<?xml version="1.0" encoding="windows-1250" ?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" href="RSS_xslt_style.asp" version="1.0" ?>
<rss version="2.0" xmlns:WebWizForums="http://syndication.webwiz.co.uk/rss_namespace/">
 <channel>
  <title>fitness.com.hr forum : Razvoj Bodybuildinga</title>
  <link>http://www.fitness.com.hr/forum/</link>
  <description>This is an XML content feed of; fitness.com.hr forum : Vje&#382;banje : Razvoj Bodybuildinga</description>
  <copyright>Copyright (c) 2006-2012 Web Wiz Forums - All Rights Reserved.</copyright>
  <pubDate>Fri, 17 Apr 2026 19:14:14 +0000</pubDate>
  <lastBuildDate>Sun, 27 Jan 2008 12:23:46 +0000</lastBuildDate>
  <docs>http://blogs.law.harvard.edu/tech/rss</docs>
  <generator>Web Wiz Forums 10.14</generator>
  <ttl>360</ttl>
  <WebWizForums:feedURL>www.fitness.com.hr/forum/RSS_post_feed.asp?TID=733</WebWizForums:feedURL>
  <image>
   <title>fitness.com.hr forum</title>
   <url>http://www.fitness.com.hr/forum/forum_images/fitnesscomhr-logo.png</url>
   <link>http://www.fitness.com.hr/forum/</link>
  </image>
  <item>
   <title>Razvoj Bodybuildinga :   hvala ti na podrsci prolistaj...</title>
   <link>http://www.fitness.com.hr/forum/razvoj-bodybuildinga_topic733_post8183.html#8183</link>
   <description>
    <![CDATA[<strong>Author:</strong> <a href="http://www.fitness.com.hr/forum/member_profile.asp?PF=584">Nepobedivi</a><br /><strong>Subject:</strong> 733<br /><strong>Posted:</strong> 27&nbsp;Sijecanj&nbsp;2008 at 12:23<br /><br />hvala ti na podrsci prolistaj malo,dosta toga novog sam ubacio ima svasta od hrane do vezbanja svega,i pod drugim temama ima dosta novog.....sve najbolje!<img src="http://www.fitness.com.hr/forum/smileys/smiley2.gif" border="0">&nbsp;&nbsp;&nbsp;<span style="font-size:10px"><br /><br />Edited by Nepobedivi</span>]]>
   </description>
   <pubDate>Sun, 27 Jan 2008 12:23:46 +0000</pubDate>
   <guid isPermaLink="true">http://www.fitness.com.hr/forum/razvoj-bodybuildinga_topic733_post8183.html#8183</guid>
  </item> 
  <item>
   <title>Razvoj Bodybuildinga : Sve ovo sto si postirao sam isprintala...</title>
   <link>http://www.fitness.com.hr/forum/razvoj-bodybuildinga_topic733_post8182.html#8182</link>
   <description>
    <![CDATA[<strong>Author:</strong> <a href="http://www.fitness.com.hr/forum/member_profile.asp?PF=579">pasha</a><br /><strong>Subject:</strong> 733<br /><strong>Posted:</strong> 27&nbsp;Sijecanj&nbsp;2008 at 12:12<br /><br /><P>&nbsp;Sve ovo sto si postirao sam isprintala , idem sad u miru da odmoram od vjezbanja i da ovo lezeci iscitam. </P><P>Toliko toga naucih od tebe za kratko vrijeme.</P><P>&nbsp;</P><P><IMG src="http://www.fitness.com.hr/forum/smileys/smiley1.gif" border="0"></P>]]>
   </description>
   <pubDate>Sun, 27 Jan 2008 12:12:57 +0000</pubDate>
   <guid isPermaLink="true">http://www.fitness.com.hr/forum/razvoj-bodybuildinga_topic733_post8182.html#8182</guid>
  </item> 
  <item>
   <title>Razvoj Bodybuildinga : KICMENI STUB          Kicmeni...</title>
   <link>http://www.fitness.com.hr/forum/razvoj-bodybuildinga_topic733_post8177.html#8177</link>
   <description>
    <![CDATA[<strong>Author:</strong> <a href="http://www.fitness.com.hr/forum/member_profile.asp?PF=584">Nepobedivi</a><br /><strong>Subject:</strong> 733<br /><strong>Posted:</strong> 27&nbsp;Sijecanj&nbsp;2008 at 11:28<br /><br />KICMENI STUB  &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  Kicmeni stub se sastoji od 33 vertebre (kicmenih prsljenova):<br>7 cervikalnih (vratnih)<br>2 torakalnih (svaki spaja po  par rebara)<br>5 lumbalnih (donji deo ledja - krsta)<br>5 sakralnih (kod odraslih su srasli u jednu kost koja se naziva sacrum i ne sadrzi diskove)<br>4 kokcigealnih (spojeni u jedinstvenu kost coccyx &#82; rep/trtica)<br><br><img src="http://www.fotorola.com/uploads/f915929f4c.gif" alt="" border="0" border="0"><br><br><b>Degeneracija lumbalnog diska, habanje i prolaps</b><br>Lumbalnideo kicme ima 5 delova (vertebre) cija su tela spojena jedno uz drugogradeci blok koji se naslanja na sakrum (repna kost). Disk ima ulogujastucica ili amortizera pritiska izmedju dva prsljenska tela. Diskpodseca na luk sa spoljasnjih slojem (<i>annulus</i>) koji kada se pokida, postaje jako bolan. U sredini ovog prstena (<i>annulus</i>) se nalazi jezgro&nbsp; (<i>nucleus</i>),koje podseca na meso morskog raka. Disk se vremenom isusuje, nastupadegeneracija (sto predstavlja trosenje I habanje koje se javlja sastarenjem, opterecenjem a pospesuje se povredom).<br><br>Degeneracijadiska se nabolje vidi magnetnom rezonancom (MRI) ali obicno nepredstavlja problem dok nema veceg opterecenja kicme. Medjutim, ponekaddegeneracija diska moze uzrokovati bol koji nastaje usled istrosenostiprstena (anulus), mehanickog uzroka ili toksicnih materija("produkata") koje se oslobadjaju pri pucanju diska. Degeneracija diskase moze javiti sa ili bez smanjenja visine diska. Ruptura (prekid)prstea (anulusa) sa izlaskom jezgra se oznacava kao "prekinut disk","hernijacija diska", "prolaps diska" ili "skliznuti disk". Sveziprolaps je u pocetku dobro hidratisan ali vremenom se disk stanjujeusled dehidratacije te nastaju problemi. Vecina prolapsa se mozesimptomatski leciti bez hirurskih intervencija. Sa starenjem, naskicmeni stub formira kostane izrasline (poznate kao osteofiti). Ovostanje se naziva osteoartritis, osteoartroza ili spondiloza i najcescije oblik artritisa u svetu. Najbitnije od svega je da ovi izrastaji nestvaraju probleme. Medjutim, vremenom oni mogu rasti i savijati se, tepritiskati nerve sto dovodi do pojave bola (sciatica).<br>Nukleus mozeiscureti kroz anulus i pritiskati nerve, sto naravno, dovodi do bola,mravinjanja i/ili obamrlosti nogu, a stanje se naziva sciatica (unarodu poznato kao isijas ?!?!). Promene na disku mogu uzrokovatidirektan bol ali i prenesen bol,sto znaci da se bol poreklom izlumbalne kicme prenosi na drugo mesto- u karlicu, kuk i/ili bedra.Sciatica je vrsta prenesenog bola nastala usled pritiska na bolan nerv.Pokidan disk (ili iritacija spoja) moze izazvati spazam misica donjegdela ledja. Misici pokusavaju da zastite zglob (spoj) od pokreta aliponekad bol nastao usled spazma moze biti biti gori od &#8220;skrivenog&#822;problema.<br><b><br>Tretman</b><br>Najbolji tretman je prevencija &#82; napr. vodjenje racuna o pokretima kicme. Kicma je najjaca kada suprsljenovii vertikalni, a najslabija kada je nagnuta ili uvrnuta.Stoga, kicma se najbolje koristi (i stedi) ukoliko se tovar nosi uuspravnom polozaju, pa je najbolje toliko saviti kolena da kicma ostanevertikalna kada se podize nesto sa poda. Slicno tome, ne treba se niuvrtati (okretati) kad se dize teret. Pravilni cucnjevi su najboljavezba za vasu kicmu.<br><br>Postoje razliciti vidovi tertmana, pocevsiod kompletnog mirovanja i manipulacije prsljenova, termoterapije,hidroterapije do plivanja u zagrejanom bazenu. Poseban vid tretmanapredstavlja hirurska intervencija.&nbsp; Napisala:dr Jelena<br>]]>
   </description>
   <pubDate>Sun, 27 Jan 2008 11:28:42 +0000</pubDate>
   <guid isPermaLink="true">http://www.fitness.com.hr/forum/razvoj-bodybuildinga_topic733_post8177.html#8177</guid>
  </item> 
  <item>
   <title>Razvoj Bodybuildinga :  ZGLOBOVI: Zglob je skup elemenata...</title>
   <link>http://www.fitness.com.hr/forum/razvoj-bodybuildinga_topic733_post8176.html#8176</link>
   <description>
    <![CDATA[<strong>Author:</strong> <a href="http://www.fitness.com.hr/forum/member_profile.asp?PF=584">Nepobedivi</a><br /><strong>Subject:</strong> 733<br /><strong>Posted:</strong> 27&nbsp;Sijecanj&nbsp;2008 at 11:25<br /><br />&nbsp;ZGLOBOVI:<br>Zglob je skup elemenata pomocu kojih se medjusobno spajaju kosti. Postoje nepokretni i pokretni zglobovi. <br><br>Nepokretni zglobovi su kosti cvrsto srasle ili povezane hrskavicnim ili vezivnim tkivom, kao sto su, na primer, kosti lobanje. <br>Pokretnizglobovi sastoje se od glavnih i sporednih delova zglobne povrsinekostiju, zglobna supljina i zglobna caura. Zglobne povrsine kostiju se,obicno, dopunjuju svojim oblikom i dobro nalezu jedna na drugu. <br>Kostisu na tom delu prekrivene hrskavicom cija debljina odgovara pritiskukoji ona podnosi. Zglobna supljina je prostor koji se nalazi izmedjukostiju zgloba i ispunjena je sluzavom tecnoscu. Zglobna caura obuhvatazglobne krajeve kostiju, stiti zglob i sadrzi zglobnu tecnost. Sporednielementi zgloba su zglobne veze i zglobne ploce. Zglobne veze ililigamenti su fibrozne trake koje pojacavaju zglobnu cauru i nedozvoljavaju preterane pokrete koji bi mogli dovesti do uganuca iliiscasenja. Vezivne ploce se nalaze samo u nekim zglobovima) npr.,izmedju kicmenih prsljenova. One ublazavaju udare na zglobne povrsine. <br>Svipokretni zglobovi izlozeni su udarima tj. uticaju spoljasnje sile usledcega moze doci do uganuca, iscasenja i preloma. Otvorene povredezglobova su veoma opasne, jer mogu dovesti do infekcije u cauri i doukocenosti zgloba<br><br>Tipican predstavnik nepokretnog zgloba je tzv.sav. Dve susedne pljosnate kosti se svojim zupcastim ivicama uvlacejedna u drugu, okostavaju i iskljucuju svaki pokret (savovi na lobanji).<br><br>Nepokretanili veoma malo pokretan zglob je onaj u kome se dve kosti dodirujuravnim povrsinama i cvrsto su vezane hrskavicom koja se nalazi izmedunjih (preponska simfiza). <br>Pokretne zglobove delimo ili prema brojuosovina, oko kojih se pokret izvodi, u jedno-, dvo- ili tro-osovinskezglobove ili prema obliku zglobnih povrsina. Kuglasti ili loptastizglob je troosovinski zglob kaji omogucuje pokret u svim pravcima.Poluloptasta zglobna povrsina jednog kraja kosti - zglobna glavica -uvlaci se u odgovarajuce udubljenje na susednoj kosti - zglobnu casicu.Zglob ramena i kuka su loptasti zglobovi i najpokretljiviji su.<br><br><img src="http://www.fotorola.com/uploads/8d298a08b7.gif" alt="" border="0" border="0">&nbsp; <br><br>Jajastii sedlasti zglobovi su dvoosovinski. Oblici njihovih zglobnih povrsinasu odredjeni samim nazivom. Jahac se u sedlu moze naginjati napred inazad, na jednu ili drugu stranu, a ne moze se okretati oko uzduzneosovine (primer - zglob izmedju trapezaste kosti i prve kosti dorucja -palac na nozi).<br><br><img src="http://www.fotorola.com/uploads/eb004b5f6d.gif" alt="" border="0" border="0"><br><br>Pokretioko jedne osovine izvode se u cilindricnim zglobovima. Jedna zglobnapovrsina ima oblik valjka, a drugi kraj nosi odgovarajuci usek. Navaljku obicno postoji jedno dodatno ispupcenje ili udubljenje. Time seosigurava preciznost pokreta oko date osovine i iskljucuje seiskliznuce kosti u stranu. Ako je osovina zgloba postavljena okomito naduzinu kosti onda takav zglob nazivamo zglob sarke (primer: zgloblakta, prstiju). Kada osovina lezi paralelno uz kost govorimo utockastom zglobu (gornji zglob zbice i lakatnice).<br><br>&nbsp;<img src="http://www.fotorola.com/uploads/2e375d25c7.gif" alt="" border="0" border="0">&nbsp; <br><br><br><i>Zglobne povrsine</i>su pokrivene glatkom hrskavicom, a citav zglob potpuno je uvijenopnastom vrecicom - zglobnom caurom. Pored zglobne caure postoje izglobne veze - ligamenti - koji ucvrscuju zglob i u zajednici sazglobnom caurom sprecavaju prekomerno pokretanje - iscasenje.Unutrasnji zid zglobne caure - sinovialna opna - luci sluzavu tecnostkoja podmazuje zglob. Unutar zglobne caure nema vazduha usled cega unjoj vlada negativni pritisak, koji sprecava razdvajanje zglobnihpovrsina. <br>U jednoosovinskim zglobovima vrsi se pokret pregibanja iopruzanja. To je pokret koji najcesce srecemo posebno u ekstremitetima.Mnogo redji je pokret uvrtanja i izvrtanja. Zglobovi sa dve osovine,pored pokreta pregibanja o opruzanja, mogu jos vrsiti pokret privodjenjaili primicanja i pokret odvodjenja ili odmicanja. Jedna vrsta pokretaslicna privodjenju i odvodjenju predstavlja pokret suprotsavljanja ipokret suprotan njemu. Kombinacijom prethodnih pokreta dobijamo pokretkruzenja. Kod troosovinskog zgloba, pored mogucnosti prethodnihpokreta, vrsi se i pokret oko uzduzne osovine i taj pokret nazivamoobrtanje.<br><br><b>Zglob lakta</b> je slozen zglob. Jedna zglobnacaura obavija tri zgloba: zglob ramenice i lakatnice, ramenice i zbicei medusobno zglob zbice i lakatnice. U zglobu lakta vrse se pokretipregibanja i opruzanja i okretanja zbice oko lakatnice. Lakatninastavak zaustavlja pokret opruzanja ruke u laktu. Ovde trebanapomenuti da podlakat opisujemo uvek u polozaju kada je ruka slobodnospustena pored tela, dlan okrenut unapred, a palac u stranu. U takvompolozaju kosti podlakta stoje paralelno. Zbog mogucnosti okretanjazbice oko lakatnice obe kosti se mogu naci u ukrstenom polozaju.Primer: polozimo desnu ruku do lakta na sto tako da je dlan okrenutnagore. bica i lakatnica su paralelne. Okrecemo samo saku do polozajada dlan bude okrenut ka stolu; palac opisuje putanju od 80°. Kostipodlakta su ukrstene; time je izvrsen pokret uvrtanja. Ucinimo lisuprotno, dobijamo pokret izvrtanja zbice, odnosno podlakta. Lakatnicaje snazna u predelu zgloba lakta i nosi glavni teret zglobljavanja.Njena debljina nadole opada, dok debljina zbice raste, kako bi zbica uzglobu sake mogla izgraditi osnovnu nosecu zglobnu povrsinu. Umedjusobnom zglobljavanju zbice i lakatnice zglobna udubljenja gradi onakost kaja ima vecu masu, gore lakatnica, dole zbica. <br><br><b>Zglob sake</b>pripada tipu jajastih zglobova. Izmedju prvog i drugog reda kostijudorucja takodje je moguc pokret pregibanja i opruzanja. aka ukombinaciji oba zgloba dobija mogucnst kruzenja. Amplituda pregibanja iopruzanja sake iznosi oko 20°. Kosti dorucja nepokretno se vezuju sakostima rucja, osim prve kosti dorucja, tj. palceve kosti koja senalazi u pokretnom sedlastom zglobu i donekle malog prsta, gde je mogucogranicen pokret pregibanja i opruzanja. Zglobovi izmedu dorucjakostiju i prvih clanaka prstiju su kuglasti zglobovi. Ostali zgloboviizmedu clanaka prstiju su cilindricni zglobovi koji dozvoljavajuiskljucivo pregibanje i opruzanje. <br><br><b>Skocni zglob</b>odgovara zglobu sake, ali je gradjen drugacije. aka se nastavlja uistom pravcu na kosti podlakta, a u skocnom zglobu stopalo jepostavljeno okomito u odnosu na kosti potkolenice. U tom zglobu vrse sepokreti pregibanja i opruzanja, odnosno podizanja i spustanja stopala.Skocna kost u ovom zglobu prihvaca svu tezinu tijela na sebe i tek ondaje rasporedjuje na ostale kosti nozja. Donji skocni zglob je zglobizmedju donje Strane skocne kosti i gornje strane petne kosti. U ovomzglobu vrsi se pokret uvrtanja i izvrtanja sto-pala. Kod uvrtanja tabanje okrenut upolje, a kod izvrtanja unutra. Ostali zglobovi nozja idonozja posjeduju minimalnu pokretljivost i za nas su nevazni.<br><br><b>Zglob kolena</b>se odlikuje specificnom i karakteristicnom gradjom zglobnih tela ismestajem veza. On je najslozeniji zglob u ljudskom telu. Ne postojiskladnost zglobnih tela, kondili butne kosti su karakteristicnozavijeni od napred u vecem polukrugu, a pozadi u manjem polukrugu.Njihovu skladnost dopunjuju meniskusi (mensci articulares), lateralni imedijalni. Lateralni je meniskus pokretljiviji od medijalnog. Oniosiguravaju da pri kretanju konkavno zglobno telo prati konveksno.Zglobna caura koljena je obilna, njenu prednju stranu ojacavazajednicka tetiva m. quadricepsa femoris u koju je ulozena sezmoidalnakost iver (patela). Zglob kolena dodatno ucvrscuju i ligamenti:lig.collaterale mediale et laterale, lig.cruciatum anterius etposterius, lig.patelc. S obzirom na mehaniku kolenog zgloba on sesastoji od ugaonog i obrtnog zgloba (trochogynglymus).<br>Oko poprecneosovine koja prolazi kroz oba epikondila butne kosti moguca je fleksijai ekstenzija. Fleksija- aktivno moguca je do 35°, a pasivno i do 60°.Raspon izmedju 35° i 60° naziva se &#7;mrtvi misicni prostor&#87;.Ekstenzija- aktivno do 0°, a pasivno moguca je hiper ekstenzija do 5°.Fleksija je obicno pracena unutrasnjom rotacijom potkolenice do 5°(pronacija). Ekstenzija je pracena spoljnom rotacijom potkolenice(supinacija do 5°).<br><br><img src="http://www.fotorola.com/uploads/b90a7efed4.gif" alt="" border="0" border="0"> Napisala:dr.Jelena <br><span style="font-size:10px"><br /><br />Edited by Nepobedivi</span>]]>
   </description>
   <pubDate>Sun, 27 Jan 2008 11:25:02 +0000</pubDate>
   <guid isPermaLink="true">http://www.fitness.com.hr/forum/razvoj-bodybuildinga_topic733_post8176.html#8176</guid>
  </item> 
  <item>
   <title>Razvoj Bodybuildinga : MISIC:Misici su delovi tela sposobni...</title>
   <link>http://www.fitness.com.hr/forum/razvoj-bodybuildinga_topic733_post8175.html#8175</link>
   <description>
    <![CDATA[<strong>Author:</strong> <a href="http://www.fitness.com.hr/forum/member_profile.asp?PF=584">Nepobedivi</a><br /><strong>Subject:</strong> 733<br /><strong>Posted:</strong> 27&nbsp;Sijecanj&nbsp;2008 at 11:23<br /><br />MISIC:Misici su delovi tela sposobni da se kontrahuju, skrate i grce i timedovedu do pokreta u zglobovima. Misici su i elasticni te mogu nakonskracivanja da se vrate u ranije stanje. <br><br>Svaki misic imamesnati i tetivni deo, mesnati deo, koji se obicno naziva trbuh misica,crvene boje. To je deo koji je elastican i moze da se skracuje izadebljava. Tetiva je belicasta, zilava i otporna. Nalazi se na krajumisica i cini zavrsni deo kojim se misic prihvata za kost. <br><br>Misicje sastavljen od poprecno-prugastih misicnih vlakana, vezivnog tkiva,krvnih sudova i zivaca. U najvecem broju slucajeva misic se sa obekrajnje strane zavrsava tetivama. Postoje i perasti i dvoperastimisici, koji imaju tetivu samo na jednom krajnjem delu. <br><br>Svakimisic ima pocetni i zavrsni pripoj. Pocetni pripoj je obicnonepokretan, a zavrsni pokretan. Misici se pripajaju za pokosnicu(periost) kostiju tetivnim vlaknima. Misici imaju beo, vise ili manjeproziran omotac koji se zove fascija.<br><br>Misici su aktivnipokretaci naseg tela. U ljudskom ih telu ima vise od 500, a zajedno skostima oni pokrecu ljudsko telo. Radom misica upravlja centracninervni sistem. Svi telesni misici cine oko 40% mase ljudskog tela, amisicna masa muskaraca u proseku je oko 5% veca od one u zena.<br><br>Misice izgradjuje misicno tkivo koje moze biti:<br>Poprecnoprugastomisicno vlakno je tvorevina nastala nepotpunom deobom misicnih celija,pa imaju poprecne pruge i vise jezgara. Od njega su gradjeni misicivezani uz kosti. Rade pod uticajem nase volje.<br>Srcano misicno tkivoje poprecnoprugasto uzduzno povezano. Ujednaceni srcani ritamkontrolise autonomni nervni sistem i hormoni, stoga jedino oni moguuticati na njegov izmenjeni rad.<br>Glatko misicno tkivo kontrolisanoje autonomnim nervnim sistemom ili hormonima. Gradjeno je od vretenastihcelija s jednom jezgrom. Bez glatkih misica hrana ne bi mogla prolazititelom, a mokracna besika funkcionisala bi sasvim drugacije.<br><br>Misicnavlakna spajaju se u snopice, koje poput odece obavija ovojnica odvezivnog tkiva. U svako misicno vlakno ulazi ogranak nervnog vlaknakako bi ga podstakao na rad. Snopicima hranu i kiseonik donose sitnezilice (kapilari), usput odnoseci ugljen dioksid i stetne materije.Manji misic cini nekoliko snopica, a veci misici mogu imati i stotinesnopica. Svaki je misic obavijen ovojnicom od vezivnog tkiva na koju senadovezuju cvrsta i savitljiva tetivna vlakna. Tetive vezu misice uzkosti.&nbsp; Napisala:dr Jelena<br>]]>
   </description>
   <pubDate>Sun, 27 Jan 2008 11:23:38 +0000</pubDate>
   <guid isPermaLink="true">http://www.fitness.com.hr/forum/razvoj-bodybuildinga_topic733_post8175.html#8175</guid>
  </item> 
  <item>
   <title>Razvoj Bodybuildinga :   UVOD Schwarzenegger i Dobbins...</title>
   <link>http://www.fitness.com.hr/forum/razvoj-bodybuildinga_topic733_post8172.html#8172</link>
   <description>
    <![CDATA[<strong>Author:</strong> <a href="http://www.fitness.com.hr/forum/member_profile.asp?PF=584">Nepobedivi</a><br /><strong>Subject:</strong> 733<br /><strong>Posted:</strong> 27&nbsp;Sijecanj&nbsp;2008 at 10:56<br /><br />&nbsp;UVOD <br><br><br>Schwarzenegger i Dobbins (998) smatraju da jebodybuilding&nbsp; sastav vezbi kojim mozemo na najefikasniji i najefektnijinacin ojacati i razviti misice tela. <br>Mozemo reci da se pod bodybuildingom smatra koriscenje progresivnog treninga sa opterecenjem saciljem razvoja misica tela. Vezbe se mogu izvoditi dvorucnim ijednorucnim tegovima, te na trenazerima, pravilnim treningom i sapravilnom ishranom dovodi do promjena u telesnom izgled..<br>Procesrazvoja misica tela kroz poseban nacin ishrane i specifican nacintelesnog vezbanja poput dizanja tegova sa ciljem takmicenja (<a href="http://www.dicti&#1;nary/" target="_blank" target="_blank">www.dictionary</a>. com).<br>Body building predstavlja spoj sporta i umetnosti, te zbog toga on predstavlja nacin zivota (Mada i Vrcic, 994).<br>Ciljbody buildinga kao sporta je maksimalno razviti estetsku komponentucelog tela, te se takodje celi sastav takmicenja u bodybuildingu bazirana tome. <br>U takmicenju je najvise zastupljen kvalitet morfoloskihkarakteristika (odnos misicne mase i potkoznog masnog tkiva), a takodjesu vazni i termini poput misicne hipertrofije i misicne definicije.Takodjer bi mogli reci da je cilj body buildinga razvijanje estetskesnage pa se u tu svrhu najcesce koriste razlicite vjezbe sa utezima ilitrenazerima i sa odredjenim metodickim oblicima treninga.<br>U samomtakmicenju najvecu vaznost imaju sudije jer se pobjednik odredjujeiskljucivo na subjektivnoj procjeni sudija pomocu izvodjenja obaveznih islobodnih poza koji takmicari izvode te na osnovu kriterijuma kojimoraju zadovoljiti.<br>Takmicenja u body buildingu su podeljena namuska i zenska takmicenja te juniorska takmicenja. Podeljeni su potezinskim kategorijama dok na nekim takmicenjima ima cak i podela povisini.<br>Takmicari u body buildingu trebaju zadovoljiti 5 vitalnih kriterijuma <br>)odgovarajuci opseg misica tj. misicnu masu<br>2)ta masa mora biti oblikovana<br>3)tijelo mora biti liseno suvisnog potkoznog masnog tkiva (mora biti definirano)<br>4)vaskularnost (zilavost)<br>5)proporcionalnost<br><br>Velikbroj ljudi provodi body building treninge u slobodno vreme,&nbsp; dok sesamo manji deo pojavljuje na takmicenjima, pa prema tome mozemo reci daje body building vrlo rasprostranjen kao sport.<br>Body building nijeolimpijski sport ali je prihvacen od Medjunarodne amaterske sportskeunije i ukljucen na sportske dogadjaje poput Azijskih i Pan &#82; americkihigara.<br>Kod nas takodje postoje sinonimi za body building: telesnooblikovanje, dok se u USA cesto koristi termin pumping iron sto bimogli prevesti kao bildovanje.<br>Postoji razlika izmedju body buildingai weightliftinga (olimpijsko tj. klasicno dizanje tega) u kojem je ciljpodici sto vecu tezinu tega tehnikom trzaja ili nabacaja tj. izbacaja ipowerliftinga u kojem je cilj podici sto vecu tezinu u vezbama potisaksa ravne klupe (bench press), mrtvo dizanje (dead lift) i&nbsp; cucanj (backsquat). Takodje postoji takmicenje nazvano Strongest man u kojemtakmicari na razlicite nacine dizu razne terete i izvode odredjenezadatke, a ti se cesto nazivaju snagatori.<br>&nbsp;Unutar body buildingtakmicenja u fitnessu gdje je takodjer najbitnija morfoloska komponentaali se kriteriji sto se tice misicne mase i misicne definicije teproporcija tijela razlikuju od onih u bodybuildingu tj. zahtjeva semanja misicne masa i veca definicija.<br>Body building se cesto kaotehnologija treninga koristi u fizickoj pripremi sportasa, pogotovokada je cilj povecanje misicne mase ili smanjivanje potkoznog masnogtkiva tj. poboljsanje misicne definicije.<br><br>&nbsp;PREGLED RAZVOJA BODY BUILDINGA<br><br><br>..&nbsp;&nbsp;&nbsp;Body building prije 9.veka<br><br>Vecu davnim vremenima postoje zapisio treningu sa teretima i o izgradnjitijela pa tako u Egiptu na zidu jedne pecine mozemo naci crteze kojidatiraju iz vremena oko 2000. g. pr. kr. a prikazuju ljude koji dizutegove u obliku kruske.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; <br>30. g. pr. kr. rimski doktor Claudius Galen je boravecimedju gladijatorima upoznao njihov nacin vezbanja i opisao ga u knjizi"De sanitate tuenda" ili u prijevodu "cuvanje zdravlja"&nbsp; i bila jenamenjena uzrastu od 4 do 25 godina.<br>U . veku u Indiji postojezapisi o treningu sa tegovimai bucicama od kamena koji su se nazivali"Nali" te su takodje postojali prostori za trening slicni danasnjimfitness centrima.<br>U 8. veku u Nemackoj se stvara novi gimnastickipokret koji koristi neke sprave koja su preteca danasnjeg vratila irazboja koje se kao sprave koriste u body buildingu.<br>862. godine u ceskoj se javlja sokolski pokret, a osnivac Miroslav Tyrs medju razlicitim rekvizitima koristi i tegovi i bucice<br><br>&nbsp;Body building u 9. veku<br><br>890.godine odrzano je prvo sluzbeno prvenstvo u dizanju tegova zatim89.godine u Londonu bilo odrzano prvo svetsko prvenstvo u dizanju tegova.<br>896. godine na prvim modernim olimpijskim igrama uz druge sportove takodje je bilo i prvenstvo u dizanju tegova<br>U9. stoljecu u Evropi se dizanje tegovakoristilo kao oblik zabave nakojima su profesionalni snagatori na razlicite nacine pokazivali svojusnagu i dizali razlicite terete. <br>Njima nije&nbsp; izgled bitan nego samo kolicina podignutog tereta pa su vecinom bili debeli i neproporcionalnog izgleda.<br>UAmerici je u to vrijeme pocelo dolaziti do sedentarnog nacina zivotazbog selidbe velikog broja ljudi u gradove, brzog napretka tehnologijepoput izuma automobila, pojave preradjene hrane i slicno sto je dovelodo zdravstvenih problema.<br>Strucnjaci su se borili sa nezdravimnacinom zivota te su hteli kod ljudi pokrenuti svest o zdravom zivotu iidealnom telesnom izgledu koji bi slican idealiziranoj antickoj statuisportiste<br>Taj uzor su pronasli u osobi Eugena Sandowa. <br><br>EugenSandow (867 &#82; 925) rodjen kao Friderich Muller stekao je ugled uEvropi kao profesionalni snagator izazivajuci druge snagatore ipobedjivajuci ih u njihovim tackama.<br>Vezbao je pod okriljem Oscara Atille koji je bio njegov mentor i usmerio ga u svet dizanja tegova<br>Dosaoje u Ameriku sa promoterom Florenzom Ziegfeldom koji ga je predstavljaokao najjaceg covjeka na svetu. Ipak ono sto ga je odvajalo od drugihsnagatora je bila njegova estetska komponenta. <br>Pozirao je na nacinda bi se nalazio u staklenom kucistu i na sebi imao samo smokvin lista,a&nbsp; muskarci i zene su se divili njegovoj simetriji i miscnojrazvijenosti sto je bilo za to vreme nesto potpuno novo irevolucionarno&nbsp; <br>Takodje je razvio vrlo progresivan sastav vezbanjau kojem vrlo vaznu ulogu imalo oblikovanje tela. Na osnovu svogiskustva izdao je nekoliko knjiga medju kojima 930. godine u Londonuknjigu "Bodybuilding" pa se od tada telesno oblikovanje uanglosaksonskim zemljama naziva bodybuilding.<br>Zbog njegove popularnosti pocelo je da se prodaju tegovi, bucice, casopisi i knjige.<br>Pokrenuo je jedan od prvih body building casopisa "Physical Culture" kasnije nazvan Sandow's Magazine of Physical Culture.<br>Sandow je pokrenuo takmicenje na kojem su se uporedjivale telesne mere takmicara te je pobedniku poklanjao vlastitu statuu.<br>KraljGeorge ga je nazvao "Profesorom znanstvene fizicke kulture NjegovogVisocanstva" te je bio njegov licni trener sto mu je omogucilo da josvise utice na razvoj body buildinga.<br>925. godine je poginuo u saobracajnoj nesreci sletjevsi autom sa puta.<br>Nakonnjegove smrti body building se i dalje razvijao, a njemu u castpobjednik Mr. Olympie dobiva njegovu zlatnu statuu, on je zbogsvojihzasluga nazvan "Ocem modernog bodybuildinga".<br>U isto vrijeme GeorgeHackenshmidt je dobio nadimak "Ruski lav" za svoj uspjeh kad je osvojioprvenstvo Rusije u dizanju tega898. godine kao i svetsko prvenstvo urvanju.<br>Nakon emigriranja u Veliku Britaniju postao je dobargovornik i plodni autor koji je izdao nekoliko filozofskih knjiga poput"Ishodista zivota" te je vrsio debate s razlicitim intelektualcimapoput George Bernard Shaw &#82; a te je izazvao Alberta Einsteina narazmenu ideja. <br>Bili su tu jos i druge osobe bitne za razvoj bodybuildinga: Louis Attilla, Arthur Saxon, Hermann Goerner, OscarHigenfeldt, W. A. Pullum, Earle Liederman, Gus Fristensky,&nbsp; Alan C.Mead. <br><br>Body building u 20. veku<br><br>Bernarr Macfadden je uto vreme izdao casopis "Fizicka kultura" i 903. godine pokrenuotakmicenje "Najbolje gradjeni muskarac na svijetu" koje se odvijalo naMadison Square Gardenu u New Yorku. Na prvom takmicenju je bila novcananagrada od 000 dolara sto je u to vreme bilo pravo malo bogatstvo. Bioje poznat po tome sto je hodao bos svako jutro na posao i izdavao svojeslike golih grudiu svom casopisu. Takodje je dosao u Englesku da bipromovisao svoju spravu za jacanje grudikoja se sastojala od metalneili gumene trake koja je imala na krajevima drzace, to je bioprethodnik danasnjih "ekspandera".<br>Na njegovom takmicenju 92.godine pobedio je Angelo Siciliano koji je kasnije promijenio svoje imeu Charles Atlas i promovisao svoj sastav treninga koji je nazvaodinamicka napetost. Njegov strip u kojem mrsavom tipu jaki tip uzmedevojku, nakon cega on pocne trenirati po sastavu Charles Atlas te senakon toga vraca kao pobednik i reklamni slogan "Hej mrsavi, vide ti serebra" proglaseno je jednim od najuspesnijih reklama u povestioglasavanja.<br><br>Dvadesetih i tridesetih godina ljudi su sve visepostajali svesni da su izgled i zdravlje povezani, te da je bodybuilding najefikasnija metoda za postizanje dobrog izgleda. <br>Josuvek je bilo protivnika bodybuildinga koji nisu odobravali takavtrening dizanja utega u kojemu je cilj iskljucivo dobar izgled, a nepodignuta velika te su stavljali klasicno dizanje tegovaispredbodybuildinga.<br>U to vreme je bio popularan dizac tega Louis Cry kojije bio tezak oko 30 kilograma, nizak, debeo i sa sirokim strukom.Medjutim kada su se poceli pojavljivati dobro gradjeni sportis poputSigmund Kleina poceli su imati veci uticaj na ljude sto se ticepodrucja treninga sa tegovimai pravilne ishrane.<br>Smatralo se losimda neko trenira u teretani iskljucivo zbog postizanja boljeg izgleda teje vecina ljudi smatralo da se treba baviti i takmicenjedrugimsportovima.<br>John Grimek koji je bio olimpijski dizac tega i koji sesluzi zbog svoje dobre gradje tiela kao uzor mnogim body builderima teje u to vreme naglasavao da je njegova dobra tjelesna gradja posledicatreninga sa tegovima a ne bavljenja nekim drugim sportovima pa jeljudima postalo jasno da takvo tijelo mogu izgraditi samo na takavnacin. 940. i 94. godine osvojio je&nbsp; takmicenje Mr. America.<br>Takmicenje Mr. America je sponzorisala AAU (American Athletic Union) sve dok nije prestala sa radom 939. godine.<br><br>&nbsp; &nbsp; &nbsp;<br>cetrdesetihi pedesetih godina doslo je do povecanje popularnosti body buildinga paje cak i Santa Monica Beach nazvana Muscle Beach jer je bilo puno ljudikoji su vezbali u teretani na plazi, kada se ta plaza zatvorila 950.godine prebacena je na Venice Beach u Californiji u kojoj se nalaziprvi Gold's Gym kojeg je otvorio jedan od najboljih body buildera togvremena Joe Gold.<br>Do populanosti je dovela i pojava Stevea Reevsakoji je nakon pobede na Mr. America i Mr. Universe postao medjunarodnazvezda glavnim ulogama u filmovima Hercules, Gusar Morgan i Bagdadskilopov.<br>Tada su se pojavili i drugi poznati body builderi: BillPearl, Chuck Sipes, Jack Delinger, George Eiferman, Reg Park i drugipoput Jack La Lanna koji je kasnije postao fitness TV strucnjak.<br>Nakon2. svjetskog rata body building je znacajno napredovao u USA &#82; u, aglavni promotor je bio Bob Hoffman dok su to u Kanadi bili braca Joe iBen Weider. Oni su osnovali svoje federacije i organizirali svojasvjetska prvenstva sto je dovelo do neslaganja i do potrebe da seosnuje jedinstvena medjunarodna federacija za body building.<br>Prvamedjunarodna organizacija za body building nastala je 949. godine poduticajem Boba Hoffmana i Oscara Statea i nazvana je Medjunarodnafederacija za dizanje tega i kulturizam. <br>Za osnivanje danasnjenajjace body building organizacije IFBB-a smatra se 946. godina iosnivaci Joe i Ben Weider koji je ujedno i predsednik.<br>ezdesetihgodina pocelo je zlatno doba body buildinga te su se pojavili mnogipoznati bodybuilderi: Larry Scott, Frank Zane, Dave Draper, SergioOliva, Franco Columbo, Arnold Schwarzenegger i drugi. Bilo je sve visetakmicenja, knjiga i casopisa, a bodybuilderi su svojim nacinomtreninga i ishrane sve vise uticali na obicnu populaciju da pocnutrenirati i prihvate takav nacin zivota.<br><br>Sedamdesetih godinanastavlja se trend razvoja body buildinga koji predvode ArnoldSchwarzenegger, Lou Ferrigno, Frank Zane, Serge Nubret i dr.<br>ArnoldSchwarzenegger je u razdoblju 970 &#82; 975 godine osvojio sestuzastopnih Mr. Olympia i postaje body builder sa najvise osvojenih Mr.Olympia kao i jedan od najpoznatijih bodybuildera svih vremena. Nakontoga se povukao iz bodybuildinga na period od cetiri godine.<br>Takodjerna razvoj body buildinga utjecu filmovi poput Tarzana, Spidermana iSupermana u kojima se pojavljuju bodybuilderi u ulogama super &#82; ljudi.Pojavio se i dokumentarni film o body buildingu Pumping Iron koji je zamnoge pokazivao vrhunac bodybuildinga iako tadasnji body builderi nisubili ni priblizno eksponirani u javnosti kao danasnji.<br>Zbogneslaganja koje se i dalje nastavilo 968. godine dolazi do izdvajanjabody buildinga iz Medjunarodne federacije za dizanje tega i kulturizam.<br>970.godine Medjunarodna federacija za body building (IFBB) odrzava svoj prvikongres u Beogradu i na njemu se izdize u medjunarodnu sportskuorganizaciju, a 97. godine postaje clan Medjunarodne sportskefederacije, te time dobiva status amaterskog sporta.<br>Uspeva okupiti vise od sto zemalja clanica te time postaje sesta najveca sportska organizacija u svijetu.<br>UzIFBB postoje jos i druge organizacije poput National Amateur BodyBuilders' Association (NABBA) koja je osnovana 950. godine u Londonu iNational Physique Committee (NPC).<br><br>Osamdesete su zlatne godinebody buildinga u kojima je body building dobio obrise kakve ima danas.Na body building takmicenjima se pocinje vise cijeniti masa, tetakmicari postaju sve tezi. Arnold Schwarzenegger se vraca na scenu iosvaja svoju sestu titulu Mr. Olympie da bi nakon njega dosao Lee Haneyi srusio njegov rekord osvojivsi titulu Mr. Olympie osam puta.<br>Tu subila jos neka nova imena poput Chris Dickersona, Mike Mentzera, TomPlatz, Samir Bannout i dr. Arnold Schwarzenegger je popularizovaobodybuilding putem filmova Conan, Terminator u kojima je imao glavneuloge, kao i Lou Ferrigno filmovima Hulk i Hercules.<br><br>Udevedesetim godinama se pojavljuje Dorian Yates koji je jos daljepomakao granice body buildinga gledajuci odnos mase i definicije. Tu subili i drugi bodybuilderi poput Flex Wheelera, Shawn Raya, KevinLevrona i drugih. <br>Najveci pecat je ostavio Lee Haney sa osvojenih8 Mr. Olimpija kao i Dorian Yates koji dosao posle njega i osvojio 6uzastopnih Mr. Olympia.<br>Pojavila su se nove spoznaje i teorije, nove sprave i naprave za vezbanje sto je dovelo do jedne velike razine bodybuildinga.<br>Farmakolgija je takodje u velikom zamahu, te su razliciti preparati i dodaci prehrani dostupni svakom bodybuilderu.<br><br>Body buildingu 2. veku<br><br>U2. veku postoji velik broj body buildera koji se takmice, javnost jeupoznata sa body buildingom, postoji velik broj takmicenja u pojedinimdrzavama, velik broj filmova i knjiga je dostupno ljudima kao i velikbroj fitness centara u kojima se moze vezbati.<br>Na podrucjutehnologije treninga tesko da postoji nesto novo za otkriti, stotakodjer vredi i za nove sprave i za farmakologiju (legalnu i ilegalnu)koja je sve bitnija.<br>Medjutim pojam body buildinga se malo udaljio odcilja koji je bio na pocecima, teznje da se izgleda poput antickihsportasa, te danas vecina natjecatelja drugacije od bodybuildera napocetku stoljeca ili onih iz osamdesetih godina (na 70 centimetaravisine imaju po 40 kilograma). <br>Trenutno su najpopularniji bodybuilderi Ronnie Coleman koji je neporazena sa osvojenih 8 Mr. Olympiate jos uvek ne odustaje zeleci oboriti rekord Lee Haneya, zatim JayCutler, Gunter Schlierkamp i drugi.<br><br><br><br><br>prevod i obrada:<br>Terzic Bojan&nbsp;<span style="font-size:10px"><br /><br />Edited by Nepobedivi</span>]]>
   </description>
   <pubDate>Sun, 27 Jan 2008 10:56:30 +0000</pubDate>
   <guid isPermaLink="true">http://www.fitness.com.hr/forum/razvoj-bodybuildinga_topic733_post8172.html#8172</guid>
  </item> 
 </channel>
</rss>