Koliko ste puta čuli onu poznatu fitness izreku "Ono si, što jedeš!". Poput neke prijetnje dobroj formi i fitness liniji s internetskih stranica izbija "You are, what you eat!" No, ako ćete samo na trenutak zastati i zapitati se što ta dogma zapravo znači, shvatit ćete i što stoji iza nje: dugogodišnja stigma koja se stavljala na masnoće!

Dakle, pokušajmo preispitati ovu dogmu koristeći prosječnu osobu kao primjer:

- Pretpostavimo da je prosječan unos 2.500.
- Godišnje je to preko 900.000 kcal
- Pretpostavimo da godišnje nakupimo pola kilograma masti (prosječni nivo debljanja na godišnjoj razini).
- Pola kilograma masti je ekvivalent za 3.500 kcal energije.
- Na kraju godine ste skupili 3.500 kalorija energije iz 900.000 kalorija koliko ste probavili.
- Dakle, potrošili ste više od 99,6% kalorija koje ste unijeli, a pohranili ste manje od 0,4%.
- Na dnevnoj razini to bi bilo manje od 10 kcal koje ste pohranili u masne nakupine.

A što se stvarno događa? Čovjek većinom potroši sve što u danu unese. Postoje 4 načina na koji trošimo unesene kalorije / energiju: probava, svakodnevne aktivnosti (odlazak na posao, nošenje vrećica iz trgovine itd.), vježbanje (bilo koja fizička aktivnost) i bazalni metabolizam (energija koju trošimo u fazi mirovanja).

Upravo je posljednji jako važan: ovaj kanal je najveći potrošač energije na dnevnom nivou. Pojednostavljeno, bazalni metabolizam troši energiju dok spavamo, jedemo, gledamo televizor, sjedimo za računalom...

Dakle, poanta je da je ljudski organizam fino uštiman mehanizam koji "bira" što će pohraniti. Naime, nije toliko bitna količina kcal koje unesemo nego odabir namirnica iz kojih ta energija dolazi. Naime, različite namirnice imaju različit hormonalni utjecaj na naš organizam. Naime, hormon koji ima najviše utjecaja na pohranjivanje masnih stanica jest - inzulin.

Utjecaj koju hrana ima na razinu inzulina u organizmu je puno važniji od broja kalorija koji smo unijeli. Stoga, pri odabiru namirnica važno je obratiti pozornost na glikemijski indeks namirnice, odnosno mjeru kako namirnice koje sadrže ugljikohidrate utječu na razinu šećera u krvi. Glikemijski indeks se iskazuje 1-100. Namirnice s visokim GI su one koje se brzo probavljaju i apsorbiraju, a rezultat je značajan rast razine šećera u krvi, pa direktno i inzulina.

Kako je rečeno na početku teksta, kritizirana izjava postoji zbog dugogodišnje stigme koja se stavljala na masnoće. Postojalo je uvjerene da masna hrana povećava količinu masti u organizmu, a da hrana bogata kolesterolom, povećava kolesterol u krvi. No, danas je mnogima jasno da postoje masti koje su zdrave, koje imaju niz pozitivnih učinaka na zdravlje i koje trebamo unositi svakodnevno prehranom. Također, kad se govori o kolesterolu, dokazano je da hrana bogata kolesterolom ne utječe na razinu kolesterola u krvi, već na njega utječe niz drugih čimbenika: stres, genetika i ponovo - šećeri.

Stoga, kad sljedeći put čujete izjavu "Ono si, što jedeš!", budite slobodni i ispravite: Niste ono što jedete, već samo djelić oboga što je vaše tijelo odlučilo spremiti. Na ono što jeste više od ičega utječe odabir namirnica koje jedete.

Objavljeno 01.10.2015.