Makrobiotika ili makrobiotička prehrana je vrsta prehrane koja je utemeljena na tipovima hrane propisanima po načelima zen budizma, a svoje korijene vuče iz Japana i njihove tradicionalne prehrane. Popularnost je na zapadu stekla krajem 20 stoljeća.

Cilj ove prehrane je ravnoteža između yin i yang elemenata hrane. Glavni principi makrobiotičke prehrane su smanjenje namirnica životinjskog porijekla, konzumacija lokalno uzgojenih sezonskih namirnica, i umjerena veličina i broj obroka. Dakle, makrobiotička prehrana nije ni vegetarijanska ni veganska jer dozvoljava manje količine ribe.

Osim izbjegavanja namirnica životinjskog porijekla poput mesa, makrobiotika nalaže izbacivanje mliječnih proizvoda, šećera i rafiniranih masti. Također, izbjegava se konzumacija kave, alkohola, bilo koje vrste šećera, voćnih sokova, bijele riže i bijelog brašna te svih vrsta aditiva i konzervansa.

Koncept makrobiotičke prehrane

Kako stoji u načelima zen budizma, ravnoteža yina i yanga je temelj ove vrste prehrane. Dijeta predlaže 10 razina po kojima se napreduje kako bi se postigao navodno idealan omjer yina / yanga od 5:1.

Makrobiotika stavlja naglasak na lokalno uzgojene žitarice, mahunarke, povrće, morske trave, fermentirane proizvode od soje i voće, kombinirane u jela prema drevnom kineskom načelu ravnoteže yina i yanga. Cijela zrna i proizvodi od cjelovitog zrna kao što su smeđa riža i heljda, različito kuhano i sirovo povrće, grah i proizvodi od graha, blagi prirodni začini, riba, orašasti plodovi i sjemenke te blagi (ne-stimulativni) napitci se preporučuju prema načelima makrobiotike.

Smeđa riža i ostale cjelovite žitarice kao što su ječam, proso, zob, quinoa, pir i raž smatraju se hranom u kojoj su yin i yang najbliži ravnoteži.

Neke vrste uključujući rajčicu, papriku, krumpir, patlidžan te špinat, ciklu i avokado ne preporučuju se ili se koriste rijetko u makrobiotičkoj kuhinji jer se smatraju ekstremno yin. Neki zagovornici makrobiotičke prehrane vjeruju da ovo povrće može uzrokovati upale u tijelu i osteoporozu.

Makrobiotika u praksi

Oko 40% do 60% dnevne prehrane trebale bi biti organski uzgojene cjelovite žitarice, kao što su smeđa riža, ječam, proso, zob i kukuruz. Lokalno uzgojeno povrće čini 20% -30% ukupnog dnevnog unosa. Pet do 10% rezervirano je za grah i srodne proizvode kao što su tofu, miso i tempeh, te morsko povrće poput algi, norija i agara.

Također, svježa riba i morski plodovi su također prihvatljivi, lokalno uzgojeno voće, kiseli krastavci i orašasti plodovi, nekoliko puta tjedno. Rižin sirup je jedan od zaslađivača koji se može povremeno koristiti.

Osim što se savjetuje izbjegavanje mliječnih proizvoda, jaja, peradi, prerađene hrane, rafiniranih šećera i mesa, ne savjetuje se ni konzumacija tropskog voća, voćnih sokova ni povrća poput šparoga, patlidžana, špinata, rajčica i tikvica.

Makrobiotički principi u prehrani i životu

Makrobiotika, u svom širem značenju, nije samo vrsta prehrane nego je i stil života koji ima svoje principe.

Principi makrobiotičke prehrane:

• Uživajte u hrani i budite zahvalni za vaše obroke.
• Jedite sezonsku i lokalnu hranu.
• Budite svjesni količine i kvalitete.
• Izbjegavajte prehrambene ekstreme.
• Žvačite hranu temeljito.
• Smanjite količinu onoga što jedete.

Principi makrobiotičkog načina života:

• Budite velikodušni.
• Budite odgovorni i priznajte pogreške.
• Otkrijte život putem osobnog iskustva.
• Razvijte svoju intuiciju.
• Budite prijateljski raspoloženi.
• Poštujte sva živa bića.
• Budite ekološki osviješteni.
• Vježbajte ekonomičnost života.
• Imati osjećaj za humor.
• Vježbajte samorefleksiju.
• Usavršite umijeće življenja.

3 makrobiotička recepta

Tofu s brokulom i gljivama

Sastojci:

• 200 g tofua
• 100 g brokule
• 100 g šampinjona
• 1 žlica maslinovog ulja
• 1 žličica sezama

Postupak:

Brokulu stavite kuhati. Dok se brokula kuha, na tavi zagrijte maslinovo ulje pa prvo lagano prepecite sezam pa potom dodajte tofu narezan na kockice i gljive narezane na polovice ili četvrtine. Kad je brokula kuhana, procijedite je i dodajte u tavu s tofuom pa promiješajte, sklonite s ploče i ostavite poklopljeno, da se arome sljube.

Kremasta juha od cvjetače

Sastojci:

• 1 glavica cvjetače, natrgana na cvjetove
• 2 žlice maslinovog ulja
• 1 manja glavica luka, narezana na sitno
• 2 režnja češnjaka
• 1 litra vode
• sol i papar, po želji

Postupak:

Cvjetaču nakidajte na cvjetove i stavite u malo posoljenu vodu da stoji 20-ak minuta. Potom cvjetaču dobro procijedite pa posložite na alu foliju ili papir za pečenje. Malo pošpricajte maslinovim uljem pa stavite da se peče, dok ne dobije lijepu zlatno-smeđu boju.

Dok se cvjetača peče u posudi za juhu zagrijte malo maslinovog ulja pa stavite na sitno narezan luk, toliko da se zacakli. Potom dodajte na što sitnije narezan češnjak i cvjetaču. Dodajte vodu, posolite i popaprite po želji i kuhajte dok povrće ne bude mekano, oko 20 minuta. Motom juhu ubacite u blender ili štapnim mikserom izblendajte dok ne dobijete kremastu juhu željene gustoće.

Namaz od lješnjaka i čokolade

Sastojci:

• 300 g lješnjaka
• 4 žlice kokosovog ulja
• 5 ml tekućeg zasađivača (natrena)
• 1 žlica ekstrakta vanilije
• 1 žlica kakaa u prahu

Postupak:

Zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva pa lješnjake lagano prepržite, 10-ak minuta. Oljuštite ih i ubacite u blender. Počnite ih blendati na najvišoj brzini a kad se počnu pretvarati u kremu dodajte sve ostale sastojke pa blendajte dok ne dobijete jednoličan namaz.

Držite u hladnjaku.

Objavljeno 05.08.2017.