low carb

sory ako su ti vec rekli,po meni uzimas previse carbo..covjeku je trebalo bit dovoljno 40 grama dnevno.Ja ih jedem puno manje od tebe..jedem ih uglavnom kroz povrce i mlijecne proizvode..

Možeš, ali i ne moraš, samo nemoj štedit povrće.

Ja sam prestao uzimat multivitamine, tu i tamo koristim cvjetni prah rastopljen u malo jogurta.

:)
lubenica je zanimljiva kultura za cijepljenje, al to je već OT

kao agronom, moram te razočarat :) em je tikva em je povrće :)

kak stoji lchf sa voćem? osim onog kaj si reko malina, kupina, jagoda, gledat voće sa niskim uh? jabuke?

Ovisi od jela do jela i ovisno o sastojcima, no većina toga prolazi. Samo eliminiraj sastojke koji nisu u skladu ili nemoj pretjerivati u njima. Juha može i bez knedli ili rezanaca, sarma, filovana paprika, paprikaši, gulaši mogu bez kruha i krumpira. Grah, grašak, leću, soju zaboravi. Kelj, raštika, špinat, blitva, samo navali.

Možeš, ali nemoj. O kikirikiju smo se već ispisali priča i priča...

Po mom, nije prikladna namirnica, 28% masti je linolna omega 6 koju trebaš izbjegavati, 5% su zasićene masti dužine lanca 20 ugljikovih atoma i duže koje nisu prikladne za ljudsku prehranu već za pravit asfalt, proteini kikirikija nisu neko blago, aglutinin iz kikirikija je štetan za zdravlje i ometa probavu. Ako već planiraš jesti kikiriki, onda ga ispeci u ljusci da uništiš biološku funkciju proteina, bez soli naravno.

No, s druge strane, imaš milijune ljudi kojima je maslac od kikirikija temelj unosa 'zdravih' masti i 'zdravih' proteina. Pa svakom na volju.

Bolje se drži masti i proteina životinjskog podrijetla. Kokos je jedina iznimka pošto je njegov profil masti sušta suprotnost svim drugim biljnim mastima.

1. Mliječni proizvodi - samo fermentirani, što duža fermentacija to bolja, mliječni proteini i mliječne masti su poželjni, laktoza je nepoželjna. U praksi, maslac, ghee, zreli kajmak, punomasni sirevi, grčki jogurt

2. Kava i mlijeko ovisno o količini mlijeka. 10ml mlijeka je zanemarivo 0,5g laktoze, 100ml mlijeka je 5g laktoze, a ako zareda 3-4 takve kave dnevno, nazbraja se.

3. Med - ne, ili vrlo rijetko. Koliko god pozitivnih karakteristika ima, nutritivno je samo šećer.

4. U teoriji može i povrtni smoothie, no ne bih preporučio. Tekuća hrana je daleko manje zasitna od krute hrane, imaš zube i možeš žvakati, premlad si da imaš problema s gušteračom i proizvodnjom probavnih enzima da ne možeš probaviti krutu hranu. Kad budeš stari deda od 105 godina, onda nek ti baba miksa smoothije i pij ih na slamku, do onda žvači hranu. Cijela namirnica ima veću nutritivnu vrijednost, a svrha povrća su vlakna i mikronutrijenti.

5. Ovu panna cottu sam samo stavio da ne bude jelovnik monoton, samo prati slične makro vrijednosti. Kokosovo mlijeko i kokosovo ulje imaju prednost što 60% kalorija dolazi od triglicerida srednjeg lanca, pa je ketoza praktički zagarantirana i izbjeći ćeš eventualne probleme s low-carb flu. Možeš jesti isto što i za doručak, ili slično.

6. Fermentirano povrće je još bolje od svježeg. Kiseli kupus, kisele paprike, pečene paprike, turšija, sve je to u modi zimi. Na kraju krajeva, sarma s 200g riže, 1500g mesa i 2000g kiselog kupusa je čisto LCHF jelo.

7. Jetra, ne bih rekao da dolazi do nekog većeg opterećenja, LCHF u pravilu vodi odmašćivanju jetre i prva mast koju gubiš je visceralna mast. Zamašćivanje/odmašćivanje jetre je primarno proporcionalno unosu ugljikohidrata.

8. Kolesterol, nisam mjerio, nit me pretjerano zanima. Prema onom što mi je dostupno, dolazi do određenog rasta sveukupnog kolesterola, no prvenstveno zbog rasta HDL-a, a istovremeno do pada LDL-a, što ne znači da je ovaj rast kolesterola nužno i loš.

Što se zdravstenih briga tiče, samo nemoj miješati ugljikohidrate i palmitinsku kiselinu, najzastupljeniju zasićenu mast jer se to dvoje ne podnosi. Ili do 10% dnevnih kalorija iz šećera i škroba ili do 10% dnevnih kalorija iz zasićenih masti, nikako i jedno i drugo.