Gdje ih nalazimo i zašto su korisni našem organizmu?
"Koristite jogurte sa oznakom LGG kako biste poboljšali svoju crijevnu mikrofloru, a samim time i probavu." Ovako bi mogao glasiti jedan propagandni slogan proizašao iz industrije mlijeka i mliječnih proizvoda. A što je to tako superiorno u ovoj troslovnoj kratici – LGG?
LGG je kratica za Lactobacillus rhamnosus GG , mikroorganizam kojeg su mikrobiolozi Goldin i Gorbach izolirali 1985. godine iz ljudskog probavnog trakta, te ga nazvali prema svojim inicijalima.
Uz ovaj mikroorganizam, kao probiotici najčešće se koriste rodovi bakterija Lactobacillus i Bifidobacterium, koji su inače stanovnici ljudskog probavnog sustava.
Točna definicija probiotika je sljedeća: to su živi mikroorganizmi koji, ako se koriste u dovoljnoj količini, imaju blagotvorno djelovanje na organizam. Mogu se koristiti ili kao pojedinačne ili kao mješovite kulture živih mikroorganizama.
Primarno blagotvorno djelovanje imaju na crijevnu mikrofloru. Našu crijevnu mikrofloru u količini oko 95% čine obavezni anaerobi (Bifidobacterium, Clostridium, Eubacterium, Fusobacterium), dok ostatak čine bakterije koje mogu živjeti i u okolišu bez kisika (Lactobacillus, Escherichia coli, Klebsiella, Streptococcus, Staphylococcus, Bacillus).Crijevna mikroflora bitna je za sazrijevanje imunološkog sustava, za obranu od alergena, za održavanje funkcionalnosti crijevne sluznice i pomaže u prevenciji djelovanja patogenih mikroorganizama u crijevima i posredno u ostatku tijela.
Do poremećaja mikroflore u našim crijevima može doći zbog povišene tjelesne temperature, neuravnotežene prehrane, raznih bolesti, stresa, procesa starenja, uzimanja antibiotika ili nekih drugih lijekova, te zbog izlaganja toksinima.
Najbitnije je da "dobre" i "loše" bakterije u našim crijevima budu u ravnoteži. Konzumacijom proizvoda koji sadrže probiotičke kulture štitimo sluznicu crijeva te sprječavamo razmnožavanje i djelovanje patogenih mikroorganizama. Probiotici se kompetitivno natječu za prostor i hranu sa "lošim" bakterijama (ako ih ima više, "loše" bakterije imaju manju šansu da prežive). Proizvodi u kojima nalazimo takve kulture su primarno mliječni proizvodi kao jogurt, kefir i sir, a koriste se i kod kiseljenja kupusa, pa tako i pomoću te namirnice možemo probiotike unijeti u organizam.
Probiotici imaju povoljan učinak kod proljeva, konstipacije, infekcija mokraćnog sustava, alergija, te kod intolerancije laktoze (jer pretvaraju laktozu u mliječnu kiselinu).
Bitno je naglasiti da se provodi i selekcija probiotičkih bakterija koje se koriste. Mogu se koristiti samo one koje zadovoljavaju kriterij sigurnosti (tj. dokazano je da su prisutne u ljudskom probavnom traktu). Također se posebno vodi računa o mogućnosti preživljenja takvih bakterija u hrani i tijekom prolaska kroz gastrointestinalni sustav. I naravno mora biti dokazan njihov potencijalni terapijski i/ili preventivni učinak na određene bolesti.
Povoljni utjecaji probiotika na organizam:
- jačaju obrambeni sustav organizma
- usporavaju rast patogenih mikroorganizama
- utječu na sniženje LDL (lošeg) kolesterola (smanjuje njegovu resorpciju)
poboljšavaju iskorištenje i utječe na metabolizam Ca
- obnavljaju crijevnu mikrofloru nakon terapije antibioticima
- smanjuju učestalost pojave raka debelog crijeva