Kofein

Kofein je vjerojatno najpoznatija droga odnosno "doping" koji upotrebljava gotovo cijelo covjecanstvo. Djeluje kao stimulans središnjeg živcanog sustava i kao da vecina ljudi koji ga svakodnevno obilato koriste, ne mogu zamisliti bilo kakav ucinkoviti rad bez njega. Šalica kave je postala neizbježni ritual ujutro prije odlaska na posao. To se zatim nastavlja i na radnom mjestu, gdje se kuha ili narucuje "runda za rundom" kave. I u druženju između ljudi, kava (najcešce uz cigaretu) podiže dobro raspoloženje. Ljudi su zaboravili da dobro raspoloženje i optimizam treba postizati svojim vlastitim nacinom razmišljanja, a ne prepuštati da to za njih obavi kemija.

No bez obzira na to, kofein može biti vrlo koristan ukoliko smo sposobni nadzirati njegovu uporabu. Međutim, ljudi najcešce konzumiraju previše kofeina. Nerijetko se pije cetiri, pet, a ponekad i više šalica kave dnevno. Tu polako prestaje dobrobit, a javlja se šteta od kofeina. Kada sam se kao osamncstogodišnjak zaposlio u jednoj njemackoj firmi, primijetio sam da tamo vecina ljudi svakodnevno popije nekoliko piva, popuši kutiju ili dvije cigareta te uvijek sa sobom nosi veliku termos bocu punu jake kave. cesto su mi za vrijeme pauze znali govoriti kako ja nisam nikakav muškarac jer ne cinim poput njih. Moj je odgovor, na koji bi zašutjeli, bio: "Ocigledno ste vi slabici kada vam je potrebno brdo droge da bi preživjeli svaki radni dan! Meni to ne treba." Svi oni koji su svakodnevno pili mnogo kave, bili su povremeno jako nervozni i razdražljivi, a cesto bi se žalili i na slab želudac.

Nekoliko godina kasnije i ja sam otkrio blagodati koje pruža uživanje kofeina. No, isto tako shvatio sam da ne treba piti više od cetiri šalice kave u cijelom tjednu, i to samo onda kada nam je prijeko potreban "udar" energije. Npr. kada nam predstoji ozbiljan fizicki ili intelektualni napor, a nismo najboljeg raspoloženja ili smo umorni. Vrlo je važno znati da kofein ne daje i ne povecava energiju. On samo u kratkom vremenu sabija te iscrpljuje zalihe koje imamo na raspolaganju. Kada prestane njegovo djelovanje, dug dolazi na naplatu. Najcešce je to u vidu jutarnjeg mamurluka i neraspoloženja. Tada posežemo za novom šalicom i prica se vrti u krug. Takvim nacinom stalno živimo u energetskom dugu, a živci se polako i sigurno iscrpljuju.

No da vidimo kakvo znacenje kofein ima u sportu. Prije nekoliko godina poznati fiziolog s podrucja vježbanja - David Costill, objavio je studiju o kofeinu i njegovom utjecaju na trkace na duge pruge. Rezultati te studije izazvali su pravu revoluciju uporabe kofeina kod mnogih sportaša koji su o tome kasnije iskazali uglavnom pozitivne impresije. Premda su trkaci masovno otkrili kofein tek nedavno, biciklistima je on poznat dugo godina.

Mnogi su u toj kampanji propagirali kofein kao cudotvorno sredstvo za poboljšanje sposobnosti, međutim moramo biti svjesni da on nije za svakoga dobar. Na žalost, sa njegovom redovitom uporabom, smanjuje se i njegovo djelovanje. Navikavanje nastupa relativno brzo te su sve vece i vece doze potrebne da se postigne isti ucinak. To može, kao što sam vec napomenuo, dovesti do toga da nam je šalica kave izuzetno neophodna da bismo uopce mogli normalno funkcionirati. Da bi izbjegli ovakvu naviku sportaši bi trebali koristiti kofein samo prije utrka ili zahtjevnijih treninga. Mnogi cestovni biciklisti stoga ogranicavaju njegovu uporabu na jednu bocu Coca-Cole razrijeđenu s vodom, koju polako piju za vrijeme utrke ili njezinog drugog dijela. Isto tako, pola sata prije kracih utrka dovoljna je jedna šalica kave.

Na razlicite ljude kofein može djelovati vrlo razlicito. Kod nekih osoba izaziva samo neugodnu nervozu, visoki krvni tlak i želucanu kiselinu, a kod drugih koji kavu ne piju redovito, djelovanje se proteže cijeli dan sve do kasno u noc, uzrokujuci mamurluk sljedeceg jutra. Ako primijetite da šalica lave više nije izbor nego apsolutna potreba u postizanju budnosti i energije, budite sigurni da dobrobit prevladavaju negativni ucinci. Mnogim je sportaši¬ma, koji su inace naviknuti na disciplinu, na žalost, vrlo teško nadzirati uporabu kofeina. Tu mora do izražaja doci snaga volje.

S kofeinom u sportskoj primjeni moramo biti oprezni i zbog cinjenice da on djeluje kao jaki diuretik. To u sebi nosi veliki zdravstveni rizik kao i mogucnost velikog pada fizickih sposobnosti. Mnogi sportaši i bez kofeina nemaju izgrađenu naviku pijenja dovoljne kolicine tekucine. Iz tog se razloga savjetuje izbjegavanje kofeina po jako toplom vremenu, te pojacan unos tekucine za vrijeme njegove uporabe u bilo kojem obliku. Dehidraciju treba izbjeci pod svaku cijenu.

Kofein je po svome sastavu alkaloid iz skupine metilksantina. Toj skupini pripadaju i teofilin te teobromin koji se u manjoj ili vecoj kolicini nalaze u raznim cajevima i kakau. Tocan mehanizam djelovanja kofeina nije u potpunosti poznat, ali se pretpostavlja da nakon unosa u tijelo povecava kolicinu neurotransmitera koji su na raspolaganju središnjem živcanom sustavu za njegovo funkcioniranje. Isto tako, kofein izuzetno snažno utjece na metabolizam slobodnih masnih kiselina, povecavajuci njihovo otpuštanje u krv. To predstavlja vrlo pozitivan proces za vrijeme vježbanja jer na taj nacin više izgaraju masti dokglikogen, glukoza i aminokiseline ostaju pošteđeni. Isto tako, razina šecera u krvi ostaje duže vremensko razdoblje povišena pa mišici i mozak postižu bolju radnu sposobnost. Iz tog je razloga kava vrlo popularna medu studentima koji mnogo uce. Povišena razina šecera u krvi uzrokuje bolju funkciju mozga, a samim time i lakše ucenje.

Pojacano oslobađanje masnih kiselina, naravno pomaže i kod mršavljenja. Uz supresivno djelovanje na apetit, kofein predstavlja dosta dobro sredstvo za mršavljenje. Osobito u kombinaciji s efedrinom i aspirinom. No kod takve uporabe treba biti osobito pažljiv jer nakon prestanka uzimanja kofeina dolazi do pojacanog apetita i napadaja gladi.
Uporaba kofeina može kod rezigniranih, odnosno sportaša koji padaju u tzv. startnu apatiju, djelovati izuzetno motivirajuce. Međutim, i ovdje treba biti vrlo pažljiv jer i prevelika uzbudenost prije trke može djelovati negativno, narušavajuci tehniku i takticke zamisli sportaša.

Kao što znamo, postoji mnogo razlicitih nacina i namjernica s kojima možemo unijeti kofein u organizam. Od kave, caja, razlicitih kola napitaka, cokolade pa sve do posebnog anticelulitnog gela. Ipak, sportaši dosta cesto pribjegavaju uporabi tableta sa sintetickim kofeinom. To ima svojih prednosti jer se tako može s tocnošcu određivati doziranje. Osim toga, mnogi tvrde da takav kofein mnogo jace i brže "udara". Tablete se mogu nabaviti uglavnom u jacini od š00 ili 200 mg.

Kao uostalom i vecinu drugih preparata, sportaši bi trebali kofein koristiti ciklicki i pažljivo isplanirano. Iskusni treneri vec odavno znaju da barem nekoliko tjedana prije važnog natjecanja moraju sportašima zabraniti bilo kakav unos kofeina kako bi se "ocistili" te dobili prave efekte od dopuštene doze. Nakon takve apsolutne apstinencije, sportaši ce izuzetno pozitivno reagirati vec i na malu dozu kofeina, koja ce im na natjecanju osigurati pravu stimulaciju u vidu jakog "udara", kako to cesto vole reci u svom žargonu.

Mnoga istraživanja u posljednjem desetljecu i znanstveno su dokazala koliko i u kojoj mjeri kofein poboljšava sportski rezultat. Dobro trenirani plivaci nakon uzimanja oko 350 mg kofeina, u prosjeku prelaze stazu od š500 metara za 23 sekunde brže.

Trkaci na tredmilu istu udaljenost pretrce za 4 sekunde brže. Vožnja bicikla pri maksimalnoj potrošnji kisika (š00% od V02maks) do otkaza je produžena za 20 sekundi nakon uzimanja 250 mg, i nakon uzimanja 350-400 mg, biciklisti su pri istom jtenzitetu u prosjeku izdržali 48.6 sekundi dulje.

Da kofein ne pomaže samo u sportovima crobne izdržljivosti, dokazale su studije s plivacima na š00 m i sprinterima. Uzimanje 250 mg kofeina poboljšalo je rezultat na testu 2xš00 m slobodnim stilom i to 2% pri prvoj dionici te 4% pri drugom plivanju. Ista kolicina kofeina sprinterima je omogucila poboljšanje rezultata u seriji sprintova š2x60 metara za 7%. Znacajan napredak uocen je i pri izvođenju vježbi snage poput cucnja, bench pressa, nabacaja, trzaja itd.

Ove brojke sportašima zasigurno pokazuju koliko kofein može biti odlicno sredstvo za poboljšanje fizickih sposobnosti. Jedino moraju paziti da njegova konzumacija za vrijeme natjecanja bude u dozvoljenim granicama kako ne bi došlo do pozitivnog rezultata na dopinškoj kontroli.

Što se tice dopinške kontrole, određena kolicina kofeina je dopuštena. Ne smije se prije natjecanja prekoraciti doza koju donosi otprilike 3-5 šalica kave ili preciznije 6-7 mg/kilogram tjelesne težine. U posljednje vrijeme mnogi se zalažu za potpunu zabranu kofeina. Takav zahtjev je neozbiljan, cak i apsurdan jer bi onda sportaš morao živjeti od zraka. Danas bezbrojne namirnice sadržavaju kofein i gotovo ga je nemoguce izbjeci.

Premda je opsežno i dugotrajno istraživanje na š30.000 Amerikanaca dokazalo da uživanje kofeina izravno ne utjece na povecanu smrtnost, pretjeri¬vanje i zlouporaba ipak može izazvati brojne neugodne nuspojave poput glavobolje, vrtoglavice, nervoze, pretjeranog uzbuđenja, nesanice, dehidracije, gastro-intestinalnih smetnji, tremor muskulature, isprekidani tijek misli i govora, tahikardije, srcane aritmije. Smrtonosna doza iznosi između 5-š0 grama ili najmanje 75 mg/kg tjelesne težine. Osjetljive osobe, kao i one koje pate od visokog krvnog i ocnog tlaka (glaukoma), peptickih ulkusa i mnogih drugih zdravstvenih problema svakako bi trebale ne samo izbjegavati, nego i u potpunosti obustaviti konzumiranje kofeina.

Iako to mnogi korisnici ne žele priznati, kofein doista izaziva ovisnost. Znanstvenici su utvrdili daje za to potrebno duže vremensko razdoblje konzumirati barem cetiri šalice kave dnevno. Ukoliko nakon 24 sata poslije zadnjeg unosa kofeina osjetite glavobolju, zamor te bolove u mišicima, možete s velikom sigurnošcu utvrditi da ste ovisnik jer su to znaci apstinencijske krize.

Upravo pred sam odlazak knjige u tisak, procitao sam rezultate najnovijih studija koji bi morali itekako zabrinuti kavopije ili "kronicne korisnike" kofeina. Ono što sam i sam dugo sumnjao, potvrdio je poznati strucnjak Wim Saris nizom istraživanja o djelovanju kofeina na biokemijske procese u tijelu.

Naime, bili smo spomenuli da kofein izaziva povišen šecer u krvi, no do sada nismo sa sigurnošcu znali da se to događa na izrazito negativan i štetan nacin. Ukoliko zajedno konzumiramo obrok bogat ugljikohidratima (dorucak) i kofein (jutarnja kavica), događa se doslovno prava katastrofa. Uslijed ugljikohidrata naglo se povecava razina šecera, i kao odgovor na to, inzulina u krvi. Međutim, umjesto da taj inzulin smanji šecer na uobicajenu razinu, oni oboje nastavljaju satima cirkulirati u krvnom optoku u svojim abnormalnim vrijednostima. Nakon što tijelo "shvati" da se ugljikohidrati ne "upijaju" u stanice željenom brzinom, gušteraca pocinje luciti još vece kolicine inzulina. Kofein nekim nepoznatim mehanizmom znatno smanjuje osjetljivost na inzulin (do 30%) i stanice ga stoga jednostavno teže "prepoznaju". Nastaje pravi nered u metabolizmu ugljikohidrata i dobivamo stanje koje je vrlo slicno kao onom u dijabeticara tipa 2.

Takvo stanje doduše traje samo nekoliko sati dok djeluje kofein i ne ostavlja neke znacajnije posljedice. No u svakodnevnom životu stalnim unosom kofeina tijekom dana, odnosno pijenjem kave šalicu za šalicom te svakim novim obrokom, produžavamo takvo negativno stanje unedogled. Tako vecinu vremena provodimo kao da smo bolesni od dijabetesa tipa 2, a da toga uopce nismo svjesni. Jedino što znamo je da se konstantno loše osjecamo, da smo kronicno umorni i da se debljamo "bez razloga". Što je najgore od svega, kad nas lijecnik pošalje na krvne pretrage, mi odlazimo na tašte i rezultati su naravno "u redu", a naši organi s vremenom trpe u manjoj ili vecoj mjeri slicne posljedice i oštecenja kao i oni kod pravih dijabeticara.

Što možemo uciniti da izbjegnemo takvu katastrofu? Znam da je to utopija, ali najprije bismo trebali prestati piti kavu te u svakom slucaju prestati koristiti kofein u tabletama te kola pica (u vecim kolicinama) koji su još mnogo štetniji od nje. Kava u sebi ipak sadrži tzv. specificne kvinide koji donekle, no nedovoljno, sprecavaju negativno djelovanje kofeina. Zbog tih spojeva dekofeinizirana kava zapravo povecava osjetljivost na inzulin te se može preporuciti osobama koje imaju s tim problema.

Onaj tko se ne želi odreci kofeina, može i dalje uživati u njemu bez štetnih posljedica, ali samo pod jednim uvjetom. Kada želite piti kavu, najbolje je da to ucinite ujutro uz dorucak koji sadržava uglavnom proteine i kvalitetne nezasicene masti te vrlo malo ugljikohidrata, najbolje onih kompleksnih. Sljedecih pet do šest sati dok su djelovanja kofeina najsnažnija, poželjno je suzdržavanje od unosa ugljikohidrata.

Sportaši moraju imati na umu da kronicno pijenje kave (uporaba kofeina) može smanjiti glikogenske pricuve u mišicima cak do 50%.

Moram na to upozoriti i Charlieja, ako kojim slucajem do sada nije vidio rezultate tih najnovijih istraživanja. Inace je odlicno obaviješten o takvim stvarima, no, ne vjerujem da ce prestati sa svojim "porokom". Naime, on je jedan od onih mega kofeinskih manijaka. Njega je gotovo nemoguce vidjeti bez dijetalne kole u rukama, a kavu pije doslovno na litre u dva ujutro, a zatim bez problema ide spavati.

Izvor: "Dorucak šampiona"