Ako ste ljubitelj zdravog načina života ili to tek imate namjeru postati sigurno ste najmanje jednom sudjelovali u razgovoru o tome koliko broj dnevnih obroka utječe na kompoziciju tijela i općenito na zdravlje.

I ne čudi da je ta tema tako aktualna – ne tako davno bilo je popularno inzistirati na više manjih obroka kroz dan, između ostalog i u svrhu poticanja rada metabolizma da bi se danas suprotno tome propagirali mnogi zdravstveni benefiti produženog posta naglašavajući dodatno moć istog u povećanoj oksidaciji masnoća, povećanju inzulinske osjetljivosti pa i poticanju dugovječnosti. Dodatni problem stvara to da svaki princip ima svoje vjerne zagovornike bez obzira na različitosti koje ih obilježavaju.

Što je od tog dvoje istina, postoji li zbilja jedan dokazano najbolji način optimizacije frekvencije obroka kako bi bili fit i održavali dobro zdravlje? Kako mogu dvije suprotne prakse davati jednako dobre rezultate? Ovo nije jedini primjer međusobno isključivih ideja o tome kako bi trebali organizirati svoje svakodnevne navike u svrhu boljeg zdravlja, a u nastavku teksta pozabavit ćemo se odgovorom zašto je tome tako.

Konfliktne informacije o utjecaju frekvencije obroka

Utjecaj broja obroka u danu, odnosno vremenskog rasporeda istih na tijelo i zdravlje već je desetljećima središte interesa ne samo međuljudskih razgovora već i mnogih znanstvenih studija, a nedosljedna saznanja proistekla iz istih samo su još više potakla potrebu za daljnjim istraživanjima.

Naime, dok su neka otkrića indicirala povezanost između visoke frekvencije obroka i smanjenog rizika od bolesti neke su druge studije pokazale konfliktne rezultate i ukazale na suprotno. Zaista, nije teško izgubiti se u tom moru savjeta u potrazi za najboljim pristupom kad se ono “najbolje” neprestano mijenja i sudara s nekim drugim principima.

Tako je više manjih obroka u danu godinama bilo jedno od glavnih načela pridržavanja zdravog načina života, praksa propagirana od mnogobrojnih stručnjaka, od zdravstvenih djelatnika do nutricionista. Zbog saznanja iz ranijih istraživanja smatralo se da češći obroci pozitivno utječu na metabolizam, pomažu u regulaciji hormona i šećera u krvi, kontroli apetita pa time i doprinose lakšem gubljenju suvišnih kilograma. Preskakanje doručka kao najvažnijeg obroka u danu nije dolazilo u obzir, a jesti navečer smatralo se najblaže rečeno nepotrebnim.

Sve navedeno zadnjih je godina slijedom novijih istraživanja i primjera iz prakse dovedeno u pitanje pa smo se tako odjednom okrenuli dugim pauzama između obroka, očekujući da je upravo to ono što će nam donijeti željene rezultate i pozitivno utjecati na zdravlje.

Od preporučenih 5 obroka dnevno došli smo do 1-2 obroka ohrabreni novim studijama o benefitima istog, odnosno sve većom znanstvenom podrškom tog koncepta, ali i svjedočanstvima brojnih ljudi koji su takvom praksom napokon uspjeli promijeniti svoje životne navike i poboljšati kvalitetu života. Kod mnogih se razumljivo javila sumnja griješe li godinama u svom pristupu, pogotovo ako se muče s viškom kilograma - je li zbilja preporuka više manjih obroka u danu postala stvar prošlosti?

Više manjih ili manje većih obroka – što je bolje i je li uopće važno?

Zadnjih desetljeća puno smo naučili o radu tijela, pogotovo o utjecaju zdravlja probavnog sustava na cjelokupno zdravlje, a nova znanja dolaze sve većom brzinom nadopunjavajući ili čak rušeći stara uvjerenja. Iako je glavna vodilja znanosti postavljanje hipoteza i konstantno traženje novih uvida zbog čega je bitno uvijek biti otvorenog uma, u ovom slučaju možda je najbolji odgovor na pitanje najbolje frekvencije obroka - ovisi.

Odgovor je to kojeg mnogi ne vole čuti ali je s obzirom na kompleksnost naših organizama i općenito na različitosti u stilovima života najčešće jedini ispravan kad se radi o prehrambenim izborima.

To ne znači da je kompletno nebitno koliko ćete puta u danu jesti i u koje vrijeme nego da je činjenica da je sam broj obroka u danu samo jedan od faktora koji se uzimaju u obzir prilikom promjene životnih navika. Kad svoj dnevni energetski unos uskladite s ciljevima koje želite postići broj obroka bit će stvar vašeg dnevnog rasporeda, aktivnosti, zdravstvenog stanja, preferencija i specifičnosti vašeg jedinstvenog organizma.

Ako vam odgovara jesti više manjih obroka u danu radite to zato što se vašem tijelu to sviđa i uklapa se u vaš raspored, ne zato što netko tvrdi da biste tako trebali raditi. Isto vrijedi i za suprotno.

Uz dnevni raspored i preferencije mnogi drugi fiziološki faktori poput gena, vašeg tjelesnog bioritma, kronotipa i svega ostalog po čemu se razlikujete od drugih utjecat će na to koji pristup će za vas biti najbolji. Napredak na polju cirkadijalnog ritma zbilja podržava ideju da doba dana u kojem jedemo igra veliku ulogu u mnogim odrednicama zdravlja, ali to doba dana razlikuje se od pojedinca do pojedinca.

Ipak, s obzirom na to da smo kao ljudska vrsta genetski ipak više isti nego različiti neke generalne smjernice postoje, no detalje ćete morati istražiti sami.

Postanite istraživač svog tijela

Ako jedete točno onoliko koliko vam je potrebno, birate kvalitetne namirnice i trudite se biti aktivni broj dnevnih obroka bit će samo dodatni faktor čiju učinkovitost možete sami testirati – prvenstveno kroz promatranje utjecaja istog na regulaciju apetita. Dok će kod jednih velika pauza između obroka utjecati na bolju regulaciju apetita, kod drugih će ista praksa napraviti suprotan efekt što će samo otežati dugoročno pridržavanje prakse posta te negativno utjecati na hormone, prvenstveno hormon stresa kortizol.

Bitno je gledati širi kontekst, osvijestiti da nije sve za svakoga pa tako i na ovaj pristup, iako hvaljen od strane znanosti, mogu posebno biti osjetljivi dijabetičari, trudnice, djeca te ostale bolesne osobe sa specifičnim režimima prehrane.

Zbog navedenih razloga i nalazite konfliktne zaključke o najboljem pristupu – naši jedinstveni organizmi imaju jedinstvene potrebe koje se ne mogu opravdati u istraživanjima baziranim na prosjecima niti se uspoređivati s osobom koju poznajemo.

Ono što se broji je odgovor vašeg tijela na ono što radite – sve dok jedete pravu hranu u pravim količinama pitanje broja obroka stvar je osobne preferencije, odnosno nalaženja onog ritma obroka koji će vam omogućiti da se osjećate dobro, ostvarujete progres i održavate svoje zdravlje.

Isto tako, budite svjesni činjenice da je tijelo adaptivan sustav i reagira na promjene pa je nekad samo promjena svakodnevne rutine dovoljna da vidite određene rezultate. Tako na primjer ako već dugo jedete više manjih obroka, a ne vidite rezultate koje želite pokušajte promijeniti raspored i okrenuti se manjem broju obroka kroz dan - možda će upravo to biti praksa koja će vam omogućiti da se lakše pridržavate zdravih navika.

Isto vrijedi i za suprotno, nemojte se držati istraživanja ili se oslanjati na tuđa pozitivna iskustva ako vaše tijelo daje znakove da se nakon 16 sati gladovanja osjeća loše.

Pratite svoje dokaze i svoje iskustvo. Zaboravite medijske natpise i glasine - istražite svoje granice i radite ono što funkcionira isključivo za vas, bez obzira na sve ostale koji vas žele uvjeriti u suprotno.

Objavljeno 23.09.2023.