Akcija: do 40% popusta na odabrane kardio sprave

Hrana: Biologija i kultura .. i obrnuto :)

 

Priča o hrani, priča je o ljudskome rodu. Ne kaže se uzalud „ono si što jedeš“. Što utječe na našu prehranu? Na vrstu i količinu namirnica koje jedemo.

Razumno je  očekivati veću ulogu bioloških čimbenika u kontroli unosa energije nego u kontroli izbora pojedinih namirnica. Postoje jaki dokazi za takvu regulaciju kod životinja.

Velika većina istraživanja o hrani, u psihologiji, bavi se regulacijom unosa hrane, prekomjernom tjelesnom težinom i poremećajima prehrane. Više bazičnih istraživanja osobito je bilo usmjereno na otkrivanje odrednica početka procesa hranjenja (gladi) i prestanka uzimanja hrane.
Dva su izvora dokaza da postoji energetski regulatorni sustav u ljudi.

Prvi dokazi proizlaze iz činjenica da prosječne odrasle osobe obično održavaju tjelesnu  težinu unutar uskog raspona bez dijete ili posebnog obraćanja pozornosti na kalorijski unos hrane.
Drugi dokazi su laboratorijske studije koje pokazuju da u izoliranim uvjetima s hranom jedinstvene kalorične gustoće, te u nedostatku uobičajenih kontekstualnih aspekata prehrane (npr.obiteljski ručak), ljudi reguliraju unos energije. Na primjer, ispitanici pojedu količinski više manje kalorične hrane.

Rezultati tih istraživanja dovode do pitanja kako taj sustav regulacije funkcionira u svakodnevnim situacijama, u kontekstu? Dva čimbenika koja prva padaju na pamet su svakako količina hrane i njezin okus. Količina dostupne hrane svakako je važno ograničenje ali ne i nužno jako važna u psihološkom smislu. Ljudi uglavnom ne pojedu svu dostupnu hranu iako bi i mogli. Ljudi se uglavnom drže porcija hrane koju si stave na tanjur. Jedan od mogućih razloga veće incidencije pretilosti u SAD-u u odnosu na neke europske zemlje mogle bi biti veličine porcija u restoranima i trgovinama koje su u SAD-u znatno veće. Istraživanja su pokazala da ljudi rade veće porcije hrane ako im je dostupna veća količina hrane. Primjerice za prženje iste količine piletine ljudi u prosjeku stavljaju više ulja ako ga ulijevaju iz veće boce nego iz manje boce. Tako prodaja „Big-size“ pakiranja hrane potiču i veće i kaloričnije porcije hrane.Okus je također važan čimbenik u regulaciji hrane ali je u velikoj mjeri individualan i relativno slabo istražen fenomen.

Suptilnija, ali i vrlo moćna skupina čimbenika su kulturalna i društvena pravila o količini i primjerenosti obroka. Mnogo puta jedemo kad je vrijeme ručka bez obzira na osjećaj gladi.

Izbor hrane danas i nekada
Naše biološke predispozicije evoluirale su u okruženju vrlo različitom od onih u suvremenome razvijenom svijetu:
- Hrana bila daleko manje dostupna
- Prirodni izbor hrane je bio prilično ograničen, a sada možemobirati između mnoštva namirnica
- Današnja hrana ima puno veći udio masti i šećera, a proizveli smo mnogo hrane kakva ranije nije postojala
- Za hranu (lov, skupljanje, uzgajanje) se morao uložiti znatan rad
- Naši preci živjeli su puno kraće
- Informacije o rizicima prehrane bile su minimalne

Iako će netko kod ovih razlika pomisliti na pretpovijesno doba, ove se usporedbe odnose već i na nedavnu povijest. Ove razlike u odnosu na današnji izbor i dostupnost hrane mogu se vidjeti usporedimo li današnjicu s periodom od prije nekoliko desetljeća. Uostalom da razlika danas vs. prošlost seže tek do pretpovijesti, za očekivati bi bilo da će čovjek biti evolucijski prilagođeniji današnjem izboru hrane, ali nije upravo zato što je promjena u dostupnosti i sadržaju hrane nastupila relativno brzo.

Međusobni utjecaj kulture i biologije vrlo je složen. Uzmimo na primjer šećer. Čovjek, a i mnoge životinje vole slatki okus jer slatkoća ukazuje na visoko energetski sadržaj hrane. Sklonost slatkoj hrani dovela je do kultivacije voća. Daljnje nastojanje za maksimiziranjem okusa slatkog dovelo je do kultivacije šećerne repe i trske, te izolacije saharoze. I ne samo to nego je utjecao i na svjetsku povijest, na kolonizaciju Amerike, doveo do lova na robove u Africi itd. itd. U konačnici ta je naša preferencija za slatkim postala i štetna za zdravlje. Zanimljivo je kako se neki adaptivni mehanizam pretvorio u štetni mehanizam.

Za razliku od utjecaja slatkoga na kulturu, ima i obrnutih primjera. Priča o chili papričici je suprotna od priče o šećeru. U ovome slučaju kultura je ta koja je „promovirala“ proizvod usprkos biološkoj predispoziciji. Iz nekih razloga, ljudima je urođena averzija prema okusu ljutoga, tj. prema iritaciji usta. Još nije u potpunosti poznato zašto se okus ljutoga javlja baš u slučaju točno određenih tvari (npr. kapsaicina iz paprike), no činjenica je da su neki ljuti okusi ljudima ugodni. Razlog te ugode može biti u socijalnom kontekstu, u izlučivanju endorfina kao reakciji na okus ljutoga, ili možda u nekom obliku „benignog mazohizma“ .. ili sve to zajedno. Ono što se dogodilo je da je kulturalni kontekst doveo do toga da nešto što nije privlačno postane privlačno i da ljudi razviju sklonost za to. Primjer za sličan mehanizam su i kava, duhan, pivo ...

Zanimljiva je i interakcija kulture i konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda. Sve do otkrića proizvodnje mliječnih proizvoda, mlijeko je bilo neprobavljivo za odrasle osobe. Domestifikacijom životinja, te proizvodnja mliječnih proizvoda omogućili su da mlijeko bude dostupno i odraslim osobama. Preradom mlijeka omogućena je „probava“ laktoze prije unosa u organizam.

Ovim postom tek sam otškrinuo vrata u svijet složene interakcije kulturalnih, bioloških i psiholoških mehanizama i njihove interakcije. Mnogo toga nisam niti spomenuo (npr. meso, koje je odigralo jako važnu ulogu u kulturalnoj evoluciji)

 ... iako nema IF-THEN pravila o prehrani i nije strogo vezan uz područje pravilne prehrane , nadam se da će post barem nekome biti zanimljiv ...  

Objavljeno 08.01.2013.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!

Ostali postovi

Postoji12komentara na ovu temu

Komentiraj ovu temu

Samo registrirani korisnici mogu ostavljati komentare. Registracija je besplatna.
Registracija

Ostali postovi

Postoji12komentara na ovu temu

Komentiraj ovu temu

Samo registrirani korisnici mogu ostavljati komentare. Registracija je besplatna.
Registracija