Kako nam vježbanje utječe na mozak?
Vježbe

Kako nam vježbanje utječe na mozak?

Mozak je središte živčanog sustava čovjeka i najvažniji organ za čovjekovu sposobnost razmišljanja. Kao i s mišićima u tijelu, mozak treba aktivnosti da bi mogao živjeti. Kako nam je potreban fizička aktivnost za stimuliranje rasta mišićnih stanica, tako nam trebaju i moždane fitness aktivnosti za poboljšanje konekcija među moždanim stanicama.

Studije su potvrdile da fizička aktivnost, osim što pozitivno utječe na fizičko zdravlje, ima pozitivan utjecaj na funkcije mozga na više fronti - od molekularne do utjecaja na ponašanje. Studija provedena na Sveučilištu Georgia potvrdila je da i aktivnost od samo 20 minuta pomaže u obradi podataka i funkcijama memorije u mozgu.

Vježbanje, bilo da se radi o jednokratnom i kratkotrajnom (npr. vježbanje oko 30 minuta) ili redovitom (svakodnevno vježbanje tijekom dužeg razdoblja), ima pozitivan utjecaj na naše raspoloženje. No, dugotrajno poboljšanje raspoloženja postiže se redovitim fizičkim aktivnostima kroz duži vremenski period.

Kombinacija aerobnih i anaerobnih aktivnosti kroz duži vremenski period ublažava simptome depresije. Na smanjenje osjećaja tjeskobe značajno utječe aerobna aktivnost, dok anaerobna ima znatno manji učinak. Novija istraživanja pokazuju da će samo 5 minuta vježbanja na dan pozitivno utjecati na rješavanje tjeskobe.

Kad govorimo o stresu, fizička aktivnost manje utječe na smanjivanje simptoma stresa, ali pozitivno utječe na prevenciju ovog negativnog osjećaja i stanja. Također, trening doprinosi poboljšanju i održavanju naših mentalnih sposobnosti. Pritom treba spomenuti da korist možemo imati i od redovite, svakodnevne tjelesne aktivnosti, kao i od samo jedne prilike u kojoj smo vježbali.

Bavljenje sportom i tjelovježbom, pored svih već spomenutih psiholoških koristi, povećava i naše samopoštovanje, pri čemu je pozitivan utjecaj najveći kod onih ljudi čije je samopoštovanje inače nisko.

Osim na zdravlje mozga, fizička aktivnost pozitivno utječe na održavanje tjelesne težine, količinu abdominalnih masti, hiperglikemiju, inzulinsku rezistenciju, hipertenziju, dislipidemiju, na ukupno zdravstveno stanje i prevenciju kardiovaskularnih oboljenja, te se smatra jednom od najznačajnijih nefarmakoloških mjera u prevenciji i tretmanu ovih kardiovaskularnih faktora rizika.

Vježbanje pozitivno utječe na mozak na više načina:

Ubrzava srčane otkucaje pa srce pumpa više krvi te više kisika doprema organima, pa tako i mozgu. Također, vježbanje pomaže tjelesnom oslobađanju mnoštvo hormona koji sudjeluju stvaranju hranjivog okruženja za rast moždanih stanica. Tjelovježba potiče aktivnost mozga stimuliranjem rasta novih veza između stanica u širokoj lepezi važnih kortikalnih područja mozga. Nedavna istraživanja provedena na Sveučilištu UCLA pokazala su da tjelovježba povećava čimbenike rasta u mozgu olakšavajući rast novih neuronskih veza.

Ljudi koji redovito provode aerobne vježbe imaju bolje rezultate u testovima neuropsiholoških funkcija i performansi. Primjeri aerobnih vježbi koje utječu na ove promjene su trčanje, jogging, brzo hodanje, plivanje, vožnja biciklom itd.

Intenzitet vježbanja i trajanje u pozitivnoj su korelaciji s otpuštanjem neurotropnih čimbenika. Također, fizička aktivnost je povezana s povećanim serumom IGF-1, peptidom koji utječe na utjecaj hormona rasta i djeluje kroz receptore na kontrolu rasta i oporavka tkiva.

Studije su potvrdile da redovita aerobna aktivnost povećava volumen sivih moždanih stanica i moždanih regija povezanih s pamćenjem, kognitivnim  i motoričkim funkcijama.

Iz perspektive ponašanja, vježbanje potiče jednake učinke poput onih nakon korištenja antidepresiva, slične sa stanjem tzv. "trkačkog uzbuđenja", a izazvane s padom hormona stresa. Istraživanje je pokazalo da je antidepresivni učinak trčanja povezan s rastom stanica u hipokampusu, području mozga odgovornom za učenje i pamćenje.

Koju fizičku aktivnost odabrati?

  • pojednostavljeno, svaka aktivnost je dobra. Odaberite aktivnost koja vas veseli, pa nema straha od odustajanja i manjka motivacije.
  • aerobna aktivnost bilo koje vrste je izvrstan odabir i za mozak i za tijelo: ne samo da popravlja moždane funkcije, već i djeluje kao "prva pomoć" za oštećene moždane stanice
  • trening odrađen ujutro, prije posla ili škole, podiže moždane funkcije i sprema vas za aktivnosti tijekom dana, ali i pozitivno utječe na brzinu reakcije i procesiranje informacija
  • prednost imaju aktivnosti koje kombiniraju aerobnu i anaerobnu aktivnost (npr. kružni trening) te aktivnosti koje zahtijevaju veću razinu koncentracije i fokusa (npr. ples).

Stoga, krenite s fizičkom aktivnošću, makar svakodnevnim šetanjem, jer će ona na dugoročnom planu imati mnoge pozitivne učinke na vaš mozak i ukupno zdravlje.

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
  • Pazite što jedete za vrijeme blagdana x 0
    Božić nam je na vratima, a isto tako i novogodišnji blagdani, dani uvijek povezani s kućom prepunom fine hrane i kolača, višestrukim punjenjem tanjura i većim količinama alkohola. Masna hrana i mnoštv...
  • Izbjegnite brze i ne zdrave dijete ! x 20
    Kad bi netko smislio dijetu koja ne škodi zdravlju, uz koju se ne gladuje, a ekspresno skida kile i rezultati dugoročno ostaju, vjerojatno bi uskoro po bogatstvu nadmašio Billa Gatesa, a usput bi bio ...
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 23.09.2015
Piše:
Zorana Jagodić