Da razjasnim odmah na početku: pod tamnom čokoladom podrazumijevamo čokolade koje imaju minimalno 60% udjela kakaa. Sve takve čokolade obiluju nutrijentima i antioksidansima, a imaju jako mali udio šećera što ih čini iznimno poželjnima na našem jelovniku.

U nastavku vam donosimo 12 razloga zašto je dobro redovno konzumirati tamnu čokoladu:

1. Tamna čokolada pomaže u prevenciji depresije

Jedna od komponenti koja se nalazi u tamnoj čokoladi je teobromin. Teobromin je strukturno vrlo sličan kofeinu. Teobromin, kad ga se konzumira u većim količinama, može uzrokovati pad krvnog tlaka, ekscitabilnost i dati energiju. Druga kemikalija koja se nalazi u čokoladi je anandamid. Anandamid je strukturno sličan THC-u, ali nije tako učinkovit. Unatoč tome, anandamid i dalje može poboljšati raspoloženje i energiju, bez izazivanja ovisnosti i kardiovaskularnih oštećenja koja dolaze s drugim stimulirajućim tvarima.

Još jedna kemikalija koja podiže raspoloženje u čokoladi je fenetilamin, koji se u našem tijelu metabolizira u serotonin. Serotonin je jedna od najvažnijih kemikalija za reguliranje raspoloženja koju naše tijelo može proizvesti. Ako vam nedostaje serotonina, dodavanje fenetilamina - čak i čokoladom - može pomoći da se vratite na početnu vrijednost serotonina.

2. Tamna čokolada pomaže u prevenciji kardiovaskularnih bolesti

Niz je studija pokazao da redovito uzimanje kakaa može imati pozitivan utjecaj na borbu protiv kardiovaskularnih bolesti. Studija koju su proveli Baba i sur. također je potvrdila utjecaj kakaa na smanjenje rizika od srčanih bolesti.

3. Tamna čokolada može pomoći u borbi protiv dijabetesa

Pokazalo se da čokolada jača endotelnu funkciju i inzulinsku rezistenciju. Endotel je izuzetno važan za održavanje arterijskog zdravlja, a statistika inzulina najčešće se provjerava kako bi se utvrdilo hoće li se razviti bolesti, poput dijabetesa. Kakao i njegovi flavonoidi pomažu u pozitivnoj modulaciji ovih sustava. Očito, ako vam je cilj spriječiti dijabetes, trebate redovno jesti tamnu čokoladu s malo šećera.

4. Tamna čokolada pomaže u regulaciji „dobrog“ i „lošeg“ kolesterola

Aterogeneza (proces stvaranja masnih naslaga u stjenci arterija), uzrokovana oksidacijom lipida niske kvalitete, je degenerativno stanje arterija. Pokazalo se da čokolada sprječava oksidaciju LDL kolesterola, koji je jedan od najvećih čimbenika razvoja aterogeneze.

Kad LDL kolesterol oksidira, LDL sam postaje reaktivan. To znači da može oštetiti organe i arterije te na kraju izazvati razvoj malignih oboljenja. Rješenje za ovaj LDL kolesterol su antioksidansi koje nalazimo u tamnoj čokoladi, a koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala prije nego što oni naprave bilo kakvu štetu.

5. Tamna čokolada može pomoći u snižavanju krvnoga tlaka

Studije po potvrdile da tamna čokolada ima pozitivan utjecaj na snižavanje krvnoga tlaka. Pojačano djelovanje je zabilježeno kod osoba koje boluju od hipertenzije, iz čega se zaključuje da flavonoidi koji su odgovorni za ovo djelovanje imaju jači utjecaj kad je tlak povišen.

6. Tamna čokolada može pomoći u kontroli kašlja

Teobromni, spoj koji nalazimo u kakau antagonizira aktivnost vagusnog živca. Vagus živac je dio vašeg mozga i njegova aktivacija može pokrenuti kašalj. Studije su potvrdile da je tamna čokolada u nekim slučajevima učinkovitija u sprječavanju kašlja uzrokovanog običnom prehladom, od niza lijekova.

7. Tamna čokolada doprinosi zdravoj trudnoći

Nedavna istraživanja pokazala su da čokolada poboljšava rast fetusa. Neke majke mogu biti izložene riziku od preeklampsije, kada je opskrba krvi fetusa prekinuta ili ograničena. To se događa zbog visokog krvnog tlaka, što je prirodno tijekom trudnoće. Studija pokazuje da redovito konzumiranje čokolade može smanjiti rizik od preeklampsije snižavanjem krvnog tlaka.

8. Čokolada može poboljšati moždane funkcije

Tek odnedavna čokolada se proučava i u kontekstu utjecaja na ljudske kognitivne sposobnosti. Studija koju su proveli Crichton i sur. pokazala je da visok unos kvalitetne tamne čokolade doprinosi poboljšanju kognitivnih procesa, vizualno-prostorne svijesti, apstraktnom razmišljanju i radnoj memoriji.

9. Tamna čokolada je bogat izvor antioksidansa

Tamna čokolada sadrži jako veliku količinu različitih antioksidansa. Oni pomažu u borbi protiv štetnog djelovanja slobodnih radikala i oksidativnih oštećenja koji su temelj za razvoj niza bolesti. Čokolada je bogata polifenolima, flavonolima, katehinima te teobrominom koji djeluju kao antioksidansi.

10. Tamna čokolada štiti kožu od štetnog djelovanja sunca

Potvrđeno je da tamna čokolada sprječava štetu izazvanu ultraljubičastim zrakama. Čokolada s 85% kakaa ima dovoljne količine flavonola koji će pomoći u zaštiti kože.

11. Tamna čokolada je iznimno nutritivno bogata

Uz sve antioksidanse koje smo ranije naveli, tamna čokolada je bogata vitaminima i mineralima koji doprinose ljudskom zdravlju. Uz vitamine B2 i B3, u tamnoj čokoladi nalazimo kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink, bakar, mangan te omega-3 masne kiseline i kofein.

12. Tamna čokolada doprinosi jačem imunitetu

Kao bogat izvor antioksidansa i niza vitamina i minerala, tamna čokolada je izvrsno sredstvo za jačanje imuniteta. Osim toga, kakao može imati blagotvoran učinak na određene stanice koje stvaraju antitijela. Antitijela pomažu vašem tijelu u borbi protiv bakterija i bolesti, pa bi redovito konzumiranje čokolade moglo imati zaštitni učinak.

Kakao ima pozitivan učinak na limfoidna tkiva. Limfoidni organi pomažu u koordinaciji imunološkog odgovora kod ljudi. Kakao pomaže limfnim organima da bolje proizvode stanice, što dovodi do bolje obrane od bolesti.

Nakon svega navedenoga, na vama je samo da posegnete za tamnom čokoladom i uživate u svakoj kockici.

Reference:

1. Baba S, Natsume M, Yasuda A, et al. Plasma LDL and HDL cholesterol and oxidized LDL concentrations are altered in normo- and hypercholesterolemic humans after intake of different levels of cocoa powder. J Nutr. 2007;137(6):1436-1441.
2. Crichton GE, Elias MF, Alkerwi A. Chocolate intake is associated with better cognitive function: The Maine-Syracuse Longitudinal Study. Appetite. 2016;100:126-132.

Objavljeno 09.05.2020.