Pogledaj najpopularnije kardio sprave za vježbanje

Sezonsko voće i povrće

Image

Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu

Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:

Fitness.com.hr webshopu

Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)

Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

Globalizacija uvelike utječe na naše prehrambene navike; u svako doba godine moguće je u trgovinama naći gotovo svo voće i povrće; ono koje uobičava rasti u našem podneblju i ono koje ne raste. Nije neobično da rajčicu pronalazimo u prosincu, crvene zrele jagode u veljači, lubenice već u svibnju, a naranče tijekom šest mjeseci u godini. Voće i povrće koje se pronalazi tokom cijele godine uglavnom je svo jednako, savršenog izgleda, svo jednake veličine, može stajati danima da ne sagnjili i ne izgubi oblik. Sezonsko voće i povrće nije genetski modificirano, što znači da sadrži hranjive sastojke u svojoj punoći, a bitan je i ekološki uzgoj hrane jer je inače puna pesticida koji uzrokuju mnogobrojne alergije, trovanja i štete organizmu.

Još do prije desetak godina znali smo kada je sezona kojeg voća i povrća; znali smo da nas na proljeće uveseljavaju jagode i trešnje; tikvice, lubenice i dinje ljeti, a raznoliki agrumi na jesen i zimu. Tada smo imali sklad sa prirodom; godišnja doba diktirala su ritam i izbor jela i hranjive sastojke kojima smo opskrbljivali organizam upravo tada kada su najpotrebniji. Ujesen i zimu, organizam je osjetljiviji zbog hladnoće i iscrpljenosti, a upravo tada pojavljuju se agrumi (mandarine, naranče, limuni), nar, kupus i kelj koji su prebogati vitaminom C te jabuke koje su antioksidanti, također bogate vitaminom C, kalijem i pektinom koji utječu na srce i krvne žile te na cjelokupni probavni sustav.

Proljeće je vrijeme buđenja organizma nakon zime, potrebne su mu veće količine željeza pa uto dozrijevaju trešnje, jagode koje jačaju imunološki sustav te utječu na izmjenu tvari u organizmu; općenito mahunarke koje savršeno nadopunjuju čovjekove potrebe za tim važnim elementom i svojim vlaknima pomažu u probavi tvari, pomažu radu crijeva te utječu na sprečavanje raka debelog crijeva i mnogih drugih bolesti.

Ljeti je trpeza prebogata; dozrijevaju plodovi bogati vodom (lubenica, dinja, krastavci itd.) taman kada se voda više izlučuje, a kada ona ujedno i hladi organizam; kalijem i natrijem koji se povećanim naporima i znojenjem pojačano izlučuje iz našeg organizma; rajčice, breskve, marelice i kruške bogate silicijevom i fosfornom kiselinom.

Ovo su samo neki od primjera gdje priroda surađuje s nama i pomaže nam svime što nam sezonski nudi da nadoknadimo sve elemente koji su nam prijeko potrebni baš u to godišnje doba. Povrće i voće su lako probavljiva hrana iako ih se preporuča što više jesti sirovo jer takvo sadrži najviše hranjivih sastojaka. Kuhanjem se uklanjaju štetne tvari, ali i korisne pa se pripremanje povrća preporučuje na pari.

Promjenom klime i podneblja mijenjaju se i naše potrebe za određenom namirnicom. Tako mediteranska prehrana, koja slovi za jednu od najzdravijih, sa smanjenom količinom masnoća, nikako ne može biti najzdravija skupinama ljudi koji žive u hladnijim predjelima kojima je potreban veći unos masnoća i inih sastojaka specifičnih upravo za njihovo podneblje. Također, možemo biti sretni što je kod nas hrana još uvijek gotovo netretirana za razliku od većine europskih zemalja u kojima postoje strogi zakoni o uzgoju hrane. Tome je dokaz velike posjećenosti turista našim tržnicama u vrijeme turističke sezone i potrage za autohtonom, domaćom hranom.

Moguće je, dakle, da su se civilizacije generacijama prilagođavale određenoj vrsti prehrane koja njima najviše odgovara i nema potrebe to mijenjati samo zato što nam je sada dostupnija neka vrsta namirnice iako ne znači nužno da je i zdrava i potrebna.

U zdravoj je prehrani prije svega bitna raznolikost, a zatim opskrba organizma onim vitaminima i mineralima koje nam priroda sama nudi kada su nam najpotrebniji, a najvažnije uzgojeni bez genetskih modifikacija, umjetnih gnojiva, samo uz pomoć sunca, vode i ekološkog tla.

Objavljeno 10.03.2008.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!