Pogledaj najpopularnije kardio sprave za vježbanje

BJEŽ'MO, IZAŠLO JE SUNCE!!!

Tjednima smo čekali da prestane pljuštati kiša i evo, pružila nam se prilika da konačno izvučemo majice kratkih rukava iz ormara.Proljeće pokazuje svoje pravo lice dok rastuće temperature na sva vrata najavljuju povratak kraljice godišnjih doba – ljeta. Ležernost koja se osjeća u zraku uzima maha pa nas navodi da više razmišljamo o veseloj garderobi i godišnjim odmorima, a manje o „tamnoj strani“ sunca... No ne zadugo. Jutros, po običaju, uključujem radio i u mnoštvu već čuvenih reklama o uho mi se ogrebe jedna potpuno nova, koja uključuje slogane poput: “zaštitite se na vrijeme...“ ili ...“sunce je opasno...“ Doista, danima je strpljivo vrebalo iza kišnih oblaka i sad nam je odlučilo konačno pokazati svoje pravo, nemilosrdno lice! Što čekamo? Trk po kremu sa zaštitnim faktorom108!                    

Posljednjih se desetak godina sve intenzivnije nastoji izloženost suncu prikazati kao nešto vrlo opasno. Ako je suditi prema zalaganju farmaceutske industrije koja se silno trudi svake sezone tržištu ponuditi još bolju kremu za sunčanje, sa još jačim zaštitnim faktorom - čini se da ta opasnost iz godine u godinu vrtoglavo raste! Alarm, alarm!!! Panika, izašlo je sunce!!!

Stop!

Vratimo se malo unatrag... Nije li sunce zapravo ono što nam omogućuje život? Ne samo biljkama i životinjama, nego i nama – povlaštenoj vrsti,  veličanstvenim ljudima?! U čitavoj povijesti ljudskog postojanja (uz iznimku posljednjih nekoliko desetljeća), ljudi su uvijek provodili više vremena na otvorenom nego u zatvorenom prostoru. No danas po cijele dane visimo u uredima i umjetno klimatiziranim prostorima, pod neonskim (ultraljubičastim!) lampama, pred monitorima i sa mobitelima koji zrače...

Možete li naslutiti što se zapravo događa?

Uzmimo u obzir gorespominjanu činjenicu da su se klimatske prilike na Zemlji u zadnjih stotinjak godina definitivno promijenile. Dodajmo k tome još i redukciju u provođenju čovjekove potrebe da prebiva na otvorenom. Začinimo sa vrlo kaloričnom, ali nutritivno slabom prehranom i imamo savršen scenario za ugošćavanje sunčanice, sunčevih opeklina ili nedajBože neke treće zle napasti:
Lenka je mlada administratorica. Provodi dane zatočena u uredu, pa u nabavi ili na kavama u shopping centru, pa pred TV-om stanu ili u lokalnom kafiću. Zatim dobije svojih, mukom zarađenih, 15 dana godišnjeg odmora, pa bježi na more bar jedan tjedan u potpunu slobodu i zasluženo uživanje. Nažalost, time samo šokira svoje tijelo ne nudeći mu nikakvu, izuzev možda nekoliko tretmana u solariju, pripremu za novu situaciju.
•    leškarit će i povremeno zadrijamati na plaži jer je iscrpljena od radnog tjedna i godine, a i količina kisika je veća nego u uredu;  
•    brčkati će se u plićaku i pijuckati neko piće koje uopće ne hidratizira nego dodatno zakiseljuje organizam;
•    večer će provesti u disco clubu uz alkoholno piće i ludi ples;
•    idućeg dana će se spustiti na plažu oko podne jer prije toga se neće ni ustati, obilno se namazati zaštitnom kremom i potpuno dehidriranog organizma zbog jučerašnjeg alkohola i znojenja na plesnom podiju ponoviti točku 1 i 2
•    voila!

POVUCIMO RIJEČ!
Ne smijemo biti bezobrazni i prebaciti krivicu samo na sunce tvrdeći da je opasno. NAŠ STIL ŽIVOTA JE OPASAN! Da tijekom cijele godine radno vrijeme provodimo fizički radeći u polju, na primjer, naše tijelo bi bilo spremno i na veće topline. Da odlazimo na duge šetnje uz more umjesto na kavu u shopping centar, koža bi bila spremnija na suradnju ljeti. Da na posao odlazimo biciklom a ne autom... Nema smisla nabrajati, sve znate.

ŠTO SUNCE IMA ZA REĆI U SVOJU OBRANU?
Umjerena i redovita količina izloženosti suncu (bez spaljivanja) ima zaštitni učinak, povećava razinu vitamina D u tijelu, može poboljšati raspoloženje, ublažiti depresiju i ima još puno pozitivnih efekata. Npr, u našem se tijelu pretvara u hormon koji regulira mnoštvo procesa pa čak može pomoći kod gubitka masti, izgradnje mišića i kontrole šećera u krvi.
Redovitim izlaganjima maloj dozi sunca zapravo poticemo tijelo na lučenje vitamina D i  na taj način SMANJUJEMO mogućnost pojave raka.

Zanimljiv je i ovaj podatak, potpuno uguran pod tepih i kao da je namjerno skriven od naših očiju: UV-B sunčeve zrake koje potiču stvaranje vitamina D nisu dovoljno jake u jutarnjim ili poslijepodnevnim satima. Zapravo, savršen termin za proizvodnju vitamina D je upravo od 10-15 h, u vrijeme koje je danas maltene ureknuto, okuženo i proglašeno najopasnijim. Pritom ne mislim na full time sunčanje, izležavanje i onesvješćivanje u tom terminu, već na nekoliko minuta do pola sata, ovisno o pigmentaciji vaše kože.

KREME ZA SUNČANJE
Je li vam ikada krema za sunčanje slučajno dospjela u usta? Npr; namazali ste tijelo kremom, pa istom tom rukom počeli jesti jabuku? Jeste li na toj, recimo jabuci, osjetili gorak, sintetički i nepoželjan okus vaše, da budem iskrena, stvarno super-mirisne kreme za sunčanje? Koža nema osjetilo okusa, ali upija ono što na nju stavite. Što zapravo stavljamo na svoju kožu?
Pročitate li sastav na pakiranju većine krema sa visokim zaštitnim faktorom, primjetit ćete da su one zapravo kompleksni kemijski spojevi. Nažalost, često sadrže sastojke koji su potencijalno kancerogeni (zagurano ispod onog istog tepiha), toksični i opasni. Izuzeci su kreme bazirane na cink oksidu ili titan dioksidu, prirodnim blokatorima sunca, koje se ne upijaju u kožu. I još jedna pojedinost je prilikom izbora kremice vrlo važna – ne mora biti skupa da bi bila efikasna!
Kao epilog priče o kremama – koliko vas koji se redovito i obilno kremirate ipak svako ljeto dobije svrbljivi osip i peckajuće crvenilo; tzv. alergiju na sunce? Kladim se da se ipak radi o preosjetljivosti kože na agresivan i neprirodan sastav pojedinih krema.

PREVENCIJA
Svakodnevno unošenje hrane bogate antioksidantima kao što su razni čajevi, voće (posebno bobičasto) i povrće, sprječava nastajanje slobodnih radikala. nevidljiv je, ali dobar način da se zaštiti koža. Hranjiva  "unutarnja zaštita od sunca", može vam omogućiti da ostanete na suncu duže, bez oštećenja na koži.
I konačno, savjetujte se sa svojim liječnikom (socijalnim liječnikom opće prakse, koji vam neće nuditi na prodaju proizvode koje njegova tvrtka zastupa) o tipu svoje kože i općenito o stanju svojeg organizma.

Vaš mač i štit ovo ljeto neka budu boca vode i šešir!

Objavljeno 10.05.2012.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!

Ostali postovi

Postoji7komentara na ovu temu

Komentiraj ovu temu

Samo registrirani korisnici mogu ostavljati komentare. Registracija je besplatna.
Registracija

Ostali postovi

Postoji7komentara na ovu temu

Komentiraj ovu temu

Samo registrirani korisnici mogu ostavljati komentare. Registracija je besplatna.
Registracija