Nedavno su objavljene dvije opsezne studije talijanskihznanstvenika, iz centra za istrazivanje raka &#š87;Cesare Maltoni&#š7š; uBologni, o ociglednoj povezanosti konzumacije aspartama i pojave rakakod eksperimentalnih zivotinja (EHP, on-line š7. šš. 2005; Eur. J. Oncol.2005, š0, 00). Rezultati tih studija uznemirili su mjerodavneinstitucije ciji su predstavnici najavili preispitivanje tih najnovijihrezultata i poduzimanje potrebnih mjera. Talijanski znanstvenicipokazali su da ucestalost pojave limfoma i leukemije te rakamokracovoda i perifernih zivaca (schwannove stanice) ovisi o kolicinikonzumiranog aspartama. Posebno zabrinjava sto su maligne promjeneuocene na tkivima i pri konzumaciji onih kolicina aspartama kojeodgovaraju dnevnim preporucenim dozama za ljude. Rezultati te studijeposebno su uvjerljivi stoga sto je u eksperimentalnom postupku koristenvrlo velik broj zivotinja. Osim toga, za razliku od prethodnih studija,u tom istrazivanju stakori nisu zrtvovani u odredjenoj fazi zivota vecje pusteno da uginu prirodnom smrcu kako bi se nekropsijom jasnijeuocile sve maligne promjene na tkivima i organima.

Talijanski znanstvenici upozoravaju da patoloske slike uzrokovanekonzumacijom aspartama nalikuju ostecenjima tkiva koja uzrokujekarcinogeni formaldehid. Naime, poznato je da raspadom aspartama uorganizmu nastaje metanol koji oksidacijom prelazi upravo uformaldehid. Stoga je pretvorba aspartama u karcinogeni formaldehidmoguci mehanizam kojim se moze objasniti toksicnost aspartama.

Rezultati najnovije studije talijanskih znanstvenika u suprotnostisu s dosadasnjim pozitivnim stajalistem mjerodavnih institucija osigurnosti aspartama. S druge strane, ti novi rezultati potvrdjujuutemeljenost mnogobrojnih prituzaba potrosaca na smetnje koje imizaziva konzumacija aspartama, ali potvrdjuju i mnoge druge znanstvenerezultate koji upozoravaju na genotoksicnost aspartama i ostale mogucestetne ucinke konzumacije aspartama (vidi npr. Drug & Chem. Toxic. 2004, 27, 257; Cell Biol. Toxicol.2002, š8, 43). U svakom slucaju, kontroverze oko sigurnosti aspartamaponovo su postale aktualne. Stoga su nedavno FDA i Europska agencija zasigurnost hrane (EFSA) zatrazile originalne podatke talijanskihznanstvenika kako bi se nanovo preispitala ispravnost dosadasnjegsluzbenog stava o neskodljivosti aspartama. Zanimljivo je da EFSA nenamjerava uvesti privremeni moratorij na konzumaciju aspartama uEuropi, vec smatra da potrosaci i dalje mogu koristiti aspartam kaozasladjivac. To je u suprotnosti s prihvacenim nacelom opreznosti teagencije, prema kojem su preliminarne znanstvene indikacije o stetnomdjelovanju nekog proizvoda dovoljne za uklanjanje tog proizvoda strzista ili, barem, za jasno sluzbeno upozorenje potrosacima onesigurnim i kontradiktornim znanstvenim podacima. Medjutim, takvaprincipijelna ocitovanja i eventualne promjene vazecih pravilnikamjerodavnih institucija najcesce su onemogucena kompromisima sindustrijom. Stoga ce potrosaci i dalje konzumirati aspartam, i to spovjerenjem u njegovu sigurnost koje se temelji na starijim sluzbenimstajalistima i na starijim znanstvenim studijama.

Ista prica ocekuje se i za niz drugih, najcesce nepotrebnihprehrambenih proizvoda. Naime, ta studija o potencijalnojkarcinogenosti aspartama tek je dio opseznih dugorocnih istrazivanjakoje talijanski institut u Bologni vec 20-ak godina provodi srazlicitim proizvodima prehrambene industrije: na toj su listi suCoca-Cola, Pepsi-Cola, voda u PVC bocama, hrana ozracena gama-zrakama,aditiv sukraloza (E955)...

Aspartam-slatkiotrov?

Aspartam je sintetska tvar za zasladjivanje hrane i pica. Ta kemikalija,oko 200 puta sladja od secera, prehrambeni je aditiv (E95š), a poznatija je podkomercijalnim imenima poput &#š87;Natreen&#š7š; ili &#š87;NutraSweet&#š7š;. Nalazi se u vise od6000 razlicitih proizvoda, ukljucujuci dijetalnu hranu, gazirane sokove,zvakace gume, zubne paste, lijekove... U Europi i SAD godisnje se trosi vise do š0 tisuca tonaaspartama, a procjenjuje se da ga vise od 200 milijuna ljudi redovito koristi uprehrambene svrhe 

Americka Agencija za hranu ilijekove (FDA) odobrila je upotrebu aspartama š98š. godine, dok je slicnaodluka u Europi donesena š3 godina kasnije. Na temelju objavljenih studija iz70-ih i 80-ih godina proslog stoljeca (danas vec zastarjelih?) mjerodavneinstitucije odredile su preporucene dnevne doze (ADI) za aspartam koje se mogukonzumirati bez ikakvih opasnosti zao zdravlje. One iznose oko 2.8 grama dnevnoza odrasle, odnosno oko 0.8 grama za djecu. Zanimljivo je da dijete moze lakoprekoraciti ADI dozu dnevnom konzumacijom š.5 litre soka zasladjenog aspartamom(u sokovima je dozvoljena kolicina aspartama i do 600 miligrama na litru!).

Usput toga ima i u wheyproteinima, nekim pogotovo ovim jeftinijima.

EDIT: Ispravljen necitljiv tekst