ne bi došlo do prevelikog pritiska, zbog uvijanja leđa, na lumbalni dio kralježnice. Podižite ruke iznad glave, a da je glava i dalje u početnom položaju, te usmjeravajte palčeve prema stropu. Trebali biste osjetiti kako vam se lopatice spuštaju prema dolje i zatvaraju na prsni koš uz aktivaciju mišića leđa.

Vježba za srednji dio leđa s elastičnim gumama

Pri izvođenju vježbe lako može doći do podizanja ramena gore, pa pripazite da se to ne dogodi. Potrebno je otvoriti prsa i spojiti lopatice na leđima pri izvođenju pokreta.

Vježba za donji dio leđa na pilates lopti s elastičnim gumama

Legnite leđima na pilates loptu i uhvatite elastične gume iznad glave. Okrenite dlanove prema trupu i u tom položaju ih održavajte tijekom cijelog pokreta. Privucite laktove trupu da biste aktivirali mišiće leđa.

Jačanje mišića glutealne regije

O vježbama za gluteus možete pročitati ovdje.

Elektrostimulacija ili TENS

Koristi se za slabije mišićne skupine kao što su mišići srednjeg dijela leđa ili za ublažavanje bolova u leđima.

Ortoza

Najčešće se primjenjuje kod adolescenata. Nošenje ortoze je dobro za ispravljanje držanja i istezanje zategnutih i skraćenih mišića, ali je nužno provođenje vježbi da bi se postigao željeni rezultat.

Svaka osoba koja pati od ove bolesti mora biti svjesna da je liječenje dugotrajno i mukotrpno, a da kada se i postigne zadovoljavajuće stanje potrebno je vježbanjem, istezanjem i masažama održavati to stanje. Mlađe osobe imaju veću mogućnost postizanja zadovoljavajućeg stanja i izbjeći pretjeranu iskrivljenost kralježnice i ostale probleme koje nosi ova bolest nego osobe koje započinju s tretmanima u zrelijim godinama.

Da bi prevenirali loša stanja pedijatar i roditelji trebaju pratiti razvoj djeteta, upozoriti i reagirati na vrijeme, te se obratiti stručnjacima za savjet ili svrsishodne tretmane.

Objavljeno 21.04.2016.