Svi aduti kupusa: bogat hranjivim tvarima i jača imunitet!

Zima je doba kuhanja jače i „moćnije“ hrane, a nezaobilazan dio takve kuhinje je kupus, iznimno bogat C vitaminom koji će nam dobro doći u izgradnji imuniteta u sezoni gripa i prehlada; vitaminom K i B6, kalijem, kalcijem, manganom, magnezijem i sumporom i beta karotenom, koji pomaže u prevenciji raka sluznice i mekih tkiva. Čini se da je nekako nepravedno zapostavljen ili, na neki način, svrstan među „jednostavne“ i lako dobavljive namirnice iako je mnogo vrjedniji od mnogih vrsta povrća kojima se pridaje veće značenje.

Glavice kupusa koje na proljeće i na jesen najčešće preplave naše tržnice i trgovačke centre mnogo su bogatiji i dragocjeniji nego što mislimo. I nego što njihova cijena kaže. Kad bi samo znali koliko je zapravo bogat hranjivim tvarima puno bi ga češće konzumirali; svježeg i kiselog, kakvog su ga otkrili stari Slaveni i ostavili ga nama u nasljeđe.

Kupus pripada porodici krstašica, latinsko ime mu je Brassica oleracea, a razvio se iz divljeg kupusa koji raste na obalama Europe pa je kao autohtona biljka predstavljao izvor hrane prastanovnicima europskog obalnog područja, kasnije je bio osobito omiljen u Rimskom Carstvu, a stoljećima modificiran, u današnje je vrijeme, naročito zbog lake dostupnosti i niske cijene omiljen diljem svijeta.

Mnoge od njegovih podvrsta poput crvenog kupusa, crnog kupusa, kelja, prokulice, kineskog kupusa također sadrže mnoge vrijedne nutrijente stoga ih je potrebno uključiti u svakodnevnu prehranu.

Ne zaboravimo spomenuti samo raznolikost u načinima pripreme kupusa; između ostalog i njegovu optimalnu iskorištenost kada ga se priprema sirovog, odnosno na salatu, gdje se nutritivni sastojci 100% iskoriste za razliku kad ga se termički obrađuje.

Osim navedenih hranjivih tvari, kupus sadrži aminokiselinu glutamin, koja se, iako nije esencijalna aminokiselina, svejedno treba pojačano unositi u situacijama pojačanog stresa, upala, jače fizičke aktivnosti i općenito jačanja imuniteta. Također je prijeko potrebna za metaboličke funkcije i u stvaranju epitelnih stanica enterocita, koje štite od ulaska infektivnih čestica, toksina i sl. u organizam. Dokazano liječi čireve na želucu. Bogat je celulozom, koja poboljšava i potiče probavu, a sadrži i tartansku kiselinu koja usporava pretvaranje ugljikohidrata u masti pa je često uvršten na jelovnike različitih dijeta.

Značajan je i zbog veće količine karotenoida, antioksidanata koji se bore protiv slobodnih radikala, problema s oslabljenim imunitetom; te većim sadržajem fitokemikalija koje pomažu jetri u neutralizaciji toksičnih tvari.

Kiseljeni kupus se više priprema u ovo doba godine, a neki izvori čak navode da sadrži povećane količine C vitamina u odnosu na kuhani; možete ga servirati na više načina, uz tradicionalna jela ili uz jela po svojem ukusu. Nije čudno stoga što ga se servira uz masnija i kalorična blagdanska jela, kad ubrzava probavu i pospješuje sagorijevanje kalorija te svojom kiselinom olakšava probavu, a sam po sebi sadrži samo 24 kcal na 100g, sadrži čak 92,52% vode, 1,21% proteina, 0,18% masti i 2,3 % dijetetskih vlakana.

Listovi kupusa često se koriste i kao oblozi, za sve upalne procese, za liječenje čireva, rana, dermatoza, lišajeva; za liječenje bronhitisa, kašlja, slabokrvnosti… Možda upravo zbog njegove duge povijesti i vrsnih rezultata u primjeni.

Dakle, zasucite rukave i bacite se na posao; bilo da je riječ o motanju sarmica, pripremi jote, pečenju kobasica ili ribanju kupusa za osvježavajuću niskokaloričnu salatu kojoj možete dodati i ribane mrkve, kukuruz, grašak i tunu. Kupus možete jesti i kuhani, dodajući mu nekoliko krumpira i zgnječeni malo slabije nego pire sa maslinovim uljem i pola minute prodinstanim češnjakom. Nema brige, sezona je kupusa! Dobar tek!